Aktuelni načelnik Općine Travnik Kenan Dautović dobio jednoglasnu podršku Kadrovske komisije, Izvršnog odbora i Skupštine SDA – Stranke demokratske akcije Travnik za kandidaturu na Lokalnim izborima 2024. za načelnika Općine Travnik

Danas je u Općinskoj organizaciji SDA – Stranke demokratske akcije Travnik na adresi Mehmed-paše Kukavice br. 24/26 zasjedala Kadrovska komisija i Izvršni odbor koji su jednoglasno usvojili prijedlog predsjednika Tahira Lende da aktuelni načelnik Općine Travnik – Kenan Dautović bude kandidat SDA – Stranke demokratske akcije za načelnika Općine Travnik na Lokalnim izborima 2024. Prijedlog je jednoglasno usvojila i Skupština Općinske organizacije SDA – Stranke demokratske akcije Travnik kao najviši organ Općinske organizacije SDA – Stranke demokratske akcije Travnik na sjednici koja je upravo završena, a na kojoj je 120 delegata podržalo Dautovića.

Kenan Dautović, aktuelni načelnik Općine Travnik, rođen je 1966. godine u Travniku. U Travniku je završio osnovnu školu, u Beogradu Vojnu gimnaziju, a Vojnu akademiju u Sarajevu i Zadru. Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Aktivno govori engleski i turski jezik.

Općina Travnik na čelu sa načelnikom Kenanom Dautovićem (SDA) dobila je novu energiju i dinamiku, a što je pokazalo mnoštvo uspješnih infrastrukturnih, privrednih, poljoprivrednih, turističkih, kulturnih, sportskih, socijalnih i drugih projekata koje je Dautović lično u aktuelnom mandatu inicirao, pokretao i vodio.

Oglas

Tu su posebno važni završeni projekti izgradnje Srednjoškolskog centra, izgradnje azila za napuštene životinje, nastavak izgradnje regionalnog puta Dub – Vlašić, dobijanje prava na korištenje sportskih terena u kasarni Oružanih snaga BiH, završetak prve faze radova na Travničkom korzu, rekonstrukcije Školske ulice, rekonstrukcije dionice puta Turbe – Karaula, usvajanje regulacionog plana Dolac – Polje i osnivanje Poslovne zone Polje, rješavanje stambenog pitanja za mlade bračne parove – 5 stanova za mlade bračne parove, povećanje sredstava za poljoprivredu, studentske stipendije, kulturu, vrhunske sportiste i sport općenito te drugi.

Od projekata koji su započeti ili su u fazi planiranja za završetak u ovoj godini posebno su važni izgradnja autobuske stanice i rekonstrukcija glavnog trga u Turbetu, druga faza radova na Travničkom korzu, nastavak izgradnje regionalnog puta Dub – Vlašić, izgradnja mosta Kanare, rekonstrukcija ulice Čabruša, završetak izgradnje sportske dvorane u Srednjoškolskom centru, nastavak izgradnje vodovoda Galica, izgradnja vodovoda Gorčevica – Brajići, rekonstrukcija dionice puta Turbe – Karaula, izgradnja nogometnih terena sa umjetnom travom u Han Biloj i Turbetu, izgradnja puta za Bolnicu za plućne bolesti, rekonstrukcija sportskih terena u kasarni Oružanih snaga BiH, rekonstrukcija ulica na Kalibunaru – Meljanac i Grozdovi, izgradnja vodovoda Vilenica – Slimena – Polje, izgradnja centra za reciklažu i razvrstavanje otpada, rekonstrukcija puta Bijelo Bučje – Pulac i drugi.

„Kenan Dautović je čovjek koji trenutno najbolje poznaje rad i funkcioniranje općinske administracije, političke odnose unutar ove lokalne zajednice, jer ima iza sebe izvrstan mandat općinskog načelnika i jedan je od najkvalitetnijih kadrova Stranke demokratske akcije u cjelini. Zato mislim da smo izabrali najboljeg kandidata i da je kandidatura Dautovića dobit za općinu Travnik“, kazao je Tahir Lendo – predsjednik Općinske organizacije SDA – Stranke demokratske akcije Travnik.

Oglas

Oglas

Oglas

Skladbom “Ovo je zemlja “Dobar dan” danas, 13. svibnja 2024. godine otvorena je priredba kojom su učenici Osnovne škole “fra Marijan Šunjić” Stojkovići, njihovi učitelji i nastavnici obilježili Dan škole.

Na današnjem svečanom slavlju aktivno je sudjelovao veliki broj učenika koji su kroz koreografije, pjesme i igrokaze prisutnima pokazali onaj zabavniji dio svog školovanja12. studenoga 1973 počela je s radom škola u Stojkovićima pod nazivom Hasan Brkić, a njezin prvi v.d. ravnatelj bio je Branko Pavićević. Od 1991. godine škola je preimenovana u OŠ Stojkovići, dok je 1997. godine škola preimenovana u OŠ Jozo Gadžić Čupo Stojkovići. Konačan naziv koji nosi i danas, OŠ fra Marijan Šunić Stojkovići, škola je dobila 13. rujna 2006. godine. 1. srpnja 2002 godine za ravnatelja škole imenovan je prof.

Ivan Terzić koji je vodio školu u razdoblju od 2002. do 2016. godine. Nakon smrti prof Terzića školu je vodila Olga Lekić i Franjo Neimarević.

Zahvaljujući predanom radu učitelja i nastavnika ove škole, mnogi njihovi učenici danas su veoma uspješni u srednjim školama, fakultetima, a neki su ostvarili i uspješne profesionalne karijere.

Oglas

U svijetu koji se sve više otuđuje umjetnom inteligencijom i drugim vrstama socijlanih mreža ljudsko sestrinstvo i bratstvo postaje sve izazovniji imperativ, kojemu se pridružuju velike religije svijeta, države koje rade na jednakopravnosti svojih građana i društva koja doprinose napretku čovječanstva. Stoga Ljudsko sestrinstvo i bratstvo nema alternativu

Ovogodišnji pogram Zaklade odvijao se je u Novom Travniku, tijekom subote 11. svibnja 2024. godine. Prvotno je posjećen duhovni centar u Margetićima/Novi Travnik, a potom je u glavnoj sali Općine Novi Travnik započeo okrugli stol. Tijekom posjeta Margetićima, gosti su obišli gradilište crkve koja je, dobrotom brojnih dobročinitelja, već pokrivena i posušena. Ono što joj slijedi je skora ugradnja vanjske stolarije i uređenje okoliša. Nakon posjeta centru, uslijedio je okrugli stol u Sali općine na kojem su govorili prof. dr. Ulrich Hemel, trostruki doktor znanosti i direktor Instituta Weltethos (Svjetski etos) u Tübingenu (Njemačka), prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak, redovna profesorica Univerziteta u Zenici, prof. dr. Šaćir Filandra, redoviti profesor Univerziteta u Sarajevu, dr. Eli Tauber, direktor Arhiva jevrejske zajednice u Sarajevu i prof. dr. Dubravko Turalija, izvanredni profesor na Univerzitetu u Sarajevu.

Akademskom stolu nazočilo je pedesetak slušatelja, među kojima su bili priznati uglednici akademskog, javnog, političkog i poduzetničkog života. Istodobno, okrugli stol popratiloje više novinskih i elektronskih medija.

Na samom početku akademskog čina, sve nazočne je pozdravio prof. dr. Franjo Topić, predsjednik Zaklade Ljudsko bratstvo te je tom prilikom ukratko progovorio o dosadašnjim ostvarenjima za sada još uvijek male zaklade, koja i ne misli na broj i veličinu koliko na kvalitet i efikasnost. Ljudi iz Zaklade nemaju iluzija da je ovo velika zaklada, ali i male stvari mogu biti vrlo učinkovite kao npr. tablete su male ali su učinkovite i ljekovite. Podsjetio je na staru mudrost da ne treba kukati nad mrakom nego paliti male svijeće pa će biti višesvjetla oko nas. Predstavio je i ponudio nazočnima primjerak knjižice zaklade u kojoj su objavljeni i radovi prošlogodišnjih sudionika okruglog stola. Prije samog prelaska na akademski čin, msgr. Topić je uručio i zahvalnicu jednoj od većih donatora za centar u Margetićima gđi Snježani Koepruner, direktorici GS-tvornica mašina Travnik koja je do sada donirala centru 10 000 KM. Dodijeljena je i zahvalnica Srednjo-bosanskom kantonu-Središnja Bosna i premijeru Tahiru Lendi koji su doniralai 50.000 KM.

Oglas

Zatim je uslijedilo prvo, vrlo vrijedno i pomno slušano, predavanje koje je prof. dr Hemel bazirao na tri dokumenta: Globalna etička deklaracija, iz 1993. god.; Sedamnaest ciljeva održivog razvojaUjedijenih naroda ili 17 SDG UN-a, iz 2016. god. i enciklika pape Franje Fratelli tutti (Svi smo braća), iz 2020. god. Oslanjajući se na 17 ciljeva održivog razvoja UN-a u kojima se nigdje ne spominje religija, autor je izložio i svoj tzv. 18. cilj održivog razovja koji prije svega uključuje slobodu ispovijesti i slobodu kulta, zatim slobodu samoopredjeljenja i svjetonazorsku podnošljivost te zalaganje za općeprihvaćena međuljudska prava. U kontekstu navedenih dokumenata, dr. Hamel je govorio i o globalnoj etici koja je istodobno podvrgnuta modernome ali i tradicionalnme etosu, a koja može biti podloga međuljudskom poštivanju i uvažavanju.

Drugo predavanje održala je prof. dr. Zilka Spahić-Šiljak koja je odmah na početku svojega izlaganja sugerirala da se u naslov Ljudsko bratstvo uključi i termin „sestrinstvo“. Važno je u javnosti, nastavila je dr. Spahić-Šiljak, ne samo promicati nego i forsirati važnost i ženskog roda jer se u taj nazivnik uključuju sve pore ženskog integriteta u drušvu i to ne samo zbog etičke ravnopravnosti nego i biološke zastupljenosti, znajući da više od polovice čovječanstva čine žene. Muškarci i žene nisu isto, ali isto trebaju biti tretirani. Usto, međusobnu ljudsku ljubav važno je oplemeniti konkretnom dobrotom u kojoj se ljubav i ostvaruje. Uvažena predavačica govorila je i o važnosti skrbi i brige jednih za druge, ističući da je jednako bitno biti zbrinut od drugih i brinuti o drugima.

Treće predavanje održao je prof. dr. Šaćir Filandra, tijekom kojeg je pokušo svratiti pažnju na konkretnost termina „bratstvo“ i „sestrinstvo“. Ideal bratstva i sestrinstva nije isto što i životna praksa bratstva i sestrinstva. Referirajući se na vremena koja su BiH obilježila različitim i višestranim političkim sustavima, dr. Filandra je u svim tim društvenim sustavima i projekcijama pronašo crvenu nit bratstva i sestrinstva među bosansko-hercegovačkim stanovništvom. To je prije svega bio i još uvijek je zajednički jezik, zatim zajednička stremljenja, nastojanja i čežnje ovoga podneblja te konačno iskustva, koja nisu jednodušna jer su nekima odgovarala, a nekima nisu, ali su svejedno doprinjela pluralnosti mišljenja među domaćim stanovništvom. Međuljudkso bratstvo i sestrinstvo znači da na dobrim principima treba graditi budućnost čovječanstva – zaključio je dr. Filandra.

Dr. Eli Tauber održao je izlaganje na temelju svoje knjige pod naslovom Kad su komšije bili ljudi (2010.), gdje je obradio iskustva spašenih Židova tijekom Drugog svjetskog rata i holokausta. Istaknuo je da su brojni Židovi preživjeli zahvaljujući njihovom dobrim susjedima. S tim u svezi, istaknuo je da nije bit u tome tko je Hrvat, tko Bošnjak, a tko Srbin, nego tko je čovjek, tko je human, tko je bližnji. Dr. Tauber na kraju je dodao i to da priprema drugo izdanje svoje naznačene knjige, u koju će uvrstiti i brojna druga prikupljena iskustva spašenih Židova zahvaljujući bratskim i sestrinskim komšijama tijekom Drugog svjetskog rata.

Oglas

Posljednje, vrlo inspirativno predavanje, održao je prof. dr. Dubravko Turalija, tijekom kojega je razradio razliku između ljudskog opetovanog mirenja i istinske želje za trajnim mirom. Tretirajući mir kao božansku kategoriju u čovjeku, mirenje je sveo na čisto ljudski princip koji je redovito podređen kratkotrajnosti. U odnosu na mir i mirenje dao je i jednu lijepu biološku usporedbu između vrana i slavuja te zaključio da ovaj svijet, koliko god bio mrk i graktav, kadar je slušati slavopoj slavuja koji mora biti konstantan, konkretan i konzistentan.

Program je vodio Željko Galić, tajnik Zaklade ljudsko bratstvo i sestrinstvo koji je na koncu istaknuo i neke donatore od prošlog Okruglog stola koji su poduprli Zakladu ljudsko bratstvo. Treba reći da su prijašnji donatori objavljeni u rečenoj knižici. Od brojnih javno su istaknuta sljedeća imena: msgr Ivan Štironja, porečko-pulski biskup; msgr. Maximilian Aichern, umirovljeni biskup Linza; fra Zlatko Špehar s vjernicima Hrvatske katoličke misije Salzburg; don Ivica Stanković, župnik u Beču svjernicima Hrvatima; gosp. Tarik Lendo i SBK – Središnja Bosna; gosp. Irfan Čengić, načelnik Općine Stari grad – Sarajevo ; Hanns Seidel Stiftung (Zaklada), gospoda Martin i Vlado Banović iz Novog Travnika, Mato i AntoTopić, vlasnici „Imperijal-Pržionica kave“ Novi Travnik; gosp. Vlado Rajković, vlasnik firme „Maks“ i mnogi drugi.

Posljednji čin bratsko-sestrinske subote bio je zajednički ručak i druženje u hotelu „Via“ (Central) u Vitezu.

Oglas

U dijelu Koridora Vc kroz Republiku Srpsku oko dobojske obilaznice trenutno se izvode najzahtjevniji radovi, a u tvrtki “Integral inženjering” tvrde da se odvijaju u skladu s predviđenom dinamikom, kao i da bi ova dionica trebalo biti završena do kraja sljedeće godine.

Dionica je duga 5,6 kilometara, od Rudanke do izlaza iz tunela Putnikovo brdo 2, i uključuje most preko rijeke Bosne, dug 328 metara, dva tunela s dvije cijevi ukupne dužine oko dva kilometra i vijadukt dužine 250 metara, pišu Nezavisne novine.

U “Autoputevima RS” pojasnili su kako je projekt financiran kreditnim sredstvima Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom je potpisan sporazum vrijedan 150 milijuna eura, a da je EU putem Investicijskog fonda za zapadni Balkan (WBIF) osigurala grant od 38,5 milijuna eura.

Šef gradilišta ispred “Integral inženjeringa” Marko Salapura kaže kako se radi o jako zahtjevnoj dionici, jer je gotovo cijla usječena u okolna brda, a polovica ukupne trase je na mostovima, vijaduktima i u tunelima.

Oglas

Na gradilištu je angažirano 250 ljudi, a u tunelu se radi u tri smjene, s obzirom na to da je ovo najizazovniji dio posla. Unatoč složenim geološkim uvjetima, svaki dan se iskopa oko sedam metara.

– Geologija je jako nepovoljna, čak loša, jer radimo s materijalima koji nemaju koheziju, čvrstinu, ima vode i svaki metar je bukvalno priča za sebe. Trudimo se predvidjeti što nas očekuje, uradili smo istražne bušotine, više dodatnih ispitivanja, pokušavamo predvidjeti koliko možemo, ali u hodu se javljaju promjene – kaže Salapura za Nezavisne.
Kako je objasnio, tuneli na ovoj dionici grade se novom austrijskom metodom koja podrazumijeva stepenasto iskopavanje, odnosno skidanje sloja po sloj. Najteži dio je prvi iskop, koji je ujedno i najveći, a podrazumijeva i učvršćivanje tunela radi sprečavanja urušavanja. Uvjeti rada su teški, jer su tuneli puni vode i blata, pa se čak i građevinska mehanizacija teško kreće, dok je hodanje gotovo nemoguće.

Kako kaže, o složenosti ove dionice najbolje govori podatak da kompletan projekt zahtjeva iskopavanje oko milijun i pol kubika zemlje, ugradnju oko 400.000 kubika nasipa, bušenje preko 13 kilometara šipova da bi se stabilizirale kosine i ugrađivanje oko 150.000 kubika betona.

Oglas

Zbog složenosti posla, tunel je dio projekta koji će zadnji biti završen, a zadnjih 350 metara “Integral” će kopati u FBiH, u skladu s dogovorom dva entiteta.

Salapura kaže kako je dogovorena i izgradnja zajedničke naplatne stanice sa deset naplatnih mjesta, koja će se nalaziti na samom autoputu, gdje će oba entitetska poduzeća obavljati naplatu cestarine, svatko za svoj dio autoputa.

U “Autoputevima RS”, koji su investitor na ovom projektu, rekli su da je, zaključno s krajem ožujka, na glavnoj trasi završeno oko 75 posto nasipa i 60 posto iskopa, na mostu Kostajnica ukupno je završeno 84 posto posla.

Ističu kako je na tunelu Putnikovo brdo 2 prošlog studenoga došlo do oštećenja usljed klizišta, a u “Integralu” kažu kako je sanacija u tijeku.

Oglas

Salapura navodi kako je “Integral” stekao sve moguće vrste iskustava kada je u pitanju izgradnja autoputeva sa svim vrstama objekata, a da su reference stekli i u izgradnji željeznice, jer su proveli projekt u Hrvatskoj.

– Financiranja su na projektima koje smo izvodili putem EU, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Imamo odlična iskustva i nadamo se da ćemo nastaviti sa suradnjom – kaže šef gradilišta.

Dali smo sve od sebe, mislim da ste svi to primijetili”, rekao je kroz suze Baby Lasagne oduševljenim obožavateljima koji su ispunili Trg bana Jelačića u Zagrebu, dočekavši hrvatskog predstavnika na Eurosongu povicima “Marko, Marko!” i “Pobjeda, pobjeda!”.

Marko Purišić – Baby Lasagna sinoć je u švedskom gradu Malmöu osvojio drugo mjesto na natjecanju za pjesmu Eurovizije, pri čemu je imao najveći broj glasova publike, a Grad Zagreb priredio mu je u nedjelju doček na glavnom trgu.

“Što bih ja sad trebao nešto reći? Očekivao sam dvadeset ljudi na aerodromu i ovdje stotinjak. Hvala vam lijepa”, rekao je Marko Purišić, koji se pritom rasplakao.

“Dali smo sve od sebe, mislim da ste vi to primijetili. Mi smo samo klinci i nadam se da smo dokazali da možeš sam doći na visoku razinu. Sve smo sami radili”, dodao je i potom sa svojim bendom izveo pjesmu “Rim Tim Tagi Dim”.

Oglas

Na Trg bana Jelačića stigao je u otvorenom autobusu, a na zagrebačkom aerodromu, uz brojne obožavatelje, dočekala ga je i njegova majka Marija, “najsretnija mama na svijetu”, kako je rekla.

Prije dolaska na pozornicu na Trgu je dijelio autograme okupljenim obožavateljima, od kojih su mnogi bili okićeni tabletićima ili su nosili majice s motivom mačke.

Prije njegova dolaska, na pozornici koja je također bila ukrašena motivom tabletića, nastupili su hrvatski izvođači s prijašnjih izdanja Eurosonga grupa Let 3, Emilija Kokić te Tajči u pratnji Ante Gele i benda.

Marka su dočekali i političari pa je tako premijer Andrej Plenković na glavni zagrebački trg stigao s djecom i u društvu nekoliko ministara i izabranih saborskih zastupnika HDZ-a.

Oglas

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac rekla je u kratkoj izjavi za Hinu da je i nju, kao i cijelu Europu, zarazila “babymanija” te da je Baby Lasagna “naš pravi i istinski pobjednik, ne samo Hrvatske nego i cijele Europe”.

To je, istaknula je, ogromna promocija Hrvatske. “Vidjeli ste koliko se Hrvatska spominjala, googlala. Mi, kao i Hrvatska turistička zajednica, pratili smo i prošle, ali i ove godine Marka i cijeli njegov tim u promotivnom smislu i nastojat ćemo to raditi i dalje”, rekla je ministrica Brnjac, koja je na dočeku nosila naušnice s motivom tabletića.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u izjavi novinarima čestitao je Marku i njegovom timu. “Mislim da je rasturio, on je osvojio prvo mjesto, razočarani smo, naravno, s glasovima žirija, a njemu svaka čast”, rekao je.

Marko je zaslužio doček na Trgu, naglasio je Tomašević, i tisuće ljudi ga željno očekuju. Marko je Tomaševića, rekao je, oduševio jednostavnošću, iskrenošću, skromnošću. “Čak i u situaciju kad je izgubio, čestitao je pobjedniku, bio je vrlo korektan. Stvarno jedan super dečko, koji zaslužuje ovaj doček”, dodao je.

Oglas

Purišić je na Euroviziju otišao nakon uvjerljive pobjede na ovogodišnjoj Dori, na koju je upao kao rezerva, a u službeno natjecanje uvršten je nakon odustajanja pjevačice Zse Zse. Sam je autor pjesme “Rim Tim Tagi Dim” koja je gotovo od prvog trenutka bila prvi izbor kladioničara i najveći favorit za pobjedu u Malmöu. Njegov scenski nastup publika je oduševljeno prihvatila, pjevajući i plešući uz prepoznatljivu koreografiju.

Uoči natjecanja imao je iznimnu podršku cijele Hrvatske pa se naslov pjesme mogao vidjeti na displayima tramvajskih stanica i autocesta, a heklani tabletići i majice s mačkama, kojih je ljubitelj, postale su obavezni modni dodaci.

Hrvatski predstavnik u finale natjecanja za pjesmu Eurovizije 2024. plasirao se kao najbolji u prvoj polufinalnoj večeri, dok je pobjednik, švicarski predstavnik Nemo s pjesmom “The Code” u finale ušao kao četvrti u drugom polufinalu.

U finalu je Nemo osvojio ukupno 591 bod (365 bodova žirija i 226 publike), a Baby Lasagna 547 bodova (210 po žiriju i 337 publike).

Oglas

Nakon što je Služba za zapošljavanje Tuzlanske županije objavila oglas da tvrtka iz Zenice traži radnike za rad u rudniku zlata u Tanzaniji, novinari Avaza su se javili na njega kako bi utvrdili kakvi su uvjeti.

Kako su naveli, vlasnici su iz Švicatske i oni na kraju odlučuju tko će biti primljen.

Primanja za rad u rudniku zlata u Tanzaniji, kako je navela kontakt osoba, iznosi od 6.000 do 10.000 američkih dolara.

Kada dolare pretvorite u marke to znači da je najveća zarada koju možete dobiti oko 18.144 KM.

Oglas

“NITAL d.o.o. Zenica raspisuje oglas za prijem radnika rudarske specijalnosti za rad u Republici Tanzaniji za poslove podzemnog rudarstva, uključujući ekstrakciju rude zlata i preradu iste na sljedeće radne pozicije: Rukovoditelj podzemnog rudarstva – 1 izvršitelj, vodeći specijalista za rudarstvo i iskop i/ili miniranje i ekstrakciju rude – 3 izvršitelja, šef održavanja opreme i mehanizacije – 2 izvršitelja, rukovoditelj postrojenja za preradu rude – 1 izvršitelj”, ističe se u oglasu.

Navodi se da je potrebno radno iskustvo od najmanje pet godina na istim ili sličnim poslovima te da poslodavac nudi stabilan i dinamičan posao, motivirajući osobni dohodak, osigurane putne troškove, smještaj, ishranu i zdravstveno osiguranje, radno vrijeme po dogovoru, pravo na korištenje plaćenog godišnjeg odmora u trajanju od 30 dana nakon šest mjeseci kontinuiranog rada, prenosi Avaz.

Ljubuški posljednih godina nudi brojne demografske mjere kako bi zadržao mlade ljude da ostanu ovdje. Između ostalog, nudi podršku za porodilje, dječji doplatak, subvencije vrtića, besplatan prevoz za učenike i podršku studentima.

Katarina Vištica je rođena Ljubušanka, no udajom se preselila u Mostar. Prošle godine se sa kćerkom i suprugom Mostarcem vratila u Ljubuški. Kaže da supruga nije bilo lako nagovoriti.

Na što je on bio malo sumnjičav, govorio je ne znam mali grad, ovo ono, ali kad smo došli ovamo neće sad da ode”, priča Katarina.

Oglas

Ona kaže da su uslovi za život u Ljubuškom mnogo bolji nego u Mostaru ili drugim sredinama. Njena porodica dobila je podršku pri kupovini prve nekretnine, a 11-godišnja kćerka, kaže, ima besplatne udžbenike i prevoz do škole. Uskoro očekuju i prinovu, a Ljubuški i Zapadnohercegovački kanton, daju značajne porodiljne naknade, kao i dječji dodatak. Svako rođeno dijete dobije 500 maraka, a svako treće i iduće dijete dobiva po 500 maraka svaki mjesec do sedme godine života.Ljubuški ima i najjeftiniji vrtić u državi, s cijenom od 90, odnosno 100 maraka, a daje podršku i studentima, maturantima i penzionerima. Pokušavaju obuhvatiti sve kategorije društva kako bi im olakšali život, a posebno mlade, kako bi zaustavili njihov odlazak i privukli ih u Ljubuški.

“Vjerovatno su to razlozi zbog kojih nam dolazi sve više mladih porodica ne samo iz okruženja, nego i iz nekih drugih zemalja, tako smo imali u prošloj godini, i dvije porodice iz Njemačke, porodicu iz Švicarske, Francuske koji su se doselili i trajno žive kod nas jer njima je ovdje čist zrak, fina priroda, sigurnost o kojoj mi uopće ne razmišljamo koji živimo ovdje”, navodi gradonačelnik Ljubuškog Vedran Markotić.Mogla sam otići, bilo je tu razmišljanja hoćemo li, ne bi, ali ipak ostali smo, probali smo, i svidjelo nam se, dobro nam ide hvala Bogu. Poručila bih svima neka dođu, neka se bore, jest u početku teško, ali svaka prepreka ako imate podršku, se pređe”, dodaje Katarina Vištica.

Zahvaljujući demografskim mjerama, Ljubuški je prošle godine prvi put nakon dugo godina konačno zabilježio pozitivan prirodni priraštaj, kaže gradonačelnik. Navodi kako je cijeli Zapadnohercegovački kanton usmjeren ka demografskoj politici, i da bi takav primjer trebale slijediti i druge sredine, jer je to jedini način da mladi ostanu u našoj zemlji.

Oglas

Sretan Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara želi vam osoblje i medicinski djelatnici Hrvatske bolnice dr.fra Mato Nikolić.

Na današnji dan 1820. godine, u Firenci (Italija) rodila se žena koja je svojim radom promijenila odnos sestrinstva, zauzimala se u svakoj novoj borbi- borbi za život. Bila je to Florens Nightingale utemeljiteljica jednog od najhumaniji poziva, sestrinstva. Njen rođendan, 12. maj, danas se obilježava i kao Međunarodni dan medicinskih sestara/tehničara.

Ovo je jedinstven dan u godini kada se skreće pozornost na rad medicinskih sestara/tehničara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zaštiti zdravih ljudi.

Sestre se danas susreću sa brojnim izazovima. Uslovi za rad su sigurno bolji nego ranije, ali zahtjevi pacijenata, njihova prava kao i prava sestara i tehničara često znaju biti ugrožena. Ipak, uz stalnu edukaciju, napredovanje i poštovanje prema onima koji nam čuvaju život, sestrinski posao će se održati zauvijek.

Oglas

Temelj sestrinske prakse je briga za zdravlje i dobrobit pojedinca i zajednice, osiguravanjem pristupa zdravstvenoj njezi, osvještavanjem i identificiranjem nezadovoljenih potreba pacijenta, upoznavanjem s različitim potrebama, provođenjem sigurne i kvalitetne njege, pravovremenim pristupom i, onim najvažnijim, a to je pacijentu orijentirana njega i jednak pristup zdravstvenim uslugama.

S aspekta ljudskih prava, pravo na zdravlje podrazumijeva da svaki pojedinac, bez obzira gdje živi ima pravo na zdravstvenu njegu sukladno svojim zdravstvenim potrebama.

Ko je bila Florens Nightingale?

Florens Nightingale je prva moderna bolničarka u povijesti i žena koja je osnovala službu medicinskih sestara. Rođena je 12. maja 1820. godine u Firenci, a preminula je 13. avgusta 1910. godine u Londonu. Florens potiče iz imućne engleske porodice. Ime je dobila po gradu u kome je rođena.

Oglas

Govorila je sedam jezika, interesovala ju je matematika, statistika i njegovanje bolesnika. Kako su to radile žene iz niže klase koje su bile na lošem glasu, roditelji nisu željeli da se Florens bavi ovim poslom. Pošto je bila atraktivna i obrazovana, očekivali su da će naći dobrog muža i osnovati porodicu. Ipak, Florens se nije prijatno osjećala dobro u visokom društvu i željela je da svoj život posveti pomaganju drugima. Roditelji su konačno prihvatili njenu odluku pa je 1851. godine otišla u Njemačku na tromjesečnu obuku za medicinsku sestru. 1853. godine je postala upravnica Ustanove za bolesne gospođe. Radila je do naredne godine kada je počeo Krimski rat. Tada je sa 38 medicinskih sestara otišla u Tursku da brine o ranjenima.

U Skadru je napravljena vojna bolnica, ali higijenski uslovi u njoj su bili veoma loši zbog čega je smrtnost vojnika iznosila 42,7 %. Florens je vojnicima obezbjedila novu odjeću, adekvatnu hranu, pomagala je pri amputacijama, previjala je rane, pisala je porodicama ranjenih, slala im je plate, itd.

Florens je tokom Krimskog rata oboljela od tifusa, ali nije prestala da radi. 1856. godine se kao heroina vratila u Englesku.

Kraljica joj je dozvolila da sa statističarom Vilijamom Farom osnuje Kraljevsku komisiju koja je prikupljala podatke o sanitarnim uslovima u vojsci.

Oglas

Napisala je preko 200 knjiga i zakletvu koja je slična Hipokratovoj zakletvi. Florens je reformisala sestrinstvo i javno zdravlje. 1860. godine je osnovala školu za medicinske sestre u bolnici Svetog Tome i brinula je o svakoj polaznici. 1883. godine je odlikovana Kraljevskim Crvenim Krstom. Ona je prva žena kojoj je dodijeljen Orden vrline. 1908. godine kralj Edvard joj je uručio počasno priznanje za životno djelo.

Živjela je mirno i povučeno do 13. avgusta 1910. godine kada je umrla.

Danas, na sedmu uskrsnu nedjelju, u župi Uzašašča Gospodinova Novi Travnik bio je svečani dan.

Pod svečanom pučkom misom u 11 sati upriličen je sakrament Prve svete pričesti. Prvu pričest primilo je 11 djece ove župe, 4 djevojčice i 7 dječaka, a svečano misno spavlje predvodio je vlč.Marko Majstorović.

Nakon svete mise uslijedilo je kratko druženje u dvorištu crkve, kao i slikanje za trajnu uspomenu.

Proslava današnjeg dana nastavit će se u krugu obitelji i prijatelja naših prvopričesnika.