KFOR, mirovna misija na Kosovu pod vodstvom NATO-a, osudila je nasilje.

– Suprotstavljajući se najaktivnijim prosvjednicima, više vojnika talijanskog i mađarskog kontingenta KFOR-a bilo je predmetom ničim izazvanih napada i zadobilo je traumatske rane s prijelomima i opeklinama uslijed eksplozije zapaljivih naprava, stoji u priopćenju KFOR-a, prenosi agencija Reuters.

Predsjednica Kosova Vjosa Osmani optužila je srbijanskog kolegu Vučića za destabilizaciju Kosova.

– Srpske ilegalne strukture pretvorene u kriminalne bande napale su kosovsku policiju, časnike KFOR-a i novinare. Oni koji izvršavaju Vučićeve naredbe da destabiliziraju sjever Kosova, moraju se suočiti s pravdom, tvitala je Osmani.

Vučić je u obraćanju novinarima u Beogradu optužio kosovskog premijera Kurtija da je odgovoran za incidente i sukobe na sjeveru Kosova “u kojima su ozlijeđeni deseci osoba, među kojima 41 pripadnik mirovnih snaga na Kosovu (KFOR)”.

Snage KFOR-a razbile su danas popodne skup prosvjednika okupljenih ispred zgrade općine Zvečan, a korišteni su suzavac i šok-bombe, na što su prosvjednici uzvratili kamenjem, bocama i drugim predmetima.

Kosovska policija je ranije danas suzavcem pokušala rastjerati Srbe koji su prosvjedovali ne bi li spriječili albanske gradonačelnike, izabrane na nedavni spornim lokalnim izborima, da preuzmu dužnost u mjestima s većinskim srpskim stanovništvom na sjeveru.

Vučić je rekao da su incidenti počeli kad je jedan pripadnik posebnih postrojbi kosovske policije ROSU, “a ne pripadnik KFOR-a”, ispalio više hitaca u pravcu Srba, a jednog od njih pogodila su dva metka. Uslijedio je “odgovor Srba kamenjem i na druge načine, dodao je Vučić. On je rekao da “Srbija neće dopustiti progon i pogrom svog naroda na Kosovu” i zamolio zemlje Kvinte da “urazume svoje čedo”, aludirajući na partnerski odnos Zapada prema Kosovu.

Vučić je u izvanrednom obraćanju rekao da je u sukobima teže ranjeno troje Srba, a ozlijeđen je 41 pripadnik KFOR-a, među njima najviše pripadnika mađarskog i talijanskog kontingenta.

– Nadam se da nijedan nije životno ugrožen, rekao je Vučić, ustvrdivši da je za incidente “isključivo kriv Albin Kurti” i da je danima unazad upozoravao na njegove namjere, ali da nitko nije htio čuti i razumjeti ta upozorenja.

U posljednja tri dana i slijep i politički nepismen mogao je razumjeti što je to što je bilo pripremano za danas na Kosovu i Metohiji, a sve u organizaciji Albina Kurtija i s njegovom željom da dođe do velikog sukoba između Srba i NATO-a, rekao je Vučić.

Pozvao je Srbe na Kosovu da ne ulaze u sukobe s NATO. Ne zato što sam ja ili bilo tko uplašen, već zato što je to ono što Kurti najviše želi – sukob Srba s KFOR-om, rekao je Vučić.

Dodao je da su snage Vojske Srbije raspoređene “u skladu sa situacijom” i “na mjestima gdje mislimo da je to neophodno”. Tijekom noći posjetit ćemo naše vojnike, rekao je Vučić, a za utorak ujutro u Beogradu najavio je sastanak s predstavnicima zemalja Kvinte – SAD-a, Velike Britanije, Njemačke, Francuske i Italije.

Vučić je pozvao Srbe da kad budu prosvjedovali “jer se ne mire sa okupacijom svojih općina i svoje zemlje” to čine “na miran i dostojanstven način”.

Kosovska policija je ranije u Zvečanu suzavcem spriječila građane srpske nacionalnosti da uđu u općinske zgrade i blokiraju rad administracije novog gradonačelnika albanske nacionalnosti.

Policija i pripadnici KFOR-a zatim su blokirali općinsku zgradu i ceste u jednom od četiri mjesta s većinski srpskim stanovništvom u kojima su proteklih dana porasle tenzije jer ne žele da vlast prijeđe u albanske ruke.

– Imamo dva zahtjeva. Da nelegalni, nelegitimni šerifi kako sami sebe nazivaju ovi novoizabrani gradonačelnici odu svojim kućama pa nek šefuju tamo svojoj rodbini, suprugama, djeci. I da se sve specijalne jedinice koje se nalaze u zgradi općine, oko zgrade općine da se povuku na jug jer ovo nije policijska stanica, rekao je Goran Rakić, predstavnik Srba.

Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što pokazuje koliko su razgovori bili teški i da dogovor tek treba prihvatiti Zastupnički dom i Senat.

– Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelan sporazum vrijedan američkog naroda, rekao je McCarthy.

– Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja, poručio je Biden.

Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31,4 bilijuna dolara.

Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali McCarthy očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.

Novinarima je kazao da sporazum uključuje povijesno smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.

Da Biden i McCarthy nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutačno iznosi 31,4 bilijuna dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopće ne mogu ispuniti svoje financijske obveze, bilo u pogledu plaća, mirovina ili naknada svojim vjerovnicima.

Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom ‘zarazom’ koja bi se proširila na cijelo globalno gospodarstvo.

Biden, McCarthy i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje McCarthyjevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 prema 213 zastupnika, a Bidenovi demokrati kontroliraju Senat s tijesnom većinom od 51 prema 49.

Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.