BiH
Općina Prozor-Rama približava se europskim ekološkim standardima: sav prikupljeni otpad se sortira

Općina Prozor-Rama jedina je općina u Bosni i Hercegovini koja sav prikupljeni otpad sortira zahvaljujući Eko-parku koji se sastoji od sortirnice i kompostane, a uskoro bi s radom trebao krenuti i pročistač otpadnih voda čime ta općina zaokružuje priču o pametnom gospodarenju otpadom. Eko-park je obradio sav prikupljeni otpad na području općine Prozor-Rama, tj. 1.809,15 tona – rekao je u razgovoru za Fenu pomoćnik načelnika općine Prozor-Rama Josip Juričić.
Općinska ulaganja u cjelokupan projekt prelaze šest milijuna maraka. Urađen je pristupni put, plato i dva objekta s neophodnom opremom za kompostiranje i sortiranje. Lokacija Eko parka je na potezu magistralnog puta M16.2 Prozor-Jablanica, udaljen od Prozora oko 1 km, a Eko-park trenutno zapošljava 14 radnika.
Sastavni dio Eko parka bit će pročistač otpadnih voda. Dosad smo odradili oko trećinu investicije, uložili oko 1.200.000,00 KM, a ostaje za uraditi još nešto preko 2 milijuna KM. Pošto je ovaj projekt važan za sva mjesta nizvodno od Prozora – a to je Jablanica, Mostar, Čapljina, te mjesta u Hrvatskoj do Jadranskog mora, očekujemo da se u njega uključe europski fondovi. Imamo najave kroz IPA 3 program, čekamo konačan stav jer bi ta sredstva ubrzala izgradnju pročistača otpadnih voda, govori Juričić.
Pored njih, kako kaže, postoji još šest komunalnih poduzeća koja imaju instalirane linije za sortiranje otpada (Mostar, Konjic, Sarajevo, Tuzla, Čapljina i Bihać).
Međutim, mi smo možda jedini koji 100% sav prikupljeni otpad sortiramo. Prozor–Rama je prvi po instaliranoj kompostani gdje prerađujemo sav biorazgradivi otpad koji izdvojimo iz miješanog komunalnog otpada, kaže Juričić.
Dodaje kako su u 2023. godini preradili oko 733 tone biorazgradivog otpada. Od 100 posto obrađenog otpada postignuta je iskoristivost 60 posto.
Na daljnju upotrebu (reciklažu) smo poslali: 96,80 tona ambalaže od papira/kartona, 117,6 tona ambalaže od plastike, 65,9 tona ambalaže od stakla te 24 tone ambalaže od metala. Tražimo tržište za 35 tona ambalaže od višeslojnih materijala, 30 tona istrošenih automobilskih guma, naglašava Juričić. Preostalih 40 posto otpada je neiskoristivo, tržišno bezvrijedno poput tekstila i višeslojne ambalaže koji imaju svoju energetsku vrijednost, ali ih još ne uspijevaju prodati.
Dakle, prije ovog ulaganja, sav ovaj otpad je završavao na lokalnoj deponiji. Čekamo da na području države proradi neka energana ili drugi potrošač RDF-a kako bismo postigli naš krajnji cilj, a to je općina s 0% otpada, dodaje pomoćnik općinskog načelnika.
Na pitanje kakvi su sve benefiti za okoliš od Eko-parka i koliko se zbrine otpada iz cijele Općine, ističe da je trenutna pokrivenost općine preko 80 posto, ali realizacijom posljednjeg projekta koji je u tijeku, pokrivenost općine će biti 99 posto. Kako kaže, prije 10 godina pokrivenost je bila ispod 30 posto, a svaki zaseok je imao svoju divlje odlagalište/deponiju. Eko parkom upravlja Javno komunalno poduzećem Vodograd koje, uz pomoć i sufinanciranje Federalnog fonda za okoliš, planira nabavku još 100 kontejnera tako da će se pokriti i najudaljenija mjesta koja do sada nisu imala kontejnere.
Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević smatra da je ovim projektom Općina ispunila svoju zakonsku obavezu zbrinjavanje otpada na ekološki prihvatljiv način.
”Očekivanja su da će i ostali, posebno više razine vlasti uraditi svoj dio posla. Država je tu, po našem mišljenju, potpuno zakazala. Nemamo pravo rješenje za onaj dio otpada koji preostane nakon sortiranja i kompostiranja – to se mora riješiti na višim razinama, imati prave spalionice ili uređena sanitarna odlagališta. Nekako se puno toga prebacilo općinama na rješavanje, mi to rješavamo onoliko koliko je to u našoj mogućnosti. Međutim, netko na državnoj ili barem entitetskoj razini treba donijeti strateška rješenja, ali nam se čini da su se oni sakrili, nema ni njih ni rješenja, navodi načelnik. Ističe i da očekuje dobru suradnju s federalnom ministricom za okoliš i turizam Nasihom Pozder te Fondom.
Imali smo posjet i županijskog ministra, velika su očekivanja. Do sada nismo imali puno razumijevanja od vlasti na višim razinama, ali uočavamo promjene na bolje. Važno je da naši građani osjete poboljšanje kroz rad Eko parka, jer time čuvamo okoliš, poboljšavamo uvjete života u našoj općini i približavamo se europskim ekološkim standardima”, kazao je za kraj načelnik općine Prozor-Rama.
Izvor: FENA/Bljesak
BiH
Policija istražuje tko je u BiH dobivao novac od USAID-a

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) Republike Srpske, pod nadzorom nadležnih tužiteljstava, poduzet će sve potrebne mjere i radnje na utvrđivanju eventualnih nepravilnosti u poslovanju pravnih osoba koje su dobile sredstva iz grantova Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID), priopćeno je iz MUP-a.
Iz Ministarstva unutarnjih poslova ističu kako će poduzeti mjere i radnje sukladno članku 227. Zakona o kaznenom postupku.
Srna doznaje da je MUP već zatražio podatke od nadležnih institucija i da su provjere u tijeku.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da će pokrenuti istragu protiv USAID-a i njihove uloge u financiranju medija i nevladinih organizacija preko Veleposlanstva SAD-a, koje su radile na destabilizaciji Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Kazao je da je USAID potrošio 402 milijuna dolara na crne operacije destabilizacije Bosne i Hercegovine.
USAID je financirao uvođenje novih digitalnih tehnologija u izborni proces u BiH pomoću opreme tvrtke “Smartmatik”, koja je postala svjetski poznata nakon što su pristaše američkog predsjednika Donalda Trumpa optužile tu tvrtku za manipuliranje rezultatima američkih predsjedničkih izbora 2020. godine.
Sve veći broj kritičara USAID-a dovodi u pitanje transparentnost opreme Smartmatika, postavljajući pitanja o mogućim zlouporabama, korupciji i manipulacijama, piše Večernji list.
“S obzirom na povijest kontroverzi oko ‘Smartmatik’ tehnologije, jasno je da će povjerenje u izborni proces u BiH biti ozbiljno testirano”, pišu novine.
BiH
VSTV Bosne i Hercegovine imenovalo je nositelje pravosudnih funkcija

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) donijelo je Odluku o imenovanju nositelja pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.
Na razini Federacije Bosne i Hercegovine na mjesto predsjednika Općinskog suda u Visokom imenovan je Avdija Avdić.
Na razini Republike Srpske Slavica Tadić imenovana je na mjesto predsjednice Osnovnog suda u Zvorniku, a Halida Vrabac na mjesto glavne tužiteljice Okružnog javnog tužiteljstva u Istočnom Sarajevu.
Prilikom donošenja Odluke o imenovanju, VSTV BiH je uzelo u obzir kriterije kao što su: stručno znanje, radno iskustvo i rezultati u radu; profesionalne sposobnosti temeljene na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnost za nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnašanje poslova iz djelokruga radnog mjesta za koje se natječe; odnosi s kolegama na poslu, ponašanje izvan posla, profesionalna nepristranost i ugled te iskustvo na rukovodećim poslovima.
Prilikom imenovanja VSTV BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se reguliraju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnomjerna zastupljenost spolova, priopćeno je iz VSTV-a BiH.
BiH
Koliko trenutno “vrijedi” Lidl BH?

Kompanija Lidl sprema se da na velika vrata uđe na tržište Bosne i Hercegovine. Lidl gradi niz objekata u BiH, a neki su već završeni.
Ključni objekt je njihov distributivni centar u Lepenici kod Sarajeva koji je sam za sebe investicija od 100 milijuna eura, a koji bi trebao biti završen do kraja ove godine.
U Sarajevu je već izgrađen jedan objekt u Halilovićima, a gradi se drugi na ulazu u Vogošću. Osim toga, gradi se ili je izgrađeno još nekoliko objekata u BiH.
Koliko Lidl u BiH brzo raste govori i podatak da kapital kompanije u BiH trenutno iznosi 421 milijun maraka i stalno raste, piše BiznisInfo.ba.
Kapital u ovom iznosu govori koliko je Lidl ozbiljno pristupio našem tržištu te koliko je novca uložio u Bosnu i Hercegovinu.
Osim izgradnje niza objekata, Lidl se priprema i na način da već uigrava svoj tim, s obzirom da značajan broj ljudi već radi za ovu kompaniju.
Naravno, još uvijek nisu uposlili radnike u trgovinama, što će učiniti kada bude došlo vrijeme za njihovo otvaranje.
Prema nekim procjenama, prve trgovine Lidla u BiH mogle bi biti otvorene naredne godine, iako za to još uvijek nema potvrde, prenosi Biznisinfo.
BiH
HDZ 1990, HNP, HDS i HSS: Zašto nećemo nazočiti XII zasjedanju HNS-a

Zbog nezadovoljstva načinom rada i funkcioniranja Hrvatskog narodnog sabora (HNS), u subotu, 8. veljače, više od 170 legitimno izabranih sabornika neće sudjelovati u radu XII zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora.
Već dugo vremena upozoravamo na:
-Nepoštivanje usvojenih deklaracija
-Nerealiziranje usvojenih rezolucija i strategija
-Pretvaranje HNS-a u okvir za zadržavanje monopola HDZ-a BiH
-Nedonošenje izmjena Izbornog zakona o legitimnom predstavljanju, te nerealiziranje ostalih strateških prioriteta hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini (demografska strategija, zaustavljanje egzodusa hrvatskog naroda…)
-Uzurpacija pozicije predsjednika Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora.
Zbog svega navedenog, nameće se nužna potreba za redefiniranjem načina rada i donošenja odluka u HNS-u.
Svjesni političkih odnosa u BiH (separatizam, unitarizam) i ukupnih geopolitičkih prilika, u interesu hrvatskog naroda u BiH smatramo potrebnim otvoreno i žurno s međusobnim uvažavanjem razgovarati o svemu navedenom i biti odgovorni prema vlastitom narodu.
Predsjednik HDZ-a 1990, Ilija Cvitanović
Predsjednik HNP-a, Ivan Vukadin
Predsjednik HDS-a, Ivo Tadić
Predsjednik HSS-a, Mario Karamatić
BiH
Bradara na proslavi Dana općine Odžak: “Zajedničkim radom gradimo bolju budućnost Odžaka”

Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara danas je sudjelovala u obilježavanju Dana općine Odžak.
Proslava je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Spomen-obilježja poginulim braniteljima 102. odžačke HVO brigade. Među izaslanstvima koja su odala počast, bilo je i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora BiH predvođeno predsjednicom Federacije Lidijom Bradara, uz koju su bili i ministri Andrijana Katić i Željko Nedić.
Na svečanoj sjednici Općinskoga vijeća Odžak, prigodnim govorima okupljenima su se obratili predsjedateljica Općinskog vijeća Jelica Ćubel i općinski načelnik Anes Osmanović, istaknuvši projekte realizirane u proteklom razdoblju te planove za budućnost.
Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, obraćajući se nazočnima kao izaslanica predsjednika Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragana Čovića, naglasila je važnost kontinuiranog praćenja projekata na lokalnoj razini, uz oslonac na podršku viših razina vlasti i bliske suradnje s prijateljskom Republikom Hrvatskom.
“Odžak napreduje i to je vidljivo, a zajednički trud svih razina vlasti donosi rezultate. U vremenu iza nas bilo je izazova, ali danas vidimo koliko je važno surađivati, poštovati naše razlike i raditi za dobrobit svih građana. Federalna razina vlasti će i dalje biti pouzdan partner ovoj općini, jer su vaši projekti, razvoj i bolji uvjeti za život ovdje naš zajednički cilj,” poručila je predsjednica Bradara.
Današnja sjednica bila je prigoda i za dodjelu zahvalnica, priznanja i povelja zaslužnim pojedincima i institucijama. Među dobitnicima povelja su i federalna ministrica prometa i komunikacija Andrijana Katić te ministar prostornog uređenja Željko Nedić, za njihov doprinos obnovi i razvoju općine Odžak. Ministrica Katić zahvalila je na priznanju, istaknuvši kako je Odžak već prepoznat kao strateški važna lokalna zajednica:
“Ova povelja nije samo priznanje za dosadašnji rad, već i obveza da nastavimo ulagati. Odžak je na dobrom putu i Vlada Federacije BiH će ga i dalje podupirati projektima i investicijama.”
Proslava Dana općine Odžak završila je uz poruke optimizma, zajedništva i obostrane spremnosti na nastavak ulaganja u infrastrukturu, gospodarstvo i životni standard svih građana.
BiH
Deponija u Fojnici postaje izvor zaraze, mještanka oboljela i primljena u bolnicu

Prije četiri mjeseca, Fojnički kraj pogodila je velika bujična poplava koja je odnijela čak tri ljudska života.
Mnogi mještani ostali su bez svojih automobila, namještaja, bijele tehnike, stočnog fonda, a neki su izgubili i svoje porodične kuće. Uslijed ove prirodne nepogode, kompletan otpad bio je odlagan na privatne posjede, među kojima je i posjed Danice Miličević u Gojevićima.
Na njenom imanju stvorena je velika deponija smeća, mjerena u stotinama prostornih metara, koja je došla gotovo do praga porodične kuće. Zbog nesnosnog smrada sa smetljišta, Danica Miličević je čak oboljela i bila primljena u bolnicu.
Iako su općinske i federalne vlasti obećale sanirati ovu deponiju i ukloniti smeće ispred njenog doma, stanje se ne popravlja. Naprotiv, deponija se i dalje širi, a smeće se sve više dovozilo na ovu lokaciju.
Kako proljeće dolazi, stanovnici ovog kraja suočavaju se s ozbiljnom prijetnjom – deponija postaje izvor zaraze. Svi su pozvani da reagiraju kako bi se spriječile daljnje posljedice koje bi mogle ugroziti zdravlje i sigurnost lokalnih stanovnika.
Više pogledajte na snimku:
BiH
Posjet predstavnika Vanjskotrgovinske komore BiH Hrvatskoj pošti Mostar

U sjedištu HP Mostar održan je sastanak između Vanjskotrgovinske komore BiH i Hrvatske pošte Mostar.
Predsjednik uprave HP Mostar gosp. Mate Rupčić je izrazio dobrodošlicu predsjedniku Vanjskotrgovinske komore BiH gospodinu Vjekoslavu Vukoviću i Zamjeniku generalnog tajnika Vanjskotrgovinske komore BiH gospodinu Mirku Boškoviću te zahvalio na dolasku. Razgovaralo se o jačanju međusobne suradnje i unapređenju poslovnih odnosa.
Predsjednik Uprave Mate Rupčić je predstavio aktivnosti i planove za budućnost s naglaskom na logistiku, digitalizaciju usluga te mogućnosti za unaprjeđenje poslovanja na tržištu kurirskih usluga u BiH ali i u regiji.
Predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, predvođeni predsjednikom gosp. Vjekoslavom Vuković, su izrazili zadovoljstvo što imaju priliku razgovarati s vodstvom Hrvatske pošte Mostar, te su istaknuli važnost međusobne suradnje na području logistike, e-trgovine i drugih sfera koje mogu doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva.
Tijekom sastanka razmijenjena su iskustva o tržišnim prilikama, kao i prijedlozi za buduće projekte koji mogu poboljšati poslovne uvjete. Naglašeno je kako bi usmjerenost na modernizaciju poštanskih usluga uz podršku Vanjskotrgovinske komore mogla donijeti brojne prednosti za poslovne subjekte, kao i za širu zajednicu.
Sastanak je završen u pozitivnom ozračju, a sudionici su obišli novi sortirni centar HP Mostar, gdje su imali priliku uživo vidjeti automatizaciju obrade pošiljaka.
BiH
Hoće li se u Bosni i Hercegovini osjetiti izostanak američke pomoći

USAID, organizacija koja djeluje diljem svijeta i pomaže u različitim segmentima društva, prestaje s radom u Bosni i Hercegovini. Ova odluka imat će ozbiljne negativne posljedice za civilno društvo i medijski prostor, s obzirom na to da je mnogim organizacijama i udrugama USAID bio jedini izvor financiranja. Brojni projekti od značaja za bosanskohercegovačko društvo već su prekinuti.
Zbog obustavljanja međunarodne pomoći i odlaska USAID-a iz BiH, organizacija za pomoć osobama s mentalnim poteškoćama i invaliditetom zatvorila je vrata svog dnevno-rekreativnog centra za više od pedeset članova. Za mnoge od njih taj prostor bio je dom i nada. Predsjednica udruge Mensana, Ornela Čolić, izražava duboko razočaranje: „Pogodilo nas je zato što smo nas tri kolegice, koje smo radile na projektu financiranom od strane USAID-a, ostale bez posla. Radile smo svakodnevno rehabilitaciju, resocijalizaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a sada je sva ta podrška obustavljena.“
USAID prestaje s djelovanjem na razdoblje od 90 dana, tijekom kojih će njihovi programi biti ponovno procijenjeni. Međutim, iz Centra za promociju civilnog društva izražavaju zabrinutost zbog neizvjesnosti koja slijedi. Direktorica CPCD-a, Aida Daguda, istaknula je kako je jedan od njihovih ključnih projekata bio usmjeren na jačanje neovisnih medija i pružanje pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. „Žao mi je što će ovo što se događa najviše pogoditi nevladine organizacije koje su igrale ključnu ulogu,“ naglasila je Daguda.
Od 2000. do 2024. godine, USAID je za brojne projekte u BiH izdvojio više od 400 milijuna dolara. Među tim projektima bili su oni od iznimne važnosti za koje vlasti u BiH nisu imale sluha. Dugogodišnja pomoć ove organizacije imala je širok doseg i pozitivno utjecala na mnoge sektore društva.
Posebni izaslanik predsjednika Donalda Trumpa za specijalne operacije podsjetio je na opsežnu pomoć koju je USAID pružao BiH. Ministrica pravosuđa Sarajevske županije, Darja Softić-Kadenić, istaknula je da je USAID više od 20 godina bio ključni partner u izgradnji stabilnih institucija, ekonomskom razvoju, obrazovanju, zdravstvu i vladavini prava. Anida Sokol iz Mediacentra Sarajevo upozorila je na značaj donatorskih izvora financiranja za medijski sektor i civilno društvo općenito.
USAID je radio na jačanju demokratskih institucija, unaprjeđenju pravnog sustava, borbi protiv korupcije, zaštiti ljudskih prava te podupirao razvoj energetike, poljoprivrede, turizma i malih i srednjih poduzeća. Bosna i Hercegovina bila je jedna od zemalja u koje je USAID uložio najviše sredstava, ali sada je neizvjesno hoće li se ijedan od aktivnih projekata nastaviti.
BiH
12. zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora BiH sutra u Mostaru

Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine (HNS BiH) održat će svoje 12. zasjedanje u subotu, 8. veljače, u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru s početkom u 11 sati.
Sjednici će prethoditi polaganje vijenaca koje će započeti u 10.40 sati ispred HDHS-a Kosača, priopćeno je iz Ureda za informiranje HNS-a BiH.
Preuzimanje akreditacija za medijske predstavnike koji najave sudjelovanje počet će u subotu u 10 i trajati do 10.30 sati./