Praznični dani su brojne turiste doveli u glavni grad Bosne i Hercegovine.

Tako su iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo istakli za N1, da su hotelski kapaciteti u Sarajevu uoči praznika popunjeni do 80 posto.

U ovih nekoliko dana poklapaju se dva praznika, vjerski i prvomajski, i onda su gosti već došli. Biće ih više za predstojeći vikend, nego što će ih biti sutra ili prekosutra. Ovo je sigurno 10tak dana kada će promet u turizmu značajno i vidljivo povećati, naglasila je za N1 Adisa Kušundžija iz Turističke zajednice KS.

Oglas

Sindikat metalaca FBiH započeo je Prvomajsku protestnu šetnju u Sarajevu, koja se kreće od Doma sindikata, prema Udruženju poslodavaca, pa do sjedišta Vlade Federacije BiH, piše portal radiosarajevo.ba

Oni će izvesti protestnu šetnju i vlastima dostaviti dva zahtjeva –  povećanje najniže neto satnice u Granskom kolektivnom ugovoru za metalski sektor sa 4,40 na 5,68 KM, te hitno upućivanje u proceduru i donošenje zakona o minimalnoj plaći neto, te zakona o doprinosima i zakona o porezu na dohodak koji će značajno umanjiti poreske obaveze i omogućiti povećanje plata svim radnicima.

Kako prenosi portal, naveli su da drastičan i nezaustavljiv rast svih troškova života, odnosno veoma težak materijalni položaj metalskih radnika, nameće potrebu hitnog povećanja plaća radnicima u metalskom sektoru. Prvomajski protestni marš, kao i prošle godine, organizira i Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH (STBiH), a fokus je na na zelenom svjetlu za priključenje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su od toga napravile neki, rekla bih imaginarni događaj, sasvim otuđen od građana i od radnika. Želimo naglasiti cijeli taj proces i reći da u principu želimo vidjeti BiH u EU, ali imamo i određene zahtjeve u tom smislu. Mi ćemo poslati svoje zahtjeve Vijeću ministara BiH, ali i Delegaciju EU, a tražimo da sindikat bude dio tog procesa, vrlo aktivno i vrlo odgovorno,  rekla je Feni predsjednica STBiH Mersiha Beširović.

Oglas

Kada je riječ o položaju trgovaca smatram da je nešto bolji nego prošlog 1. maja, ali je još nedovoljno dobar, odnosno još nismo ostvarili ona rješenja koja čekamo. Nažalost, u ovoj zemlji procesi idu jako sporo i mi smo trenutno u fazi kada je nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini trebao da osigura i slobodne praznike i zabranu rada nedjeljom. Radnici u ovom sektoru zavise od dobre volje poslodavaca, a mi još čekamo na sistemska rješenja, dodala je Beširović.

Izvor: radiosarajevo.ba

Oglas

Novi Travnik, nekada Jugoslavija u malom, i grad mladosti, danas je dom više od 500 poslovnih subjekata, i sredina koja naročito posljednjih godina ulaže napore da se o njoj govori kao o poželjnoj investicijskoj destinaciji. Među onima koji su, sada već davne, 1991. godine, pokrenuli privatni biznis bila je porodica Frančić, vlasnik jednog od najdugovječnijih trgovačkih lanaca u Bosni i Hercegovini UTD Best, piše Forbes.ba.

Ovaj bh. polodavac iz lašvanskog kraja, koji trenutno upošljava više od 840 ljudi, svoje poslovanje je započeo sa veleprodajom i jednom trgovinom, dok danas širom BiH posjeduju 65 trgovina i dvije benzinske pumpe, s najvećom koncentracijom trgovina u Novom Travniku, Travniku i Zenici.

Strategija svakog maloprodajnog lanca treba biti dugoročna

„Naša dugoročna stabilnost je ono što nas izdvaja“, kaže za Forbes BiH Ivana Frančić Šarlija, voditelj finansija u ovoj porodičnoj firmi, s kojom smo razgovarali prošle sedmice u Sarajevu, gdje je prisustvovala konferenciji: „Doniranje hrane kao dio ESG strategija kompanija.”U izazovnim ekonomskim vremenima, inflaciji posebno, koja mijenja kupovnu moć i potrošačke navike, upravo je hrana u fokusu mnogih industrija i domaćinstava. Kada govori o ovoj temi i mentalitetu ovdašnjih ljudi, Ivana posebno ističe umijeće bh. čovjeka da od malo napravi mnogo, čak i onda kada je njegova kupovna moć, što pokazuju relevantne statistike, ravna trećini kupovne moći stanovnika u Evropi.

Ivanina porodična firma bila je među prvima koja se priključila projektu „Zaključavamo cijene“, koji je prošle godine predstavilo Federalno ministarstvo trgovine i Udruženje poslodavaca FBiH. Bila je ovo mjera, priča nam, koja je ulila povjerenje među stanovnike, naročito one sa nižim primanjima, da se osjećaju sigurno da će im biti dostupni artikli koje oni kupuju svaki dan.

Oglas

„Mlijeko naprimjer koje smo imali prije i poslije zaključavanja cijena, njegova prodaja se povećala dva do tri puta, što govori o tome da ljudi prate, kupuju te artikle i da im je to važno“, kaže Ivana i odgovara na pitanje u kojem pravcu će se cijene prehrambenih artikala kretati u budućnosti. 

„Mi nažalost nismo proizvođač, (kada nabavljamo,op.a) mi isto gledamo cijenu. Kako će se one kretati u budućnosti je jako teško predvidjeti, jer više se ne radi samo o tržištu. Maloprodajne cijene osim o njemu ovise i od naše konkurencije“, kaže Frančić Šarlija.Na pitanje kako konkurencija na maloprodajnom tržištu u BiH izgleda u praksi, naša sagovornica kaže:

„Opasno, ja bih rekla kratkotrajno, spuštaju cijene da privuku bez neke računice, bez ozbiljnih izračuna. Mislim da strategija svakog maloprodajnog lanca treba biti dugoročna. Istaknut se od konkurencije, jer ne možemo svi mi imati najjeftinije artikle, ali treba znati što mi možemo nuditi kupcima da bi on dolazio kod nas, vjerovatno ima nešto, inače ne bi dolazili 30 godina“, pojašnjava.

Povratak u rodni grad

Ivana je ekonomistica po struci, i dobar poznavalac finansijskih kretanja. Iako je nakon završenog Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, deset godina radila uglavnom u bankarskom sektoru, i mogla i u Hrvatskoj dalje graditi karijeru, odlučila je vratiti se u rodni grad, i nastaviti raditi u porodičnoj firmi. Ivana, kao druga generacija Frančića, preuzet će kormilo od svog oca, nakon što se on povuče iz aktivnog rukovođenja firmom, i nastaviti poduzetničku tradiciju svoje porodice građenu decenijama.

„Uvijek sam čekala kada će doći vrijeme da se vratim. Moji roditelji su živjeli ovdje i ja sam uvijek imala osjećaj kao da nikada nisam ni otišla, da sam u drugoj sredini privremeno, samo da završim obrazovanje i steknem radno iskustvo. Vezano za povratak, prvo sam razgovarala sa svojim suprugom, to je bila naša zajednička odluka, jer ja sam uvijek bila neko ko je odrađivao neki posao i koja sam imala satisfakciju od završenog posla, shodno tome, počela sam razmišljati zašto ja ne bih probala završiti posao u svojoj firmi, naravno uz podršku supruga, oca, i moje obitelji došlo je do toga“, sjeća se Ivana i dodaje:

Oglas

„Naša firma stvarana u predratno vrijeme, rasla je u vrijeme kada je bila jedina trgovina, opstala je u ratno vrijeme, u vrijeme korone, u vrijeme smrti moje majke, svaka obiteljska tragedija je ostavila traga, mi smo svi prolazili kroz to, a vjerujte i naši zaposlenici. Mi danas razumijemo kada naš radnik ima sličnu situaciju kao mi, u kakvoj situaciji se on nalazi, to su svakodnevne realne životne situacije“, govori ona.

Proces pripreme druge generacije

Globalno, dvije trećine kompanija koje se klasifikuju kao porodične, „preživi“ smjenu prve generacije. Sukcesija, odnosno, tranzicija u rukovođenju firmom sa njenog osnivača na nasljednika, nije lagan posao ni u jednom dijelu svijetu, i to iskusne kompanije, koje su dugo prisutne na tržištu, znaju, zbog čega cijelom procesu pripreme druge generacije pristupaju strateški i temeljito.

„Lakog puta nema“, kaže Ivana i napominje da jednako tako nije lako preuzimati ni posao uhodan nakon 30 godina.

U pripremi druge generacije, jako je važno, ističe ona, razgovarati često i mnogo sa osnivačem, odnosno ocem, odrediti konkretan datum, vrijeme, koje korake je neophodno poduzeti, uključiti vanjske konsultantne, koji će objektivno odrediti smjernice procesa, i što je izuzetno važno, imati podršku pravog tima ljudi u kompaniji, koji će zajedno s vama prolaziti proces.

Oglas

„Stara izreka kaže da je lako ne bi mene zapalo. I ja sam se pitala je li meni ovo trebalo, razlika je samo što sam ja prije mislila da to što je moja obaveza da je to nešto što ja moram, što dugujem svojoj obitelji, roditeljima, međutim, ja danas znam da je to nešto što ja hoću, što želim. Mislim, da je važno da to druge generacije shvate, da je to njihov put, a ne nešto što je njima nametnuto.”Pred Ivanom su brojni izazovi, ali i velike prilike. Oslanjajući se na kombinaciju porodičnih vrijednosti i modernih poslovnih praksi, ona je spremna da UTD Best otvori ka novim uspjesima.

„Naši planovi su popraviti i unaprijediti ovo što imamo i biti bolji s ovim što imamo, više raditi sa radnicima na njihovo, a na kraju i na naše zajedničko zadovoljstvo“, kaže Ivana.

Moja poslovna filozofija

“Da ste me pitali prije nekoliko godina o mojoj poslovnoj filozofiji, ona bi vjerovatno bila drugačija, jer se ona mijenja s godinama. Ono što bi bila moja poruka danas je: ‘Usudi se probati, uključi se u zajednicu’. Biti dio zajednice, imati osjećaj da nešto daješ zajednici, mislim da treba biti suština svakog čovjeka.”

Lekcije koje sam naučila od oca

“Jako puno poslovnih lekcija sam naučila od svog oca. Jedna od najvažnijih je svakako da čovjek mora uvijek biti isti, bez obzira šta mu sutra donese, da nema uvijek dobrih vremena i da je na nama kako ćemo se mi u dobrim vremenima pripremiti za loša vremena, i kako ćemo ih prevazići.”

Oglas

Osamdeset posto zaposlenica žene

“Osamdeset posto naših zaposlenica su žene, prosječna dob je 35 godina. Kao žena i majka znam šta su problemi, koliko je obaveza oko djece, usklađivanja poslovnog i privatnog života, i da samo jednu stvar unaprijedimo za žene, u njihovim uvjetima rada, mi ćemo puno napraviti.”

Benefiti od ugradnje fotonaponskih sustava se kreću od boljeg kvaliteta zraka pa sve do značajnih ekonomskih ušteda

Instalateri fotonaponskih sustava, u javnosti poznatiji kao monteri solarnih panela profesionalno postaju sve traženiji na bh. tržištu. Zanimanje je deficitarno i u Europskoj uniji, a svoju priliku za bolju egzistenciju upravo u njemu vide mnogi u našoj zemlji. Među njima su i zaposleni profesori koji kroz model cjeloživotnog učenja se okreću prekvalifikaciji.

Na takozvani put “zelene tranzicije” Bosna i Hercegovina je već zakoračila, a on u konačnici podrazumijeva potpuni prelazak sa konvencionalnih na ekološki prihvatljive izvore energije.

“Htjeli ili ne, nama se već događa energetska tranzicija. Sada imamo nedostatak ugljena i peleta, a najavljeno je i poskupljenje električne energije. Da bismo preživjeli energetsku tranziciju i poskupljenje električne energije moramo se okrenuti mjerama energetske efikasnosti i obnovljivim izvorima energije, ugrađivati toplotne pumpe, ali i fotonaponske sustave”, kaže direktorica Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle Džemila Agić, piše Klix.ba.

Oglas

A upravo sve veći broj fotonaponskih sustava, točnije solarnih panela je moguće vidjeti na krovovima javnih, ali i privatnih objekata u našoj zemlji. Problem leži u nepostojanju sofisticiranog kadra koji će se baviti njihovom instalacijom i priključenjem na elektroenergetski sustav.

Zbog toga je od Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle potekla inicijativa za uvođenje novog zanimanja u obrazovni sustav Tuzlanske županije, a on se odnosi na instalatera fotonaponskih sustava – elektroničara.

Ovo zanimanje će od rujna ove godine djelovati u Srednjoj elektrotehničkoj školi u Tuzli, a kroz obrazovni sustav Srednja građevinsko-geodetska škole će nuditi mogućnost prekvalifikacije kadra.
Dok ovo u potpunosti ne zaživi, odvija se pilot projekt kroz koji se vrši obuka za instalatere fotonaponskih sustava. Grupu polaznika čine nezaposlene osobe, one s radnim angažmanom te visokoobrazovani kadar koji želi upotpuniti svoj portfolij.

“Kroz ovu obuku profesori predstavljaju edukatore, uz pomoć gostujućeg profesora iz švicarske Polybau škole. U okviru ove edukacije zainteresirane odrasle osobe obučavaju se kako prije svega raditi planiranje, projektiranje i postavljanje jednog sustava, kao i njegovo održavanje”, kaže Agić.

Oglas

Mnogi stariji idu na prekvalifikacije 

Edin Muranović iz Tuzle je diplomirani kriminalist koji priliku za posao u struci nikada nije dobio. Sada nadu vidi u postavljanju solarnih panela, svjestan da je na putu “zelene bh. tranzicije” ova struka neminovna.

“Posao u struci sam pokušavao pronaći 17 godina, ali zbog nepotizma i korupcije u tome nisam uspio. Sada sam se odlučio za edukaciju u oblasti postavljanja solarnih panela. Sviđa mi se način odvijanja obuke i već sam stekao određena znanja. Naučio sam na koji se način vrši pregled krova koji treba na sebi nositi konstrukciju solarnih panela, zatim kako se oni montiraju, čemu služe, koje se uštede ostvaruju te koje benefite ostvarujemo u smislu smanjenja zagađenja zraka”, kaže Muranović.

Oglas

Bosni i Hercegovini neminovno slijedi razdoblje u kojem će pored velikih sustava, sve veći broj domaćinstava željeti ugraditi fotonaponske elemente. Samim tim doći će i do većeg vapaja za odgovarajućim kadrom.

Tuzlak Nihad Ramadanović je zaposlen kao profesor tjelesnog odgoja i sporta, a shodno trenutnom načinu funkcioniranja obrazovnog sustava u Tuzlanskoj županiji, on svake godine prilikom zadovoljavanja kriterija na natječaju dobiva ugovor na određeno vrijeme. Uvjerenja je da zanimanje instalatera solarnih panela ima budućnost u BiH te se tim tragom i prijavio na obuku.

“Zbog velike konkurencije, natječaji se svake godine realiziraju, a mogućnost dobivanja ugovora na neodređeno vrijeme je teško dobiti. Putem interneta sam vidio oglas za besplatnu obuku odraslih osoba na temu instaliranja fotonaponskih sustava te sam se odlučio prijaviti”, ističe Ramadanović.

Posebno je zanimljivo da ovo zanimanje već budi zanimanje i kod učenika, što za Klix potvrđuje i nastavnik praktične nastave u Srednjoj mješovitoj školi u Kalesiji Adem Karić. On se također nalazi na obuci u Tuzli, a cilj mu je svoja stečena znanja u budućnosti prenijeti na mlađe generacije.

Oglas

“Među učenicima postoji veliko zanimanje, jer oni putem interneta saznaju razne informacije u ovoj oblasti. Svjesni su da je ono kao takvo jako traženo u Europskoj uniji, ali da dolazi vrijeme i za Bosnu i Hercegovinu. Upravo zbog toga trebamo educirati kadar, koji će naknadno biti u mogućnosti svoja znanja i vještine prenijeti na mlade”, ističe Karić.

U Tuzli znanje u oblasti instaliranja fotonaponskih sustava i zaštite na radu prilikom obavljanja poslova trenutno prenosi stručnjak iz škole Polybau Ramon Kropf koji kaže kako je ovo zanimanje budućnost u Europskoj uniji, ali i cijelome svijetu.

“Smatram da je potreba za obukom odraslih u ovoj oblasti jako važna, ako želimo imati ljude koji će to moći raditi. To je jako važno zbog okoliša, ali i cijene električne energije koja raste. Ako u BiH želimo smanjiti proizvodnju iz ugljena, onda moramo imati dodatni izvor energije”, priča Kropf.

Benefiti od ugradnje fotonaponskih sustava se kreću od boljeg kvaliteta zraka pa sve do značajnih ekonomskih ušteda. U cilju što većeg broja instaliranih fotonaponskih sustava te isključenja nuklearnih centrala do 2050. godine, u Švicarskoj se također vrše prekvalifikacije, edukacije i brze obuke kadrova.

Oglas

“U srcu Bosne i Hercegovine mjesecima se radi na novim modelima i osvježenjima koje smo s nestrpljenjem i ponosom jedva čekali da podijelimo s vama.

Naša nova kolekcija proljeće/ljeto 2024. predstavlja spoj hrabrosti, elegancije i trendi dizajna koji će osvojiti svaku od vas.

Sa četiri nova modela donosimo inspiraciju, igru boja i tekstura koje će dodati dašak svježine vašem stilu.

Bilo da se radi o casual ili elegantnim prigodama, naše torbice će biti vaš savršen modni dodatak koji će privući poglede i istaknuti vašu jedinstvenost. Hvala vam što prepoznajete kvalitet jer, na to smo najponosniji. Na nase kupce koji nam se uvijek, bez iznimke – vracaju”, poručio je Cocopat tim.

Oglas

U nastavku pogledajte novu kolekciju:

Lidl je počeo gradnju objekta i u Mostaru. Ova kompanija će imati trgovine širom Bosne i Hercegovine i trebale biti u svim mjestima koja imaju više od 30 tisuća stanovnika, a planira investirati oko milijardu KM i zaposli oko dvije tisuće ljudi.

Lidl trgovina će biti završena sredinom studenog ove godine, sudeći prema tabli na gradilištu u Centru 2 u Mostaru. LIDL je globalno prisutan lanac supermarketa koji se ističe svojom kombinacijom povoljnih cijena i visokokvalitetnih proizvoda.

Njihove trgovine nude raznolik asortiman proizvoda, uključujući svježe namirnice, prehrambene proizvode, kućanske potrepštine i odjeću. Osim toga, LIDL često nudi i posebne akcije i promotivne ponude koje privlače mnoge kupce. Svojim praktičnim rasporedom trgovina i pažljivo odabranim proizvodima, LIDL je postao omiljeni izbor za mnoge potrošače koji traže dobar omjer cijene i kvalitete. Kompanija se uveliko sprema za početak rada na našem tržištu.

U izgradnji je nekoliko objekata, a proces zapošljavanja je u punom zamahu. Trgovina će se graditi na lokaciji gdje je nekada bio vodeće mlinsko-pekarsko poduzeće u Hercegovini i Mostaru Žitopromet, a u sklopu izgradnje novog stambeno-poslovnog kompleksa “Projekt C2” koji uključuje izgradnju dvije stambeno poslovne zgrade.

Oglas

Prema najavama, Lidl će imati trgovine širom Bosne i Hercegovine i trebale biti u svim mjestima koja imaju više od 30 tisuća stanovnika, a planira investirati oko milijardu KM i zaposli oko dvije tisuće ljudi. Lidl je u Bosni i Hercegovini registriran još 2021. godine, a u razdoblju do danas njemačka kompanija je angažirala više od 100 radnika, a osnivački kapital kompanije iznosi 284,5 mil KM, odnosno preko četvrtine milijarde maraka.

Pokrenuli su gradnju velikog logističkog centra u Lepenici kod Kiseljaka i započeli izgradnju marketa u Sarajevu, Gračanici, izgradili objekt u Bijeljini te s radovima započeli u Mostaru.

Ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji Bosne i Hercegovine u ožujku 2024. godine, u usporedbi s prethodnim mjesecom, smanjila se za 7,5 posto, a u usporedbi s ožujkom 2023. godine, smanjila se za 9,3 posto.

Prema GIG agregatima, u ožujku u usporedbi s veljačom 2024., Netrajni proizvodi za široku potrošnju povećali su se za 0,6 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju smanjili su se za 14,1 posto, intermedijarni proizvodi smanjili su se za 12,9 posto, energija je smanjena za 6,5 posto, a kapitalni proizvodi smanjili su se za 2,2 posto.

Na godišnjoj razini, u ožujku 2024. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, kapitalni proizvodi povećali su se za 1,7 posto. Trajni proizvodi za široku potrošnju smanjili su se za 25,6 posto, intermedijarni proizvodi smanjili su se za 11,4 posto, energija je smanjena za 9,2 posto, a netrajni proizvodi za široku potrošnju smanjili su se za 3,3 posto, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.

Prema područjima KD BiH 2010., sezonski prilagođena proizvodnja u ožujku 2024. u usporedbi s prethodnim mjesecom, u vađenju ruda i kamena smanjila se za 9 posto, u Prerađivačkoj industriji smanjila se za 8,2 posto, a u proizvodnji i opskrbljivanju električnom energijom i plinom smanjila se za 4,6 posto.

Oglas

Na godišnjoj razini, u ožujku 2024. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, industrijska proizvodnja u vađenju ruda i kamena smanjila se za 12,5 posto, u prerađivačkoj industriji smanjila se za 9,2 posto, a u proizvodnji i opskrbljivanju električnom energijom i plinom smanjila se za 8,3 posto.

Sarajevski kiseljak je pokrenuo inicijativu “Future Chefs” – kuharsko takmičenje namijenjeno mladim talentima iz cijele zemlje. Saradnja i učešće srednjih ugostiteljskih škola iz Hadžića, Mostara i Banje Luke otvara novo poglavlje u promociji i očuvanju tradicionalne bosanskohercegovačke kuhinje, istovremeno potičući inovacije i kreativnost među mladim kuharima. Projekat pruža priliku srednjoškolcima da se, uz podršku svojih mentora – profesora, okušaju u pripremi predjela, glavnog jela i deserta, dajući tradicionalnim receptima moderni zaokret uz korištenje Sarajevskog kiseljaka kao posebnog sastojka. Za učešće, svaka od škola dobiva financijska sredstva za nabavku opreme za rad škole, dok će pobjednička ekipa primiti dodatna sredstva, potičući tako daljnji razvoj mladih talenata.

„Projekat “Future Chefs” predstavlja prirodni tok djelovanja Sarajevskog kiseljaka koji je neizostavni dio svakodnevnice, života i kulinarskog nasljeđa Bosne i Hercegovine. Ovaj projekat je prilika da se budući kuhari istaknu, eksperimentiraju i pokažu kako tradicionalna jela mogu dobiti novi život kroz inovativne pristupe. Još od 1891. godine, Sarajevski kiseljak je neizostavan dio naših trpeza širom zemlje. Za nas, podrška obrazovanju i razvoju mladih talenata nije samo ulaganje u budućnost gastronomije, već i u budućnost našeg društva. Radujemo se što će učenici iz Hadžića, Mostara i Banje Luke, imati priliku, da van okvira škole, široj publici pokažu svoje vještine“, izjavio je Stipe Bevanda, direktor Sarajevskog kiseljaka.

Jedinstvenu kulinarsku priču “Future Chefs” i takmičenje mladih kuhara moguće je pratiti na društvenim mrežama Sarajevskog kiseljaka: Facebooku, Instagramu i YouTube kanalu te tako podržati novu generaciju budućih kuhara.

Oglas

Ministar privrede Zeničko-dobojskog Samir Šibonjić sa saradnicima je posjetio kompaniju Mettalon Plast d.o.o Zenica. Riječ je o kompaniji koja se bavi proizvodnjom čeličnih konstrukcija, PVC i ALU stolarije, staklenih fasada, a uskoro pokreću i proizvodnju montažnih kuća.
Prije godinu dana vlasnik firme Asmir Pašanbegović posjetio je Ministarstvo privrede i najavio investiciju u visini od milion KM. Ovih dana investicija je uspješno realizirana, a posao će dobiti novih 50 radnika.

– Prije tačno godinu dana, razgovarali smo u Ministarstvu privrede o ovoj značajnoj investiciji, a danas smo se i sami mogli uvjeriti u njenu realizaciju. Tada sam rekao da je Mettalon Plast kompanija čiji su menadžeri naši mladi poduzetnici, i kao takvi su budućnost naše privrede. Ovo je dokaz da smo kao kanton stub razvoja privrede Bosne i Hercegovine. Posebno raduje da će uz nešto više od sadašnjih 20, novom investicijom biti kreirano 50 novih radnih mjesta. Čestitam investitoru na ovom velikom uspjehu a radnicima i menadžmentu želim sve najbolje u postizanju njihovih poslovnih ciljeva – rekao je Šibonjić.

Dodao je da u Zeničko-dobojskom kantonu imamo izvrsne ljude, a raspolažemo i obimnim prirodnim resursima.

– U Ministarstvu privrede smo pripremili niz mjera koje će unaprijediti poslovni ambijent, i zato smo na putu da u regionalnim okvirima budemo među najkonkurentnijim kada je riječ o investicijama i razvoju poduzetništva – kazao je tom prilikom ministar Šibonjić.

Oglas

Vlasnik Asmir Pašanbegović, istakao je da kompanija, pored domaćeg tržišta izvozi svoje proizvode i na tržište Evropske unije, prije svega na tržišta Njemačke, Italije, Slovenije i Hrvatske.

– Mettalon Plast d.o.o. Zenica uspješno sarađuje sa renomiranim brendovima iz oblasti metaloprerade i građevinarstva kao što su Schüco, Sigenia, Inoutic, Feal, GU, Würth i mnogi drugi. Veoma smo zadovoljni saradnjom sa Vladom ZDK, proširujemo svoje kapacitete i želimo ulagati u BiH, a time uposliti nekoliko desetina novih radnika. A što se tiče nas i svih naših radnika, kada bi mi radili kao što radimo u Njemačkoj po 12 ili više sati, imali bi više od njih – kazao je Pašanbegović.