Od početka zimskog reda letenja Wizz Air povećava liniju Sarajevo – London Luton sa dva na čak četiri tjedna leta.
Letovi će se sada operirati ponedjeljkom, srijedom, petkom i nedjeljom s Airbusom A321.

Tvrtka na liniji ima konkurenciju Ryanaira i TUI-a, izvijestio je regionalni avioportal Zamamaero.

U Vitezu je danas svečano otvoren Kućni sajam u Fis centru za kuću i vrt, označavajući kraj niza ovogodišnjih sajmova u ovom centru.

Kućni sajmovi, koji se redovno održavaju u svim prodajnim centrima FIS širom Bosne i Hercegovine, prilika su da se kupcima ponude brojne pogodnosti za povoljniju i kvalitetniju kupovinu.

Posjetitelji sajma danas su imali priliku uživati u prezentacijama renomiranih brendova električnih alata, građevinskog materijala i vrtnog asortimana.Sajam je upotpunjen roštiljadom i osvježavajućim pivom, što je dodatno poboljšalo atmosferu i omogućilo posjetiteljima da uživaju u ugodnom ambijentu dok istražuju raznovrsne ponude.

Vlada Sredinjobosanskog kantona reagirala je na dopise tri općine Gornjeg Vakufa/Uskoplja, Bugojna i Donjeg Vakufa, te je zaključkom zatražili sastanak s nadležnima za planiranje i izgradnju brzih cesta i autocesta, na kojem će zatražiti izgradnju novog kraka brze ceste od Nević Polja prema Bugojnu.

Kako je kazao ministar gospodarstva SBK Sedžad Milanović namjera je spriječiti da spomenute općine ostanu izvan plana brzih cesta i mreže cesta u BiH.

– Mi smo ispred resornog ministarstva u proteklih nekoliko mjeseci pokrenuli inicijativu koja se odnosi na projektiranje, izgradnju i nastavak brze ceste od Nević Polja do Bugojna, s krakovima za Gornji Vakuf/Uskoplje i Donji Vakuf, prema Jajcu, čega dosad nije bilo u planu brzih cesta i mreže cesta na području Federacije BiH. Tako da je Ministarstvo uputilo dopise općinama na koji su se one pozitivno izjasnile. Danas smo nakon njihovih dopisa kao Vlada uputili inicijativu prema federalnim organima nadležnim za projektiranje i izgradnju brzih cesta i autocest, kazao je Milanović za Večernji list.Izgradnjom ove brze ceste Gornji Vakuf/Uskoplje, Bugojno i Donji Vakuf izbjegli bi saobraćajnu izoliranost.

– Planirali smo u nekoj budućnosti nastavak projektiranja brze ceste od Bugojna prema Kupresu i dalje prema moru, kako bismo se spojili s hrvatskim autocestama koje vode od Dubrovnika do Zagreba. Plan je ovaj dio spojiti s tim dijelom primorja brzom cestom ili autocestom, dodao je Milanović.

Oglas

Sve to mu je donijelo ogromnu zaradu, a postao je vjerovatno najveći graditelj stambenog prostora u poslijeratnom Sarajevu, piše Biznisnfo.ba. 

Tihomir Brajković iz Kiseljaka, jedan od najbogatijih Bosanaca, zaradio je proteklih godina milione maraka na izgradnji stambenih objekata u Sarajevu, piše BiznisInfo.ba.

Njegove kompanije izgradile su stambene komplekse Tibra i Bulevar na Stupu, potom naselje Nova otoka a sada i veliki kompleks Avenija kod GRAS-a.

Sve to donijelo je ogromnu zaradu, a Brajković je postao vjerovatno najveći graditelj stambenog prostora u poslijeratnom Sarajevu.

Pritom treba uzeti u obzir da se na ovome ne namjerava zaustaviti, već da u planu ima gradnju novih objekata na zemljištu koje je već kupio.

Oglas

Kako su poslovale kompanije

Firma Tibra-Pacific lani je imala veliki rast prihoda, što je nastavak trenda. Kompanija je prošle godine imala prihode od 45,7 miliona KM, u odnosu na 32,6 miliona iz 2022. godine.

Neto dobit se lani popela na visokih 14,1 milion maraka, dok je godinu ranije bila 12,6 miliona KM.

U vlasništvu Tibre je kompanija Nova otoka koja je lani imala prihod od oko milion KM, i dobit od 422 hiljade. Godinu prije prihodi su bili 1,5 miliona a dobit oko 871 hiljadu maraka.

Druga firma čiji je vlasnik Tibra – Bulevar – lani je imala prihode od skoro 18 miliona maraka a čista zarada je iznosila oko 6 miliona KM. Ova firma je najveći promet imala 2022. kada je uprihodovala 66,5 miliona KM i zaradila oko 14,7 miliona KM.

Oglas

Brajković je, preko Nove otoke, vlasnik i firme Avenija, koja je investitor u novi stambeni kompleks čija se izgradnja upravo privodi kraju, a koji se nalazi kod GRAS-a. Ova firma je prošle godine imala prihode od 236 hiljade KM i dobit od oko 63 hiljade maraka.

Očito se tek očekuje zarada od ovih stanova, koja će sigurno biti enormna kada se uzme u obzir da je riječ o velikom stambenom kompleksu na dobroj lokaciji, te da su cijene stanova otišle „u nebo“ u posljednje vrijeme.

Brajković je vlasnik još nekih kompanija a planira i gradnju novih objekata širom Sarajeva.

Podsjetimo da je preko svoje firme Palace Investment planirao gradnju nebodera na Marindvoru, iza hotela Holidej. Ta investicija je zaustavljena i ostaje da se vidi da li će biti realizovana u budućnosti.

Oglas

Također, Tibra je vlasnik zemljišta u sarajevskom naselju Čengić Vila na kojem je također planirana gradnja velikog stambenog kompleksa. Prošle godine su se građani ovog naselja izjasnili se protiv izmjena regulacionog plana “Hepok Čengić Vila II” kojim je predviđena izgradnju novih objekata.

Kao i prethodnom slučaju, ostaje da se vidi da li će se investitor u budućnosti uspjeti izboriti da ovdje ipak izgradi objekte.

Na kraju, treba reći da je Brajković očito učio usput te da se kvalitet i izgled njegovih objekata vremenom popravljao. Nakon Tibre koja je imala brojne nedostatke pa čak postala i simbol urbanističkog promašaja, kasniji objekati su puno bolje izgledali i nije bilo zamjerki ni građana ni samih stanara.

Naravno, ako izuzmemo činjenicu da u dobrom dijelu sarajevske javnosti vlada generalno negativan sentiment o gradnji novih zgrada, naročito nešto visočijih, jer se smatra da one doprinose dodatnom pogoršanju kvaliteta zraka i smanjenu slobodnih, zelenih površina.

Oglas

Na kraju, Brajković investira i u Hrvatskoj. Nedavno smo pisali da je počeo s gradnjom luksuznih vila u Dubrovniku.

Biznis.ba danas predstavlja 20 najuspješnijih kompanija u Srednjobosanskom kantonu.

Dvadeset najuspješnijih dolazi iz pet općina. Najviše ih je sa sjedištem u Vitezu – šest, pet ih je iz Kiseljaka, po tri iz Jajca i Travnika, a slijede dvije iz Kreševa i jedna Novog Travnika. Interesantno, niti jedna od njih ne dolazi iz Bugojna, Donjeg Vakufa, Gornjeg Vakufa…

Na prvom mjestu najauspješnijih je „FIS“ d.o.o. Prošlogodišnja dobit iznosila je 29.067.119 KM, a prihodi 356.523.292 KM. FIS zapošljava 1.922 radnika.

Slijedi kompanije “Tibra“ iz Kiseljaka, koja djeluje u oblasti građevinarstva i visokogradnje sa 50 zaposlenih. U 2023. godini imali su dobit od 14.122.830 KM, dok su prihodi bili 45.705.870 KM.

Oglas

Treće mjesto po uspješnosti zauzima „Euro-izgradnja“ sa dobiti od 13.191.196 KM. Osnovna djelatnost firme je visokogradnja, niskogradnja, hidro gradnja… Prošlogodišnji prihodi iznosili su 57.975.055 KM, dok je broj zaposlenih bio 206.

Slijedi vodeći proizvođač prirodnih mineralnih voda i osvježavajućih pića u Bosni i Hercegovini, kompanija „Sarajevski kiseljak“ sa prošlogodišnjom dobiti od 9.956.795 KM. Prihodi su iznosili 113.395.996 KM, a broj radnika 325.

Peto mjesto zauzeo je „CM“, firma koja se bavi prodajom beauty proizvoda. Njen broj zaposlenih u 2023. godini dosezao je brojku od 633. Kad je riječ o dobiti, ona je iznosila 9.274.693 KM, a prihodi 125.217.071 KM.

„Jajce Alloy Wheels“ preduzeće sa 239 zaposlenih, koji vode brigu o proizvodnji aluminijskih felgi. Dobit ove firme u godini iza nas iznosila je 8.224.803 KM, s prihodima od 82.598.457 KM.

Oglas

Specijalizirano poduzeće za eksploataciju i prerade dolomitnog agregata sa kamenoloma zauzima sedmo mjesto. Naziv tog preduzeća je „Kalvarija-Cop“. Ona je u prošloj godini ostvarila dobit od 7.182.356 KM. Prihodi su iznosili 20.650.383 KM.

Mesna industrija „Bajra“ iz Travnika u prošloj godini brojala je 340 zaposlenih sa prihodima od 134.661.603 KM. Dobit ove firme u 2023. godini iznosila je 6.627.875 KM.

Deveto mjesto pripada „Bulevaru“. Kompanija koja se bavi gradnjom stambenih i nestambenih zgrada. Prošlogodišnja dobit iznosila je 5.954.625 KM sa prihodima od 17.965.475 KM.

„ADK“ iz Novog Travnika po uspješnosti srednjobosanskih kompanija zauzima deseto mjesto. Riječ je o jednom od najvećih slovenačkih poduzeća u metalsko – prerađivačkoj grani, sa dobiti u prethodnoj godini od 5.810.484 KM. Broj zaposlenih u ovoj kompaniji iznosio je 585, a prihodi 42.485.025 KM.

Oglas

Praznični dani su brojne turiste doveli u glavni grad Bosne i Hercegovine.

Tako su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo istakli za N1, da su hotelski kapaciteti u Sarajevu uoči praznika popunjeni do 80 posto.

U ovih nekoliko dana poklapaju se dva praznika, vjerski i prvomajski, i onda su gosti već došli. Biće ih više za predstojeći vikend, nego što će ih biti sutra ili prekosutra. Ovo je sigurno 10tak dana kada će promet u turizmu značajno i vidljivo povećati, naglasila je za N1 Adisa Kušundžija iz Turističke zajednice KS.

Oglas

Sindikat metalaca FBiH započeo je Prvomajsku protestnu šetnju u Sarajevu, koja se kreće od Doma sindikata, prema Udruženju poslodavaca, pa do sjedišta Vlade Federacije BiH, piše portal radiosarajevo.ba

Oni će izvesti protestnu šetnju i vlastima dostaviti dva zahtjeva –  povećanje najniže neto satnice u Granskom kolektivnom ugovoru za metalski sektor sa 4,40 na 5,68 KM, te hitno upućivanje u proceduru i donošenje zakona o minimalnoj plaći neto, te zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak koji će značajno umanjiti poreske obaveze i omogućiti povećanje plata svim radnicima.

Kako prenosi portal, naveli su da drastičan i nezaustavljiv rast svih troškova života, odnosno veoma težak materijalni položaj metalskih radnika, nameće potrebu hitnog povećanja plaća radnicima u metalskom sektoru. Prvomajski protestni marš, kao i prošle godine, organizira i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH), a fokus je na na zelenom svjetlu za priključenje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su od toga napravile neki, rekla bih imaginarni događaj, sasvim otuđen od građana i od radnika. Želimo naglasiti cijeli taj proces i reći da u principu želimo vidjeti BiH u EU, ali imamo i određene zahtjeve u tom smislu. Mi ćemo poslati svoje zahtjeve Vijeću ministara BiH, ali i Delegaciju EU, a tražimo da sindikat bude dio tog procesa, vrlo aktivno i vrlo odgovorno,  rekla je Feni predsjednica STBiH Mersiha Beširović.

Oglas

Kada je riječ o položaju trgovaca smatram da je nešto bolji nego prošlog 1. maja, ali je još nedovoljno dobar, odnosno još nismo ostvarili ona rješenja koja čekamo. Nažalost, u ovoj zemlji procesi idu jako sporo i mi smo trenutno u fazi kada je nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini trebao da osigura i slobodne praznike i zabranu rada nedjeljom. Radnici u ovom sektoru zavise od dobre volje poslodavaca, a mi još čekamo na sistemska rješenja, dodala je Beširović.

Izvor: radiosarajevo.ba

Oglas

Novi Travnik, nekada Jugoslavija u malom, i grad mladosti, danas je dom više od 500 poslovnih subjekata, i sredina koja naročito posljednjih godina ulaže napore da se o njoj govori kao o poželjnoj investicijskoj destinaciji. Među onima koji su, sada već davne, 1991. godine, pokrenuli privatni biznis bila je porodica Frančić, vlasnik jednog od najdugovječnijih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini UTD Best, piše Forbes.ba.

Ovaj bh. polodavac iz lašvanskog kraja, koji trenutno upošljava više od 840 ljudi, svoje poslovanje je započeo sa veleprodajom i jednom trgovinom, dok danas širom BiH posjeduju 65 trgovina i dvije benzinske pumpe, s najvećom koncentracijom trgovina u Novom Travniku, Travniku i Zenici.

Strategija svakog maloprodajnog lanca treba biti dugoročna

„Naša dugoročna stabilnost je ono što nas izdvaja“, kaže za Forbes BiH Ivana Frančić Šarlija, voditelj finansija u ovoj porodičnoj firmi, s kojom smo razgovarali prošle sedmice u Sarajevu, gdje je prisustvovala konferenciji: „Doniranje hrane kao dio ESG strategija kompanija.”U izazovnim ekonomskim vremenima, inflaciji posebno, koja mijenja kupovnu moć i potrošačke navike, upravo je hrana u fokusu mnogih industrija i domaćinstava. Kada govori o ovoj temi i mentalitetu ovdašnjih ljudi, Ivana posebno ističe umijeće bh. čovjeka da od malo napravi mnogo, čak i onda kada je njegova kupovna moć, što pokazuju relevantne statistike, ravna trećini kupovne moći stanovnika u Evropi.

Ivanina porodična firma bila je među prvima koja se priključila projektu „Zaključavamo cijene“, koji je prošle godine predstavilo Federalno ministarstvo trgovine i Udruženje poslodavaca FBiH. Bila je ovo mjera, priča nam, koja je ulila povjerenje među stanovnike, naročito one sa nižim primanjima, da se osjećaju sigurno da će im biti dostupni artikli koje oni kupuju svaki dan.

Oglas

„Mlijeko naprimjer koje smo imali prije i poslije zaključavanja cijena, njegova prodaja se povećala dva do tri puta, što govori o tome da ljudi prate, kupuju te artikle i da im je to važno“, kaže Ivana i odgovara na pitanje u kojem pravcu će se cijene prehrambenih artikala kretati u budućnosti. 

„Mi nažalost nismo proizvođač, (kada nabavljamo,op.a) mi isto gledamo cijenu. Kako će se one kretati u budućnosti je jako teško predvidjeti, jer više se ne radi samo o tržištu. Maloprodajne cijene osim o njemu ovise i od naše konkurencije“, kaže Frančić Šarlija.Na pitanje kako konkurencija na maloprodajnom tržištu u BiH izgleda u praksi, naša sagovornica kaže:

„Opasno, ja bih rekla kratkotrajno, spuštaju cijene da privuku bez neke računice, bez ozbiljnih izračuna. Mislim da strategija svakog maloprodajnog lanca treba biti dugoročna. Istaknut se od konkurencije, jer ne možemo svi mi imati najjeftinije artikle, ali treba znati što mi možemo nuditi kupcima da bi on dolazio kod nas, vjerovatno ima nešto, inače ne bi dolazili 30 godina“, pojašnjava.

Povratak u rodni grad

Ivana je ekonomistica po struci, i dobar poznavalac finansijskih kretanja. Iako je nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, deset godina radila uglavnom u bankarskom sektoru, i mogla i u Hrvatskoj dalje graditi karijeru, odlučila je vratiti se u rodni grad, i nastaviti raditi u porodičnoj firmi. Ivana, kao druga generacija Frančića, preuzet će kormilo od svog oca, nakon što se on povuče iz aktivnog rukovođenja firmom, i nastaviti poduzetničku tradiciju svoje porodice građenu decenijama.

„Uvijek sam čekala kada će doći vrijeme da se vratim. Moji roditelji su živjeli ovdje i ja sam uvijek imala osjećaj kao da nikada nisam ni otišla, da sam u drugoj sredini privremeno, samo da završim obrazovanje i steknem radno iskustvo. Vezano za povratak, prvo sam razgovarala sa svojim suprugom, to je bila naša zajednička odluka, jer ja sam uvijek bila neko ko je odrađivao neki posao i koja sam imala satisfakciju od završenog posla, shodno tome, počela sam razmišljati zašto ja ne bih probala završiti posao u svojoj firmi, naravno uz podršku supruga, oca, i moje obitelji došlo je do toga“, sjeća se Ivana i dodaje:

Oglas

„Naša firma stvarana u predratno vrijeme, rasla je u vrijeme kada je bila jedina trgovina, opstala je u ratno vrijeme, u vrijeme korone, u vrijeme smrti moje majke, svaka obiteljska tragedija je ostavila traga, mi smo svi prolazili kroz to, a vjerujte i naši zaposlenici. Mi danas razumijemo kada naš radnik ima sličnu situaciju kao mi, u kakvoj situaciji se on nalazi, to su svakodnevne realne životne situacije“, govori ona.

Proces pripreme druge generacije

Globalno, dvije trećine kompanija koje se klasifikuju kao porodične, „preživi“ smjenu prve generacije. Sukcesija, odnosno, tranzicija u rukovođenju firmom sa njenog osnivača na nasljednika, nije lagan posao ni u jednom dijelu svijetu, i to iskusne kompanije, koje su dugo prisutne na tržištu, znaju, zbog čega cijelom procesu pripreme druge generacije pristupaju strateški i temeljito.

„Lakog puta nema“, kaže Ivana i napominje da jednako tako nije lako preuzimati ni posao uhodan nakon 30 godina.

U pripremi druge generacije, jako je važno, ističe ona, razgovarati često i mnogo sa osnivačem, odnosno ocem, odrediti konkretan datum, vrijeme, koje korake je neophodno poduzeti, uključiti vanjske konsultantne, koji će objektivno odrediti smjernice procesa, i što je izuzetno važno, imati podršku pravog tima ljudi u kompaniji, koji će zajedno s vama prolaziti proces.

Oglas

„Stara izreka kaže da je lako ne bi mene zapalo. I ja sam se pitala je li meni ovo trebalo, razlika je samo što sam ja prije mislila da to što je moja obaveza da je to nešto što ja moram, što dugujem svojoj obitelji, roditeljima, međutim, ja danas znam da je to nešto što ja hoću, što želim. Mislim, da je važno da to druge generacije shvate, da je to njihov put, a ne nešto što je njima nametnuto.”Pred Ivanom su brojni izazovi, ali i velike prilike. Oslanjajući se na kombinaciju porodičnih vrijednosti i modernih poslovnih praksi, ona je spremna da UTD Best otvori ka novim uspjesima.

„Naši planovi su popraviti i unaprijediti ovo što imamo i biti bolji s ovim što imamo, više raditi sa radnicima na njihovo, a na kraju i na naše zajedničko zadovoljstvo“, kaže Ivana.

Moja poslovna filozofija

“Da ste me pitali prije nekoliko godina o mojoj poslovnoj filozofiji, ona bi vjerovatno bila drugačija, jer se ona mijenja s godinama. Ono što bi bila moja poruka danas je: ‘Usudi se probati, uključi se u zajednicu’. Biti dio zajednice, imati osjećaj da nešto daješ zajednici, mislim da treba biti suština svakog čovjeka.”

Lekcije koje sam naučila od oca

“Jako puno poslovnih lekcija sam naučila od svog oca. Jedna od najvažnijih je svakako da čovjek mora uvijek biti isti, bez obzira šta mu sutra donese, da nema uvijek dobrih vremena i da je na nama kako ćemo se mi u dobrim vremenima pripremiti za loša vremena, i kako ćemo ih prevazići.”

Oglas

Osamdeset posto zaposlenica žene

“Osamdeset posto naših zaposlenica su žene, prosječna dob je 35 godina. Kao žena i majka znam šta su problemi, koliko je obaveza oko djece, usklađivanja poslovnog i privatnog života, i da samo jednu stvar unaprijedimo za žene, u njihovim uvjetima rada, mi ćemo puno napraviti.”