Kongres izglasao: Zločini nad Armencima su genocid

58

U Predstavničkom domu američkog Kongresa usvojena je rezolucija kojom se masovna ubijanja Armenaca koje su sprovodili otomanski Turci tokom Prvog svjetskog rata, nazivaju genocidom.

Zločini nad Armencima su izuzetno osjetljivo pitanje za Tursku, a do usvajanja rezolucije je došlo uoči pogoršavanja odnosa između Washingtona i Ankare.

Kandidat za predsjednika Amerike Joe Biden rekao je da se odlukom odaje počast žrtvama.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan „bezvrijedno” glasanje održano na Dan državnosti Turske nazvao je „najvećom uvredom” za narod njegove države.

Turski ministar vanjskih poslova kaže da je usvajanje rezolucije osveta za vojnu ofanzivu na sjeveru Sirije.

Svi su suglasni da je na stotine tisuća Armenaca umrlo kada su ih otomanski Turci masovno deportirali iz istočne Anatolije u sirijsku pustinju i na druga mjesta u periodu 1915-1916. Neki su ubijeni, a neki su umrli od gladi ili bolesti.

Ukupan broj poginulih Armenaca je sporno pitanje. Armenci kažu da je umrlo 1.5 miliona ljudi. Republika Turska procjenjuje da je ukupan broj stradalih 300.000. Podaci Međunarodne asocijacije proučavalaca genocida pokazuju da je broj poginulih „više od milion”.

U Predstavničkom domu Kongresa je usvojen i zahtjev predsjedniku Donaldu Trumpu da uvede sankcije Turskoj i nekim od njenih zvaničnika zbog ofanzive u Siriji.

Kako je kongres glasao?

Za usvajanje rezolucije o genocidu nad Armencima glasalo je 405 kongresmena, a 11 je bilo protiv.

Predsjednica Predstavničkog doma Nancy Pelosi  pridružila se kolegama „u svečanom sjećanju na jedan od velikih zločina 20. vijeka”.

„Priznavanjem ovog genocida poštujemo sjećanje na njegove žrtve i zaklinjemo se: nikada više”, napisao je Biden na Twitteru.

Pokušaji usvajanja ovakve rezolucije u prošlosti su propali zbog zabrinutost da bi se mogli narušiti odnosi sa Turskom, NATO saveznikom, ali i zbog intenzivnog lobiranja turske vlade.

„Predsjednički dom je upravo glasao za priznavanje genocida nad Armencima – glasanje za koje sam se borio 19 godina i na koje je desetine tisuća mojih armensko-američkih birača čekalo decenijama”, napisao je na Twiteru  Adam Schiff, predsjedavajući odbora za obavještajne službe Predstavničkog doma.

„Nećemo biti dio negiranja genocida. Nećemo šutjeti. Nikada nećemo zaboraviti”, dodao je.

Kako je Turska reagirala?

Turski zvaničnici su oštro osudili usvajanje rezolucije.

Ministar vanjskih poslova Mevlut Kavusoglu je nazvao glasanje „ništavnim i nevažećim”, povezujući ga s vojnom ofanzivom Turske protiv kurdskih boraca na sjeveru Sirije. Kurdske trupe su bile saveznici Amerike u borbi protiv Islamske države, a za Tursku su teroristi.

„Oni čiji su projekti osujećeni okreću se prastarim rezolucijama. Krugovi koji vjeruju da će se na ovaj način osvetiti, griješe. Ova sramna odluka onih koji iskorištavaju povijest zarad politike, je ništavna i nevažeća za našu vladu i naš narod”, napisao je Kavusoglu na Twitteru.

Turska ne priznaje da je postojala sistematska kampanja ubijanja Armenaca kao etničke grupe tokom Prvog svektskog rata.

Američki ambasador u Turskoj David Satterfield je pozvan na sastanak s Kavusogluom zbog glasanja, prenijela je turska državna novinska agencija Anadolu.

Što se dogodilo?

Rasprava o tome je li  bilo genocida se zasniva na pitanju predumišljaja – stepena do kojeg su ubijanja bila organizirana.

Mnogi povjesničari, vlade kao i armenski narod vjeruju da su bila isplanirana; ali brojni znanstvenici to dovode u pitanje.

Turski zvaničnici prihvaćaju da su počinjeni zločini, ali se ne slažu da je bilo sistematskih pokušaja da se uništi kršćanski  armenski narod. Turska kaže i da su brojni muslimanski Turci također poginuli tokom ratnih sukoba.

Bbc.com