Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas boravi u službenoj posjeti Bosni i Hercegovini u okviru koje obilazi dva grada – Tuzlu i Brčko.

U suretu s medijima hrvatski predsjednik je govorio o nekoliko tema, a između ostalog je rekao da HDZ-ov prijedlog Izbornog zakona BiH neće proći te da je status Hrvata u našoj zemlji pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske piše Klix.Inače, Milanović je svoju posjetu Bosni i Hercegovini započeo odlaskom u tuzlansko prigradsko naselje Husino, gdje je pložio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen-obilježja 115. brigade Hrvatskog vijeća odbrane Zrinski, a zatim se susreo s pripadnicima njegove 115. brigade.Potom je krenuo put Gradske uprave Tuzle, gdje se sastao sa gradonačelnikom Zijadom Lugavićem, a boravak u gradu soli okončao je odlaskom u Franjevački samostan, gdje se susreo s gvardijanom fra Željkom Nikolićem.

“Nije bilo idealno, bilo je teško, prostor je odbranjen, bilo se na rubu sukoba, ali do njega nije došlo. Razum i pamet određenih ljudi su pretegnuli na bolju stranu i toga se treba sjećati i obilježavati. Ovo je dobar dio naše zajedničke historije”, kazao je Milanović.Na pitanje šta očekuje od HDZ-a i Domovinskog pokreta u kontekstu položaja Hrvata u BiH, Milanović je kazao da od HDZ-a ne očekuje ništa, dok Domovinski pokret mora usuglasiti da li će se baviti politikom ili ne. Kazao je da Hrvati u BiH ne mogu birati svog člana Predsjedništva, naglasivši da to treba mijenjati i vratiti na fabričke postavke.

Oglas

“Nemam nikakva očekivanja, a da pri tome ne mislim na dobra ili loša. HDZ nije napravio ništa. Ovo je država Hrvata, Srba i Bošnjaka ili Bošnjaka, Srba i Hrvata. Moraju biti ravnopravni. Moraju imati pravo izbora svojih nacionalnih predstavnika i to je tako. To možda nije idealno, ali je tako. U tom pogledu HDZ nije napravio apsolutno ništa i neće napraviti. Tu ću stati jer sam u stranoj državi. Domovinski pokret ako ih želi pritegnuti – može. Ali, očito ne žele jer se ne žele baviti pravom državnom politikom i sistemom nacionalne sigurnosti, a odnosi sa BiH i status Hrvata su također pitanje nacionalne sigurnosti Hrvatske. Ovdje ne mislim na oružje i rat jer je ovo mirna zemlja i među nama je sve manje-više jasno”, rekao je Milanović.

HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH nije prošao, a Milanović vjeruje da se to u konačnici i neće desiti.

“HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona neće ni proći. To nisu stavovi HDZ-a BiH već svih Hrvata. U BiH ne znam nikoga ko ne bi bio za to. Takvi su stavovi i velike većine ljudi i Hrvatskoj, ali za to se neko treba zauzeti i nametnuti kao temu razgovora. Hrvatska je članica NATO-a i EU i to je prostor za pomoć drugima pa i BiH”, naglasio je Milanović.Predsjednica Evropske komisije i kandidatkinja EPP-a za tu dužnost na sljedećim evropskim izborima Ursula von de Leyen izjavila je da je BiH na dobrom putu za ulazak u EU, ali da u tome Hrvatska može dobrim dijelom pomoći. Milanović je pak kazao da se ona ništa ne pita, naglasivši da ne vidi načina da ona i dalje bude predsjednica komisije na čijem se čelu nalazi.

Oglas

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas je u posjetu Tuzli. Tom prilikom je na spomen obilježju na Husinu položio vijence za pale pripadnike HVO-a, a zatim se sastao s pripadnicima 115. brigade Hrvatskog vijeća obrane Zrinski Tuzla.

Nakon toga uslijedio je susret s gradonačelnikom Tuzle Zijadom Lugavićem.

Nakon obilaska Franjevačkog samostan svetog Petra i Pavla u Tuzli, Milanović će posjetiti Brčko.

Kako je dalje planirano, Milanović će u Brčkom položiti vijenac i zapaliti svijeću kod spomen-obilježja 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća obrane.

Oglas

Posjet će završiti u 17 sati sudjelovanjem na obilježavanju 32. obljetnice osnutka 108. pješačke brigade Hrvatskog vijeća obrane Ravne Brčko (Hrvatsko kulturno društvo “Napredak”), piše BHRT.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, dalo je suglasnost za organiziranje glasanja državljana Republike Hrvatske koji borave na teritoriji Bosne i Hercegovine, u povodu održavanja izbora za Europski parlament iz Republike Hrvatske.

Hrvatski državljani koji borave u BiH mogu glasati 9. lipnja  2024. od 7.00 do 19.00 sati na sedam lokacija u BiH, i to u Franjevačkom međunarodnom studentskom centru u Sarajevu, Kampusu Sveučilišta u Mostaru, Generalnom konzulatu Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatskom kulturnom centru “Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovnoj školi “Vitez” u Vitezu i Školskom centru fra Martina Nedića u Orašju, priopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

U Bosni i Hercegovini danas se očekuje pretežno sunčano i malo toplije vrijeme, uz dnevni razvoj oblačnosti i moguću slabu kišu ponegdje.

U ranijim jutarnjim satima uz rijeke i po kotlinama moguća je magla, dok se tokom noći i jutra na nedjelju očekuje porast oblačnosti, prvo na zapadu.

Puhaće slab do umjeren sjeverni vjetar, a u Hercegovini slaba do umjerena bura, povremeno pojačana.

Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, u višim predjelima od pet, a dnevna od 20 do 26, u višim predjelima od 15 stepeni Celzijusa.

Oglas

Predsjednica Federacije BiH, Lidija Bradara, sudjelovala je danas na obilježavanju “Dana vojarne Mato Lučić Maturica” u Kiseljaku, manifestaciji koju tradicionalno organizira Druga pješačka bojna 5. pješačke brigade OS BiH, kao jedna od postrojbi Oružanih snaga BiH koje baštine tradiciju HVO-a.

Program obilježavanja započeo je polaganjem vijenaca u 10:30, uslijedilo je opijelo u 10:45 te sveta misa u 11:00 u kapelici sv. Martina, nakon koje je upriličen svečani domjenak.

Mato Lučić Maturica poginuo je 10. svibnja 1993. u akciji izviđanja terena u kojoj nije ni trebao biti, ali je u nju otišao štiteći svoje vojnike.

Preuzeta 23. travnja 1992. od JNA, bez ijednog ispaljenog metka, vojarna u Kiseljaku među rijetkim je vojnim objektima smještenim u gotovo samom gradskom središtu. Na inicijativu vojnika, časnika i dočasnika, od 7. srpnja 1994., odlukom Ministarstva obrane HR HB, vojarna nosi ime po Mati Lučiću Maturici, časniku HVO-a, načelniku Stožera Brigade “Josip ban Jelačić”.

Oglas

Tužiteljstvo BiH, prije dva mjeseca podignulo je optužnicu protiv Samira Nukića iz Ključa koji je vrijeđao i teško psovao osmero hrvatske djece ubijene u topničkom napadu bošnjačke Armije BiH na Vitez 1993. godine. Tužbu je podnijela Udruga “Osmica” koju vodi Ivan Garić, jedan od preživjelih u masakru. Danas je održano prvo ročište.

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednoj županiji.

Davor Bunoza, ministar pravde u Vijeću ministara BiH, rekao je danas za Dnevni avaz, kako se ne slaže s ocjenama da se predloženim izmjenama Izbornog zakona (op.a. Ministarstvo pravde predložilo je izmjene Izbornog zakona), da se stvara posebna izborna jedinica za hrvatskog člana Predsjedništva.

“Hrvatski član Predsjedništva BiH mora pobijediti u barem tri od pet županije gdje žive Hrvati”

“U okviru postojećeg Ustava nastojimo osigurati vezu između teritorija gdje žive Hrvati u BiH s hrvatskim članom Predsjedništva, jer činjenica je da u praksi postoji problem. I u postojećem Izbornom zakonu imate u Zastupničkom domu BiH posebne izborne jedinice koje se sastoje od nekoliko kantona, pa i općina iz drugih kantona, da uvijek postoji uz većinu i određeni dodatni uvjet, npr. entitetska većina. Dodatni uvjeti uz većinu nisu nikakva novost u našem izbornom procesu, jer postoji legitiman cilj koji se želi postići”, ističe Bunoza.

Oglas

Predloženo je da član Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda mora pobijediti u barem tri od pet županija, a ako ne u tri, onda u dva ili barem u jednoj županiji.

“Legitiman cilj je vrlo jasan, da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, imaju vezu s članom Predsjedništva, kao što to imaju Bošnjaci u FBiH s bošnjačkim, odnosno Srbi iz RS sa srpskim članom Predsjedništva”, dodaje Bunoza.

“Predstavljanje konstutitivnih naroda u Domu naroda mora biti preciznije i jasnije”

Na kritike da se promjenom količnika za raspodjelu mandata nastoje povećati šanse većim strankama da dobiju značajno veći broj pozicija u kantonalnim parlamentima, odgovara da ove izmjene predstavljaju provedbu odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića kojom je precizirano da predstavljanje konstitutivnog naroda u Domu naroda mora biti što preciznije i jasnije.

Oglas

“Izmjenama količnika nastojimo osigurati da predstavljanje konstitutivnih naroda, ne samo Hrvata već Bošnjaka ili Srba, bude što preciznije i adekvatnije. Ne radi se o izbacivanju ‘malih stranaka‘, nego postizanju što preciznijeg predstavljanja u Domu naroda i ne radi se uopće o drugim zakonodavnim tijelima kako se to pogrešno plasira u javnosti”,,ističe Bunoza.

“Schmidtove izmjene su privremenog karaktera”

Novi test u vidu izmjena Izbornog zakona BiH danas je na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Iako nije usuglašen, Bunoza ga je kandidirao zato što je, kako kaže, svaki bitan zakon u posljednjih 15 mjeseci i po nekoliko puta bio na dnevnom redu prije usvajanja.

Oglas

“Radi se o djelimično usaglašenom tekstu, a specifično je da je, šest dana nakon što je postavljen na e-konsultacije, visoki predstavnik donio izmjene i dopune koje reguliraju tehnički integritet. Međutim, u izmjenama visokog predstavnika se jasno navodi da je zakon privremenog karaktera, odnosno dok ga ne usvoji Parlamentarna skupština BiH u istom tekstu ili uz izmjene i dopune. Dakle, ostavljena je mogućnost da se mijenja”, kaže Bunoza.

Na dnevnom redu danas je i Zakon o sudu BiH o kojem još ne postoji konsenzus u vezi sa sjedištem drugostepenog suda i određivanjem nadležnosti za krivična djela počinjena na teritoriji jednog entiteta.

Dnevnik.ba

Oglas