BiH
Borrell poručio: Nadamo se dogovoru kako bi se izbori u BiH mogli održati
“Kada se radi o BiH razgovarali smo o tome kako očuvati jedinstvo zemlje, pozivamo političke lidere da osiguraju puno funkcioniranje Ustava BiH. U Europi nema mjesta za podijeljenu BiH. Ministri izražavaju punu podršku visokom predstavniku i ALTEA-i i specijalnom predstavniku EU u naporima da olakšaju to posredovanja kao i posebni predstavnik SAD koji pokušavaju da provedu izbornu reformu i amandmane na Ustav koji bi mogli popraviti funkcioniranje država, prenosi N1.
Spremni smo na sve mjere i instrumente koje situacija zatraži to uključuje financijsku pomoć i restriktivne mjere, no te su mjere posljednje. Nadamo se u dogovor između strana kako bi se mogli održati izbori.” kazao je između ostalog Borrell.
Centralna.ba
BiH
Viteški Napredak otvorio večerašnji 23. Večernjakov pečat
Članovi Hrvatskog kulturnog društva Napredak podružnica Vitez na početku Večernjakova pečata sa završnim kolom iz opere Ero s onoga svijeta
U programu Radiotelevizije Herceg Bosne, na BHRT-u i HRT 4 večeras od 20 sati mogli ste pratiti izravan prijenos 23. Večernjakova pečata, najvećeg društvenog događaja u BiH i jedne od najvažnijih manifestacija te vrste u regiji.
Događaj godine u BiH, koji je postao prepoznatljiv u svjetskim okvirima i koji je jedinstven u svijetu zbog broja kandidata i objave njihovih impresivnih biografija i ovaj put pokazat će da naša zemlja ima brojne koji postižu zavidne rezultate.
Osim izbora kandidata u svim kategorijama i izbora ‘Osobe godine’, mogao se vidjeti spektakularan i glazbeni dio Večernjakova pečata u pratnji Orkestra Muzičke produkcije BHRT-a, a na samom početku uz Orkestar se mogao vidjeti i onaj kulturni i tradicijski dio Bosne i Hercegovine. Naime, članovi Hrvatskog kulturnog društva podružnica Vitez su imali posebnu čast jer su sa svojom, već prepoznatljivom izvedbom, završnim kolom iz opere Ero s onoga svijeta gledateljima Večernjakova pečata, cijeloj Bosni i Hercegovini, ali i regiji poslali pozdrave iz Kraljeve Sutjeske, ispred Franjevačkog samostana i crkve sv. Ivana Krstitelja.
Spojem folklora, narodne nošnje, orkestralne glazbe, kultnog Ero s onoga svijeta, kao i same lokacije, Kraljeva Sutjeska, organizatori Večernjakova pečata su htjeli prikazati bogatstvo Bosne i Hercegovine.
Inače, moto ovogodišnjeg Večernjakova pečata je “Europsko proljeće” u kontekstu dobivanja kandidacijskog statusa BiH od Europske unije.Večernjakov pečat iz godine u godinu u sve je većem fokusu domaće, ali i svjetske javnosti. Ova manifestacija odavno je prerasla okvire BiH, pa i okružja. Kao i svake godine, na tisuće sati utrošeno je na odabir kandidata, vodilo se računa o svim balansima jer je BiH u mnogočemu posebna, ali razina je ostala i dalje najviša. Zanimanje za ovu manifestaciju ni nakon 23 godine ne jenjava. Naprotiv, kako tradicija dobiva na iskustvu tako se i na Večernjakov pečat gleda kao na nacionalno i kulturno blago Bosne i Hercegovine.
BiH
Večernjakov pečat dodijelio nagrade, za Osobu godine u BiH proglašena Borjana Krišto
Večernjakov pečat je po 23. put dodijelio nagrade onima koji su svojim radom i djelima obilježili proteklu godinu u Bosni i Hercegovini. Na tradicionalnoj manifestaciji koja je večeras emitirana u programima BHRT-a i HRT-a predstavljeno je 150 nominiranih kandidata iz različitih društvenih djelatnosti.
Uz glavnu nagrada za osobu godine koju je dobila predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, „Večernjakov pečat“ je dodijeljen u više drugih kategorija, a među dobitnicima Pečata je i legendarna maskota Vučko, što je zapravo svojevrsno priznanje svima koji su zaslužni za olimpijske igre koje su prije 40 godina proslavile Sarajevo i BiH. Ovaj Večernjakov pečat u obliku maslinove grančice mira koji je izradio akademski kipar Stjepan Skoko ide u Olimpijski muzej gdje će dobiti mjesto uz ovu najpoznatiju maskotu svih vremena.
Nagradu Ponos BiH u kategoriji „uspjeh“ dobio je otac Zvonko Martić koji je pokrenuo projekt obnove dragulja kulturne baštine – više od 800 godina stare starohrvatske, ranoromaničke crkvice sv. Petra na Kamenu.
Za kategoriju „pothvat“ Večernjakov pečat je nagradu Ponos BiH dodijelio ženama Kraljeve Sutjeske „Katarinkama“ koje čuvaju uspomenu na kraljicu Katarinu Kosača i šest stoljeća od rođenja posljednje bosanske kraljice.
Sabahudin Sinanović je nagradu Ponos BiH dobio u kategoriji „humanost“. Večernjakov pečat je zaslužio između ostalog i zato što je s pravoslavnim svećenikom sagradio kuću obitelji Anđelke Grujičić te pomogao obitelj Stipe Katića i mnogim drugima. Ponos BiH je i bend Divanhana koji je BiH svrstao na glazbenu kartu svijeta. Najutjecajniji magazin iz Velike Britanije proglasio je Divanhanu za “Best Group” 2023. godine.
U kategoriji „religija“ Večernjakov pečat je dodijeljen predsjedniku Sabora Islamske zajednice BiH Edhemu Bičakčiću koji je zagovornik međureligijskog dijaloga i pomirenja. Dr.Gordana Bukara Radujković dobitnica je Večernjakovog pečata za „znanost i medicinu“, a ovo priznanje je zaslužila jer je kao pedijatrica – endokrinologinja Klinike za dječje bolesti UKC-a RS-a u Banjoj Luci nagrađena prestižnom nagradom za znanstveni rad o povećanju broja djece oboljele od dijabetesa u razdoblju koronavirusa.
Večeras je nagrada Večernjakov pečat za „kulturu i scenu“ uručena Ilji Benkoviću koji je zajedno s pokojnim Ivom Gregurevićem utemeljio Dane hrvatskog filma , festival koji je Orašje i Posavinu uvrstio na kulturnu kartu ovoga dijela Europe. Ivica Propadalo dobitnik je Pečata za umjetnika godine. On je jedan od najistaknutijih hrvatskih likovnih umjetnika suvremenog izričaja, scenograf. Potpisuje dizajn statua Dore, Porina… Glazbenik koji je karijeru počeo u malom livanjskom bendu Ars Nova, a nastavio u sarajevskom COD-u, potom u Teškoj industriji.
U kategoriji „gospodarstvo“ dobitnik Večernjakovog pečata je biznismen iz Konjica Jasmin Badžak čija je tvrtka Eurosjaj postala partner američkog MacDermida, svjetskog proizvođača broj jedan u metalskoj industriji. Lana Pudar ponijela je Večernjakov pečat u kategoriji „sport“. Mlada mostarska plivačica donijela je prošle godine brojne nagrade s velikih svjetskih natjecanja u BiH.
Kako je cijela ovogodišnja manifestacija Večernjakov pečat bila u znaku europskog proljeća prvi put kandidati u kategoriji „politika“ nisu bili klasični političari već oni koji su u protekla dva desetljeća pridonijeli tome da BiH dobije zeleno svjetlo za pristupne pregovore s Europskom unijom. Večernjakov pečat dodijeljen je tako „Potpisnicima EU puta BiH“, a u čije ime je nagradu primio bivši predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić.
Ovaj 23. Večernjakov pečat bit će upamćen i po efektnim uključenjima iz većeg broja gradova odakle su objavljivane nominacije i uručivane nagrade, kao i po nastupima poznatih glazbenika iz BiH i Hrvatske.
BiH
Večeras 23. Večernjakov pečat
Večeras se održava 23. Večernjakov pečat u organizaciji Večernjeg lista i BHRT-a.
Riječ je o najvećem društvenom događaju u Bosni i Hercegovini i jednoj od najvažnijih manifestacija te vrste u regiji. Večernjakov pečat nagrađuje osobe i događaje koji su svojim djelovanjem obilježili prethodnu godinu u BiH.
Bira se i osoba godine, a u konkurenciji za tu nagradu učestvuje 150 kandidata.
Uz one iz BiH, biraju se i regionalne, europske, svjetske osobe.
Moto ovogodišnje manifestacije je “Europsko proljeće”. Večernjakov pečat možete gledati u direktnom prenosu na BHT1 od 20 sati.
Izvor: BHRT
BiH
Sejo Sekson uputio jasnu poruku političarima: Naše etno poglavice žive u svom svijetu. Pokušavaju da nas odvoje, ali ta priča gubi dah
Kako se bliži datum glasanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici – intenzivira se i retorika koja zabrinjava čak i pojedine političare. Da li je retorika političara i retorika građana? Jesu li nas svojom pričom uspjeli getoizirati, udaljiti jedne od drugih, kako se mladi bore protiv toksičnih narativa? Hoće li priča da smo drugačiji i da ne možemo skupa izgubiti dah pred novim valom generacija koje pune koncertne dvorane i putuju bez obzira na sve? O životu koji se dešava za Novi dan govorit će ovog jutra Zagorka Grahovac iz Nevesinja – poslanica u NSRS, aktivistica Dženana Aladžuz u Sarajevu, Amer Čanković iz Helem Nejse i muzičar Davor Sučić koji će podijeliti svoja životna iskustva.Davor Sučić je uputio i jasnu poruku svim političarima u našoj zemlji.
“Kada su još postojale videoteke, otišao sam i ostao frapiran kada sam vidio postavku unutru. Veliki broj komedija, akcija, trilera… Frapirao me koliki je bio dio sa hororima. Tada sam shvatio koliko je strah upotrebljiva roba i koliko se na strahu može raditi. Izgleda da su to iskustvo sa videotekama imali i naši političari. Izgleda da su shvatili da je strah ona matrica koja će ih dugo, dugo držati u sedlu. To je najsigurniji način ako nemaš perspektivu, znanje, obrazovanje i nikakvu svijest o tome u kakvom društvu treba da živimo. Osim da ti živiš dobro i hajruješ što više. Strah je idealna opcija. To je jedan trokut. Geometrijski predmet koji nam već 30 godina plasiraju naši etno poglavice i ubjeđuju nas da je sve dobro šta nam se dešava, samo je bitno da ne puca”, kazao je Sučić.
No, kako kaže političke “poglavice” žive u svom svijetu i treba da ih pustimo da uživaju u tome.
“Puca finansijska konstrukcija svega toga, očekujem da će vreća polako da se isprazni. Vidim da i kreditni investitori polako zaziru od njihovih pogleda na društvo. Vidim da nema baš odziva i radosti kod investitora. Poglavice žive u svom svijetu i pustimo ih da uživaju tome. Međutim, čitav jedan paralelni svijet se ipak dešava. Na moju radost, mlada generacija odlazi na koncerte. Recimo Aleksandra Prijović prodala 98 hiljada karata u Zagrebu, Dino Merlin u Beogradu 150 hiljada karata. Bez obzira na ogromni trud da nas se odvoji, ta priča gubi dah. Ljudi se povezuju. Tu su hvala Bogu društvene mreže koje nam dopuštaju da vidimo kako drugi i drugačije žive. Paralelni svijet apstrahira ovaj život u kojem žive ove naše poglavice. Poglavice koje pokušavaju metodama iz 19 vijeka da se bore sa svemiriskim brodom. To neće ići. Ako želite da imate spomenik kao Mirza Delibašić, morate imati znanje, obrazovanje i ljudske performanse. Mnoge etno poglavice bi voljeli da imaju ovakav spomenik, ali sa ovom paradigmom ga neće dočekati”.
Uskoro o ovome u Novom danu sa Minelom Jašar – Opardijom.
BiH
Izmjenama Zakona o radu studenti dobili mogućnost zaposlenja
Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pozdravio je današnje usvajanje dopune Zakona o radu kojom se omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.
Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike je priopćeno da se ovim zakonom omogućava zapošljavanje studenata na privremenim i povremenim poslovima.
– Usvajanje ovih dopuna Zakona o radu predstavlja značajan korak ka poboljšanju radnih uslova za studente. Smatramo da ovaj propis ima mnogostruke efekte, posebno kada je tržište rada u pitanju. Ovo je, između ostalih, bila inicijativa poslodavaca. Dopune Zakona o radu će omogućiti i poslodavcima i studentima da direktno potpišu ugovor o obavljanju povremeno-privremenih poslova – rekao je ministar Delić.
Auto-Moto svijet
Sarajlija rekorder po neplaćenim kaznama, jedini koji ima šestocifreni iznos duga
Prema najnovim podacma Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA), a koji su ažurirani 3.svibnja ove godine, vozač iz sarajevske općine Stari Grad još uvijek je apsolutni rekorder po pitanju neplaćenih novčanih kazni za prometne prekšaje, piše Avaz.
Kako stoji u na stranici, vozač iz Sarajeva, prema najnovijim podacima na ime neplaćenih kazni duguje 210.024 KM.
Po pisanju Avaza, on je prije tri godine zaustavljan u Istočnom Sarajevo i tada je dugovao mnogo više. Tada mu je oduzet Fiat Punto zbog više od 350 neplaćenih naloga iz Zakona o osnovama bezbjednosti prometa (ZOOBS) na putevima u BiH.
– F. J. je upravljao neregistrovanim vozilom, bez oznaka i prije sticanja prava na upravljanje vozilom. Uvidom u službene evidencije utvrđeno je da u registru kazni ima ukupan dug od 257.163 KM – naveli su 2021. iz PU Istočno Sarajevo.
On je jedini vozač u BiH koji ima šestocifreni iznos duga.
Izvor: Avaz
BiH
U Kotoru samit lidera Zapadnog Balkana
U Kotoru je počeo Samit lidera Zapadnog Balkana i Europske unije (EU), koji je okupio lidere zemalja regije, predstavnike Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Samit je otvorio crnogorski premijer Milojko Spajić.
Samitu prisustvuju Borjana Krišto, predsjednica Vijeća ministara BiH, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Albanije Edi Rama, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelji, pomoćnik američkog državnog tajnika za Europu i Euroaziju James O’Brien i Rene Troccaz, specijalni izaslanik Francuske.
“Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja jasan signal posvećenosti Evropske unije ekonomskoj i demokratskoj transformaciji Zapadnog Balkana”, kazao je premijer Crne Gore Milojko Spajić.
Poručio je da je Vlada Crne Gore posvećena evropskim reformama i implementaciji mjera potrebnih za ostvarenje Plana rasta.
Približavanje zemalja regije EU-u
“U kontekstu izazova na ekonomskom planu, Crna Gora je posvećena infrastrukturnom razvoju u skladu sa planom do 2030. Takođe, investicija u mlade je, smatramo, investicija u sigurnu budućnost, pa tako verujemo da su mladi ključna poluga Plana rasta za Zapadni Balkan. Otvaranjem novih horizonata siguran sam da ćemo se približiti tržištu Evropske unije”, kazao je Spajić.
Investicija u ljudske resurse i njihovo očuvanje, kako tvrdi Spajić, pomoći će da se ostvare objektivni ciljevi koje je Plan rasta zacrtao.
“Siguran sam da ćemo tokom Samita imati priliku da usaglasimo naše prioritete. Takođe, vjerujem da ćemo se usaglasiti da je Evropska unija snažnija sa više članica, te da će uskoro biti spremni za proširenje u smjeru zemalja Zapadnog Balkana”, stava je Spajić.
Borjana Krišto, predsjednica Savjeta ministara BiH, saopštila je da je Bosna i Hercegovina otvorila novo poglavlje koje tu zemlju približava evropskom društvu, te da će ostati posvećeni svojoj proevropskoj putanji.
Premijer Kosova Aljbin Kurti potvrdio je posvećenost reformama koje je pred njih postavila Evropska unija, kazavši da je važno sprovesti ih kako bi se Plan rasta realizovao.
“Tražim od Srbije da procesuira Milana Radojičića i njegovu paramilitantu strukturu, kako bismo riješili slučaj terorističkog napada u Banjskoj, kada su ubijene četiri osobe”, naveo je Kurti, u pogledu razrješenja te situacije.
Premijer Albanije Edi Rama kazao je da je zadovoljstvo doći u Bokokotorski zaliv. Izrazio je entuzijazam i zahvalio Olivertu Varheljiju i Evropskoj komisiji zbog posvećenosti.
“Napredak koji smo napravili od poslednjeg susreta u Skoplju govori za sebe. Pripremili smo individualne planove za reforme, i još mnogo napretka. Mi smo spremni”, poručio je Rama.
Vučićeva poruka Crnoj Gori
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da nema poruku Crnoj Gori kada je u pitanju Rezolucija o genocidu u Srebrenici.
“Kakav je smisao rezolucije? Kažete nije nametanje kolektivne krivice, nego šta je”, pitao je Vučić.
Istakao je da “svako neka nosi” svoju odgovornost.
Pomoćnik državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država za evropska i evroazijska pitanja Džejms O’Brajen je rekao da je proritet Plana rasta da se stvori jedinstveno tržište prometa novca, što u praktičnom smislu znači da svaki put kad u nekoj banci šaljete novac imaćete manje troškova, što je od velike koristi građanima i privredi. Kao rezultat Plana rasta biće više radnih mjesta i lakše kretanje na tržištu.
Samit se organizuje pod sloganom „Jedan region, zajednička vizija” .
Na događaj su, osim lidera i ministara iz zemalja regiona, pozvane i partnerske organizacije, kao što su Savjet za regionalnu saradnju, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Svjetska banka, Transportna zajednica, Atlantski savez, Energetska zajednica, Fondacija za otvoreno društvo, ReSPA, GIZ, visoki predstavnici Europske komisije i drugi.
Izvor: BHRT
BiH
Objavljena prognoza: Kakvo nas vrijeme čeka do ponedjeljka?
U četvrtak 16.5.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Većina padavina je na području Bosne. Jače nevrijeme je naizglednije na području Krajine, sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Na području Hercegovine lokalno su mogući slabiji pljuskovi. Jači pljuskovi se očekuju tokom noći na petak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 25°C.
U petak 17.5.2024. u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. U jutarnjim satima jači pljuskovi i grmljavina su mogući na području Krajine, jugozapadu Bosne i u Hercegovini, a u poslijepodnevnim satima na sjeveru i sjeveroistoku Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine južnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 26°C.
U subotu 18.5.2024. u Bosni i Hercegovini preovladavaće sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove će biti magle. Poslipodne rijetko može pasti slab kratkotrajan lokalni pljusak. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 15°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C.
U nedjelju 19.5.2024. u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Vjetar slab promjenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.
BiH
SUĐENJE MLAĆI I CIKOTIĆU ZA ZLOČINE NAD HRVATIMA: “23.listopada 1993., Taj dan je bio najžešći, mislio sam da nitko neće preživjeti”
Svjedoci Državnog tužiteljstva su na suđenju za zločine počinjene u Bugojnu kazali da se neki od zatočenika, nakon što su pozvani na razgovor, nikada nisu vratili.
Miroslav Zelić je kazao da je bio specijalac u Hrvatskom vijeću obrane (HVO) i da je do sukoba s Armijom BiH u Bugojnu došlo 16. srpnja 1993. ubojstvom dva pripadnika HVO-a u Vrbanji.
“Opći napad Armije Bosne i Hercegovine je počeo 18., a ja sam bio u Gaju. Sukob je trajao nekih 10-ak dana” rekao je svjedok i dodao da su se poslije toga, na poziv Armije BiH, predali.
Prema njegovim riječima, nakon predaje su bili smješteni u maloj prostoriji salona namještaja, koja je bila mračna i s vodom na podu. U kasnijim razgovorima s drugim zarobljenicima saznao je da su neki brutalno pretučeni i iz Prusca odvedeni u nepoznato.
Ispričao je da je sredinom listopada odveden na stadion ispod tribina, gdje su dovedeni i zatvorenici iz gimnazije. Prisjetio se i da su vođeni na kopanje rovova na prvim linijama u Rajića Polju, gdje su, ispričao je, svakodnevno bili žestoki okršaji.
“Ja sam ranjen 23.listopada 1993. Taj dan je bio najžešći, mislio sam da nitko neće preživjeti” kazao je Zelić, pojašnjavajući da je tada ranjen u nogu, ruku i vrat, kao i da je bio povrijeđen jedan pripadnik Armije BiH.
Zelić je rekao da je iz bolnice vraćen u zatvor, bio je među prozivanim da ide na razgovor, ali mu je, nakon što su ostali zatočenici kazali da je ranjen i ne može hodati, rečeno da ostane.
Kazao je da su drugi prozvani zatvorenici odvedeni i nisu se nikada vratili, ali je kasnije među posmrtnim ostacima pronađeno tijelo Ante Mrkulja na Rostovu.
Zelić je svjedočio na suđenju Dževadu Mlaći, optuženom u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, i Selmi Cikotiću, bivšem zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a Cikotić da nije spriječio podređene pripadnike Armije BiH da počine krivična djela, kao i da je propustio poduzeti mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.
Na pitanje Mlaćine Obrane da li je ranije kao predsjednik Udruge HVIDRA imao priliku da čuje svjedočenja drugih ranjenika HVO-a, Zelić je potvrdno odgovorio, ali je kazao da se tu radilo o neformalnim razgovorima.
Svjedok Marko Gunjača je kazao je da je bio vojno angažiran u jedinici “Eugen Kvaternik” HVO-a i da su se 25. srpnja 1993. predali pripadnicima Armije BiH, koji su im, kako je naveo, garantirali da im neće “dlaka s glave faliti” ako se predaju.
“Odmah su nas povaljali po cesti i počeli uzimati zlato i satove”, rekao je svjedok, te dodao da su ih poslije odveli prema Osnovnoj školi “Stipe Đerek” gdje je, prema njegovom sjećanju, “bilo jaukanja”, nakon čega su prebačeni u gimnaziju.
Gunjača je naveo da su prozivani i odvođeni na rad, te su iz gimnazije prebačeni u salon namještaja.
“Tu je bila katastrofa, mrak, puno vode”, kazao je Gunjača i dodao da su ih odatle izvodili na kopanje tranšea u rajonu Sabljara.
Ispričao je da su od rujna 1993. zaprežnim kolima odvoženi na prve linije između HVO-a i Armije RBiH.
Svjedok je na pitanje Tužiteljstva nabrojao Miroslava Dilbera, Dragana Erkapića i Dragana Miličevića među zatočenicima koji su pozvani na razgovor i više se nisu vratili.
Dodao je da se među zatvorenicima počelo pričati da su prebačeni u Kazneno-popravni zavod u Zenici, ali nije vidio, iako je čuo da su odvedeni na Rostovo.
Mlaćina odvjetnicaSabina Mehić upitala je svjedoka da li je imao saznanja da su pripadnici HVO-a na početku sukoba prvi ubili trojicu policajaca, na što je negativno odgovorio. Kazao je i da ne zna da li su pripadnici HVO-a prvi postavili punktove.
Nastavak suđenja je 11. lipnja.