BiH
Švedski mediji tvrde: Andrej Plenković ozbiljan kandidat za šefa NATO-a
Glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu 30. septembra ove godine ističe mandat i očekuje se da će ime njegovog nasljednika biti poznato do samita NATO-a u Vilniusu prijestolnici Litvanije 11. i 12. jula.
Zapadni mediji posljednjih sedmica sve češće špekulišu o kandidatima za Stoltenbergovog nasljednika, a jučer su se u nagađanja upustila i dva švedska dnevna lista, socijaldemokratski Aftonbladet i konzervativni Svenska Dagbladet.
Oba lista spominju hrvatskog premijera Andreja Plenkovića kao ozbiljnog kandidata za novog glavnog sekretara NATO-a. Aftonbladet piše kako se zemlje istočne i srednje Evrope već dugo osjećaju zapostavljene u raspodjeli ključnih dužnosti u Evropskoj uniji i NATO-u, prenosi Index.
Švedski list ističe kako to otvara prostor za aktuelnog rumunskog predsjednika Klausa Iohannisa, estonsku premijerku Kaju Kallas i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.
Međutim, Iohannisu predsjednički mandat ističe tek u novembru 2024. godine, a Kallas se smatra previše neprijateljski nastrojenom prema Rusiji, što Plenkovića stavlja u poziciju favorita bude li se sljedeći glavni sekretar tražio u ovom dijelu Evrope. Treba reći da se Plenković u švedskoj javnosti i dosad smatrao jednim od lidera Evropske pučke stranke i utjecajnom figurom u Evropskoj uniji.
Moguće je i da NATO preuzme žena
Švedski mediji nadalje nagađaju da bi vođenje NATO-a prvi put u historiji možda mogla preuzeti žena, no sve tri navedene kandidatkinje imaju određene prepreke i nedostatke.
Donedavna socijaldemokratska finska premijerka Sanna Marin teško će do sekretarske pozicije, ne samo zato što je Finska tek ove sedmice postala članica NATO-a, nego i zbog toga što dvojica posljednjih glavnih sekretara dolaze iz skandinavskih zemalja – Danac Anders Fogh Rasmussen i Norvežanin Stoltenberg. Bilo bi vjerovatno previše da i treća sekretarka zaredom dođe sa sjevera Evrope.
Među kandidatkinjama je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, koja je šest godina bila njemačka ministrica odbrane, ali i njen mandat ističe tek krajem 2024. godine. Navodno, određene adute ima i aktualna njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, no teško je vjerovati da bi saveznici prihvatili da NATO i EU vode dvije Njemice.
Spominju se i premijeri Nizozemske i Španije
U potrazi za kandidatima švedski mediji stigli su i do dugogodišnjeg nizozemskog premijera Marka Ruttea, čije se ime često spominje i u kalkulacijama za visoke dužnosti u Evropskoj uniji. Posljednje ime na popisu je španski premijer Pedro Sanchez, no njegov je hendikep u tome što Španija preuzima predsjedanje Evropskom unijom 1. jula, a u novembru ga čekaju i parlamentarni izbori.
Ako dogovor ne bude postignut do ljeta, ističe Aftonbladet, moguće je da se ponovo izvrši pritisak na Stoltenberga da ostane na dužnosti glavnog sekretara još godinu dana. Bivšem norveškom premijeru mandat je istekao prošle godine, ali je zbog ruske invazije na Ukrajinu odlučio prihvatiti ideju da ostane još godinu dana. Bilo je to treće produženje njegovog mandata, a sam Stoltenberg je naglasio da će biti posljednje.
Zanimljivo je da se prije otprilike godinu dana kao Stoltenbergova nasljednica spominjala bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, da bi nakon intervjua za još jedan švedski dnevni list Dagens Nyheter u martu 2022. godine, u kojem je s dosta razumijevanja govorila o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, njena kandidatura naglo zamrla.
BiH
Izmjenama Zakona o radu studenti dobili mogućnost zaposlenja
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pozdravio je današnje usvajanje dopune Zakona o radu kojom se omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je priopćeno da se ovim zakonom omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
– Usvajanje ovih dopuna Zakona o radu predstavlja značajan korak ka poboljšanju radnih uslova za studente. Smatramo da ovaj propis ima mnogostruke efekte, posebno kada je tržište rada u pitanju. Ovo je, između ostalih, bila inicijativa poslodavaca. Dopune Zakona o radu će omogućiti i poslodavcima i studentima da direktno potpišu ugovor o obavljanju povremeno-privremenih poslova – rekao je ministar Delić.
Auto-Moto svijet
Sarajlija rekorder po neplaćenim kaznama, jedini koji ima šestocifreni iznos duga
Prema najnovim podacma Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), a koji su ažurirani 3.svibnja ove godine, vozač iz sarajevske općine Stari Grad još uvijek je apsolutni rekorder po pitanju neplaćenih novčanih kazni za prometne prekšaje, piše Avaz.
Kako stoji u na stranici, vozač iz Sarajeva, prema najnovijim podacima na ime neplaćenih kazni duguje 210.024 KM.
Po pisanju Avaza, on je prije tri godine zaustavljan u Istočnom Sarajevo i tada je dugovao mnogo više. Tada mu je oduzet Fiat Punto zbog više od 350 neplaćenih naloga iz Zakona o osnovama bezbjednosti prometa (ZOOBS) na putevima u BiH.
– F. J. je upravljao neregistrovanim vozilom, bez oznaka i prije sticanja prava na upravljanje vozilom. Uvidom u službene evidencije utvrđeno je da u registru kazni ima ukupan dug od 257.163 KM – naveli su 2021. iz PU Istočno Sarajevo.
On je jedini vozač u BiH koji ima šestocifreni iznos duga.
Izvor: Avaz
BiH
U Kotoru samit lidera Zapadnog Balkana
U Kotoru je počeo Samit lidera Zapadnog Balkana i Europske unije (EU), koji je okupio lidere zemalja regije, predstavnike Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Samit je otvorio crnogorski premijer Milojko Spajić.
Samitu prisustvuju Borjana Krišto, predsjednica Vijeća ministara BiH, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju James O’Brien i Rene Troccaz, specijalni izaslanik Francuske.
“Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana”, kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.
Poručio je da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta.
Približavanje zemalja regije EU-u
“U kontekstu izazova na ekonomskom planu, Crna Gora je posvećena infrastrukturnom razvoju u skladu sa planom do 2030. Takođe, investicija u mlade je, smatramo, investicija u sigurnu budućnost, pa tako verujemo da su mladi ključna poluga Plana rasta za Zapadni Balkan. Otvaranjem novih horizonata siguran sam da ćemo se približiti tržištu Evropske unije”, kazao je Spajić.
Investicija u ljudske resurse i njihovo očuvanje, kako tvrdi Spajić, pomoći će da se ostvare objektivni ciljevi koje je Plan rasta zacrtao.
“Siguran sam da ćemo tokom Samita imati priliku da usaglasimo naše prioritete. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica, te da će uskoro biti spremni za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana”, stava je Spajić.
Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, saopštila je da je Bosna i Hercegovina otvorila novo poglavlje koje tu zemlju približava evropskom društvu, te da će ostati posvećeni svojoj proevropskoj putanji.
Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazavši da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.
“Tražim od Srbije da procesuira Milana Radojičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo riješili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe”, naveo je Kurti, u pogledu razrješenja te situacije.
Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je zadovoljstvo doći u Bokokotorski zaliv. Izrazio je entuzijazam i zahvalio Olivertu Varheljiju i Evropskoj komisiji zbog posvećenosti.
“Napredak koji smo napravili od poslednjeg susreta u Skoplju govori za sebe. Pripremili smo individualne planove za reforme, i još mnogo napretka. Mi smo spremni”, poručio je Rama.
Vučićeva poruka Crnoj Gori
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
“Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je”, pitao je Vučić.
Istakao je da “svako neka nosi” svoju odgovornost.
Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.
Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija” .
Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije, kao što su Savjet za regionalnu saradnju, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Europske komisije i drugi.
Izvor: BHRT
BiH
Objavljena prognoza: Kakvo nas vrijeme čeka do ponedjeljka?
U četvrtak 16.5.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Većina padavina je na području Bosne. Jače nevrijeme je naizglednije na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Na području Hercegovine lokalno su mogući slabiji pljuskovi. Jači pljuskovi se očekuju tokom noći na petak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.
U petak 17.5.2024. u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U jutarnjim satima jači pljuskovi i grmljavina su mogući na području Krajine, jugozapadu Bosne i u Hercegovini, a u poslijepodnevnim satima na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C.
U subotu 18.5.2024. u Bosni i Hercegovini preovladavaće sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Poslipodne rijetko može pasti slab kratkotrajan lokalni pljusak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C.
U nedjelju 19.5.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.
BiH
SUĐENJE MLAĆI I CIKOTIĆU ZA ZLOČINE NAD HRVATIMA: “23.listopada 1993., Taj dan je bio najžešći, mislio sam da nitko neće preživjeti”
Svjedoci Državnog tužiteljstva su na suđenju za zločine počinjene u Bugojnu kazali da se neki od zatočenika, nakon što su pozvani na razgovor, nikada nisu vratili.
Miroslav Zelić je kazao da je bio specijalac u Hrvatskom vijeću obrane (HVO) i da je do sukoba s Armijom BiH u Bugojnu došlo 16. srpnja 1993. ubojstvom dva pripadnika HVO-a u Vrbanji.
“Opći napad Armije Bosne i Hercegovine je počeo 18., a ja sam bio u Gaju. Sukob je trajao nekih 10-ak dana” rekao je svjedok i dodao da su se poslije toga, na poziv Armije BiH, predali.
Prema njegovim riječima, nakon predaje su bili smješteni u maloj prostoriji salona namještaja, koja je bila mračna i s vodom na podu. U kasnijim razgovorima s drugim zarobljenicima saznao je da su neki brutalno pretučeni i iz Prusca odvedeni u nepoznato.
Ispričao je da je sredinom listopada odveden na stadion ispod tribina, gdje su dovedeni i zatvorenici iz gimnazije. Prisjetio se i da su vođeni na kopanje rovova na prvim linijama u Rajića Polju, gdje su, ispričao je, svakodnevno bili žestoki okršaji.
“Ja sam ranjen 23.listopada 1993. Taj dan je bio najžešći, mislio sam da nitko neće preživjeti” kazao je Zelić, pojašnjavajući da je tada ranjen u nogu, ruku i vrat, kao i da je bio povrijeđen jedan pripadnik Armije BiH.
Zelić je rekao da je iz bolnice vraćen u zatvor, bio je među prozivanim da ide na razgovor, ali mu je, nakon što su ostali zatočenici kazali da je ranjen i ne može hodati, rečeno da ostane.
Kazao je da su drugi prozvani zatvorenici odvedeni i nisu se nikada vratili, ali je kasnije među posmrtnim ostacima pronađeno tijelo Ante Mrkulja na Rostovu.
Zelić je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Selmi Cikotiću, bivšem zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine krivična djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Na pitanje Mlaćine Obrane da li je ranije kao predsjednik Udruge HVIDRA imao priliku da čuje svjedočenja drugih ranjenika HVO-a, Zelić je potvrdno odgovorio, ali je kazao da se tu radilo o neformalnim razgovorima.
Svjedok Marko Gunjača je kazao je da je bio vojno angažiran u jedinici “Eugen Kvaternik” HVO-a i da su se 25. srpnja 1993. predali pripadnicima Armije BiH, koji su im, kako je naveo, garantirali da im neće “dlaka s glave faliti” ako se predaju.
“Odmah su nas povaljali po cesti i počeli uzimati zlato i satove”, rekao je svjedok, te dodao da su ih poslije odveli prema Osnovnoj školi “Stipe Đerek” gdje je, prema njegovom sjećanju, “bilo jaukanja”, nakon čega su prebačeni u gimnaziju.
Gunjača je naveo da su prozivani i odvođeni na rad, te su iz gimnazije prebačeni u salon namještaja.
“Tu je bila katastrofa, mrak, puno vode”, kazao je Gunjača i dodao da su ih odatle izvodili na kopanje tranšea u rajonu Sabljara.
Ispričao je da su od rujna 1993. zaprežnim kolima odvoženi na prve linije između HVO-a i Armije RBiH.
Svjedok je na pitanje Tužiteljstva nabrojao Miroslava Dilbera, Dragana Erkapića i Dragana Miličevića među zatočenicima koji su pozvani na razgovor i više se nisu vratili.
Dodao je da se među zatvorenicima počelo pričati da su prebačeni u Kazneno-popravni zavod u Zenici, ali nije vidio, iako je čuo da su odvedeni na Rostovo.
Mlaćina odvjetnicaSabina Mehić upitala je svjedoka da li je imao saznanja da su pripadnici HVO-a na početku sukoba prvi ubili trojicu policajaca, na što je negativno odgovorio. Kazao je i da ne zna da li su pripadnici HVO-a prvi postavili punktove.
Nastavak suđenja je 11. lipnja.
BiH
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara na proslavi Dana općine Usora
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara sudjelovala je danas na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Usora povodom Dana općine Usora i Dana 110. brigade HVO Usora.
Predsjednica Bradara, ujedno i osobna izaslanica predsjednika HDZ BIH i HNS BIH dr. Dragana Čovića, čestitala je Dan općine Usora načelniku Zvonimiru Anđeliću, predsjedatelju Vijeća Anti Matiću i svim žiteljima općine. U svom obraćanju istaknula je važnost zajedništva i podrške, te je naglasila:
“Usora jeste mala površinski, ali je jedno prekrasno, perspektivno mjesto u kojem, što je najvažnije, žive dobri ljudi. Radujem se novim projektima, posebno najavi ozbiljnijih infrastrukturnih odnosno cestovnih koji će dodatno pospješiti poduzetnički duh vaših žitelja. Podrška i nazočnost gostiju iz Hrvatske daje dodatan vjetar u leđa i obećanje da niste sami, kako na emocionalnoj razini, tako i kada su ulaganja u pitanju.”
Bradara je posebno zahvalila prisutnim gostima, ističući važnost njihove podrške: “Pozdravljam uvijek rado viđenog našeg Zvonka Milasa, tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, koji je tako često u svim našim sredinama da više nigdje i nije gost, kao i gospodina Tomislava Sokola, jer se malo malih sredina može pohvaliti nazočnošću zastupnika u Europskom parlamentu na Danu općine.”
Prije svečane sjednice, položeni su vijenci i upaljene svijeće na Središnjem spomen obilježju braniteljima HVO-a u Usori. Služena je sveta misa zadušnica za poginule, umrle i nestale branitelje Usore u Domovinskom ratu u crkvi sv. Ante Padovanskog u Sivši, nakon koje je uslijedio svečani mimohod zastava.
BiH
Nova tragedija u BiH, muž u Foči ubio ženu pa sebe
Tijela dvije osobe, R.A. (69) i M.A. (61), pronađena su u kući u naselju Miljevina kod Foče, a prema prvim informacijama muškarac je ubio suprugu pa sebe, potvrđeno je Radio Foči u Policijskoj upravi Foča.
Tijela su pronađena jučer oko 17.00 sati nakon prijave policiji.
“Na mjesto događaja izašli su službenici PU Foča, zajedno sa službom Hitne medicinske pomoći”, dodali su u policiji.
Dodaju da su policajci pronašli tijelo žene M.A. i muškarca R.A. s ozljedama nastalim usljed upotrebe pištolja.
Sa svime je upoznat tužitelj Okružnog tužiteljstva Trebinje, a najvjerojatnije se radi o ubojstvu i samoubojstvu.
U Univerzitetskoj bolnici Foča danas će biti obavljena obdukcija tijela supružnika.
BiH
Pretežno oblačno sa kišom i lokalnim pljuskovima
U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa kišom i lokalnim pljuskovima, koji ponegdje mogu biti praćeni grmljavinom.
Vjetar slab u sjevernim područjima Bosne istočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, dnevna od 17 do 22 stepena.
U Sarajevu će biti pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu dana, očekuju se kiša i pljuskovi.
Jutarnja temperatura zraka oko 11, a dnevna oko 19 stepeni.
BiH
Čović: Sve ono što radimo jeste da se osigura mir i prosperitet na ovim prostorima
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović izjavio je večeras da bilo kakve izmjene Izbornog zakona u BiH ne mogu utjecati bitnije na volju hrvatskog naroda u Brčko distriktu.
On je nakon sastanka u Brčkom sa rukovodstvom i članovima organizacije HDZ-a za Brčko distrikt rekao da je siguran kako će ta stranka sa svojim partnerima imati izvrstan izborni rezultat.
– Posebno me veseli, da čak i ako bude neki ogledni primjer i mogućnost da sagledamo neki novi koncept organiziranja izbora za četiri godine, da ove godine provjerimo neku od destinacija te da to bude i ovdje upravo u Brčkom – odgovorio je Čović novinarima na pitanje da li se može očekivati da u Brčko distriktu, sa svojom specifičnosti, bude primijenjen način glasanja i brojanje glasova u skladu sa novim izbornim pravilima.
On je rekao da je došao u Brčko kako bi razgovarao o svim temama te kako se može pomoći sa viših razina vlasti u BiH.
– Siguran sam da naša dobra organiziranost u Brčkom sa dopredsjednikom stranke Antom Domićem na čelu i svi mi koji dobro sagledavamo probleme ovdje bit ćemo jedan poticaj svim žiteljima Brčkog kako bi se ovaj prostor trajno zaštitio od bilo kakvih negativnih utjecaja – naglasio je Čović i dodao da sve ono što rade kao stranka jeste da se osigura mir i prosperitet na ovim prostorima.
Prema njegovim riječima svi oni koji su davno otišli odavde zbog raznih nesigurnosti treba jednostavno da prepoznaju da nema ljepšeg mjesta za život nego ovo ovdje, te da je na političarima da to prakticiraju.