Iz EUFOR-a su potvrdili za “Avaz” da je jedan njihov pripadnik 4. maja izgubio život.
BiH
Rusa i bez Srba 150 milijuna
Je li došlo vrijeme da „nebeski narod“ shvati kako je nebo visoko, a Rusija daleko, daleko…
Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik
Možda delikatnu poziciju u kojoj se našao Aleksandar Vučić, Srbija, pa, eto, i svekoliko srpstvo najbolje oslikava „slučaj Kusturica“. Naime, 21. veljače ove godine ruski ministar obrane Sergej Šojgu predložio je u Moskvi toga novosrbina i pravoslavca od 2005. za glavnog redatelja Centralnog akademskog pozorišta Vojske Rusije. Čuvši tu (radosnu) vijest, Nemanja je moskovskom dnevniku Izvjestija povjerio kako je to za njega velika čast. Inače, u ruskoj, poglavito vojnoj nomenklaturi, glavni je redatelj, u biti, (i) direktor.
Zapucala ptica Šojka
Ubrzo, za samo tri dana, pokazalo se kako ministar Šojga, osim što kadrovira u ruskoj, doduše vojnoj, kulturi, ima i prečega posla. Već je, naime, 24. veljače počela ruska invazija na Ukrajinu. Mada ima i onih koji drže kako je rat zapravo počeo (još) 22. veljače, kada je Putin poslao svoje trupe u samoproglašene istočne (ukrajinske) republike Donbas i Lugansk. Kako god, nakon što se zacrnjelo nebo nad Ukrajinom, a Rusi – ko nekoć Srbi – počeli gađati, ne samo vojne, već i civilne ciljeve, ex-Sarajlija je proglasio moskovski muštuluk nevažećim: „Ja nisam nikakav direktor, nego sam posljednja tri mjeseca razgovarao o postavljenju na scenu mojih filmova u teatarskoj formi.“
Kasno – jer, dakako, s obzirom na ratno ozračje, priča se zakotrljala i nije je više bilo lako zaustaviti. Kao što se nekoć nije, uz sva nastojanja, moglo zaustaviti ni Reuters.
Tako je BBC na srpskom jeziku ovim (zanimljivim) povodom konzultirao jednog moskovskog kazališnog kritičara, koji uopće nije dvojio zašto se, prije nego li će zapucati po Ukrajini, Šojga sjetio „amblematskog redatelja“, kako mu u Srbiji tepaju poklonici. Kusturica nije izabran, drži taj kazalištarac, zato što ima neku jedinstvenu kazališnu viziju, nego naprosto što se ministru obrane (sad već ratnom!) sviđaju njegovi filmovi i, čini se, još i više njegov izraženi protuzapadni stav.
Žulja (li) Putinovo željezo?!
Uostalom, Putin je 2016. nesuđenog ruskog glavnog vojnog kazališnog ravnatelja odlikovao Ordenom družbe „za izuzetan doprinos u učvršćivanju prijateljstva između naroda, za popularizaciju ruskog jezika i kulture u inozemstvu.“ Jest, jest, duša je Nemanji – ruski!
Tri godine kasnije, ruski je predsjednik odlikovao i svoga srbijanskog kolegu ordenom Aleksandra Nevskog “za veliki doprinos u razvoju suradnje dviju država“. Rijetki su stranci kojima je ukazana takva čast. Eh, bili su to dani kada se iz Beograda rado išlo u zagrljaj majčici Rusiji i napose bratu Vladimiru (Velikom, jasno!) A danas…
„Ne pamtim da je bila ovako teška situacija. Citirat ću Lauševića (knjiga, glumca Žarka, osuđenog, pa pomilovanog, zbog ubojstva u samoobrani, op.a.) Godina prođe, dan nikad, ostario sam u prethodna tri dana kao u prethodnih 10 godina“, obznanio je Vučuć naciji, komentirajući situaciju u Ukrajini i pritisak na Srbiju da uvede sankcije Rusiji. A sve, zapravo, nakon što je – skakućući po tankoj žici – dao potporu teritorijalnom integritetu Ukrajine, ali istovremeno izbjegao bilo kakvom pripisivanje krivice Rusiji ili i samo spominjanje Putina u negativnom kontekstu. A sankcije Moskvi?! Niti govora!
Sudbina umiljatog janjeta
„Vitalni politički i ekonomski interes Srbije u ovom trenutku nije uvoditi sankcije bilo kojoj državi, pa ni njezinim predstavnicima ili privrednim subjektima“, objasnio je, vjerujući kako će i dalje, kao umiljato janje, moći dvije sise dojiti – moskovsku i briselsku.
Sudbina janjadi (ma koliko umiljata bila) nerijetko je, po definiciji, tragična. Zbog toga Vučić, po osobnome priznanju, tako rapidno brzo stari. Iako, treba kazati kako on i nije rodonačelnik ove srpske političke ekvilibristike. Još je, naime, 2009. tadašnji predsjednik Boris Tadić promovirao kako su EU, SAD, Rusija i Kina četiri stupa srbijanske vanjske politike. Bila su to, ipak, druga vremena. No, činjenica je kako je aktualni predsjednik naslijedio hipoteku „nesvrstanih“ svojih predšasnika.
Nedvojbeno, Vučić je trenutačno između dvije vatre, i svaki mu je dan opasnost da izgori sve veća. Slijedom čega treba primijetiti, mada to – 100% ! – u Srbiji gotovo nitko neće tako razumjeti, kako je ovotjedna poruka Zorana Milanovića Beogradu u biti dobronamjerna: „Nije vrijeme da se iživljavamo na Srbiji, nego im kažemo kako je sada trenutak da se odluče, sad gori! Ne morate osuditi Ruse… To je teško, razumijem. Idemo vidjeti je li vam mjesto na Zapadu ili na Istoku. Ovo je vrijeme za neke dalekosežne odluke.“
Halo, Mile, man’ se Rusa!
Uz to, Milanović – koji je i sam imao problema sa „slučajem Ukrajina!” – ima potrebu savjetovati i Srbe iz prijeka. Štoviše, odlučio je malo i posoliti (kronično) otvorenu eresovsku ranu. „Republika Srpska ne može se izvući iz BiH, to je nemoguće. Njihovo mjesto je na Zapadu, mjesto srpskog naroda je na Zapadu, ne u Rusiji. Ja razumijem te veze, ali to je daleko“, kazao je napominjući kako će nazvati Milorada Dodika.
Ma, neka zove, telefon je – službeni, pa, ipak, nije šteta impulsa. Ne smije pritom gubiti iz vida kako je eresovski vožd na stalnoj liniji sa Sergejom Lavrovom. Posljednji se put sa šefom ruske diplomacije čuo, na vlastitu inicijativu, 28. veljače. Istoga dana, nakon sjednice Predsjedništva BiH, Milanovićev je potencijalni telefonski sugovornik, kazao kako će BiH ostati potpuno neutralna i neće se priključiti ni sankcijama EU-a ni, rezolutan je, bilo koga. Briefing starog, mada, čini se, i već pomalo ocvalog, ruskog diplomatskog lisca bio je djelotvoran. Što, zapravo, i nije teško kad je sugovornik kooperativan i spreman. Kao što je, vidjeli smo, u ovo srijedu pokušao spriječiti bh. veleposlanika Svena Alkalaja u UN-u glasovati za rezoluciju kojom je Opća skupština osudila rusku agresiju.
Uz (sve) to, veliku znatiželju – a i zebnju! – izazvalo je priopćenje u kojem se kaže kako su Lavrov i Dodik razmijenili mišljenje o implementaciji dogovora nastalih nakon sastanka Vladimira Putina i njegova banjolučkog gosta u prosincu prošle godine. Dakle – što (to) treba implementirati?!
Halo, NATO, imamo problem!
Sondirajući teren za Dodikov posjet Kremlju, Pravda.ru objavila je u studenome 2021. tekst u kojem se postavlja pitanje na koji način Putin može pomoći Republici Srpskoj. I odmah se, jasno, nudi i odgovor. Podsjeća se kako je Rusija, u sklopu međunarodnog mirovnog kontingenta, u Bosni i Hercegovini imala zračno-desantni bataljun koji je bio stacioniran u Ugljeviku, a koji je u lipnju 1999. prebačen u Prištinu, što je u konačnici omogućilo raspoređivanje ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu. Eto odgovora, eto (Putinove) pomoći – vratiti ruske zrakoplove u BiH!
Samo nekoliko dana poslije, dok se visoki eresovski gost uvelike spremao na rukoljub svome kremaljskom domaćinu, portal Svobodna Pressa, objavio je intervju sa savjetnikom predsjednika Ruskog udruženja za baltičke studije, Vsevolodom Shimovim. Donbas, Bosna ili Bjelorusija – gdje će izbiti treći svjetski rat, glasi naslov toga razgovora. A, evo, vidjeli smo Lavrov i Dodik se rado sjećaju tih dana. Dapače!
Bolje zato da Milanović, ako mu je Bosna – kao što povremeno jest! – na srcu, nazove NATO. Bez obzira što im se (i) on zamjerio malo prije no što će Putin narediti juriš na Ukrajinu kao bi se onda, uoči, zanimljivo, Pepelnice, posuo pepelom. I, evo, sada otvara vrata Zapada i zvanim i nezvanim.
Na području Bentbaše u Sarajevu danas se potuklo više migranata, prilikom čega su koristili i vatreno oružje, priopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.
Oko 18.00 sati, PU Stari Grad je obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja na području Bentbaše. Izlaskom na teren, policijski službenici su potvrdili navode iz prijave. Prema trenutno raspoloživim podacima, prvobitno je došlo do fizičkog sukoba više muškaraca, migranata, navode iz MUP-a KS.
Kako dalje navode, usljed fizičkog sukoba, jedan od njih je upotrijebio vatreno oružje i nanio povredu drugom muškarcu, državljaninu Afganistana.
Povrijeđenom se pomoć ukazuje na KCUS, a zadobio je povredu desne noge.
Policijski službenici su na terenu, piše N1.
Duge kolone vozila i čekanja na prijelaz granice zabilježene su u nedjelju prema Hrvatskoj iz pravca BiH na sjeveru te zemlje, te na jugu u suprotnom smjeru jer se građani BiH vraćaju nakon što su u toj zemlji spojili prvosvibanjske praznike s vikendom.
Kako su izvijestili iz Automoto saveza u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, na graničnim prijelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod i Orašje duge su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine.
Lokalni mediji izvješćuju da se na pojedinim lokacijama satima čeka na prijelaz granice.
Po izvješću Automoto saveza, pojačan je i promet vozila na ulazu u BiH iz Hrvatske na graničnim prijelazima u Doljanima i Bijača na jugu gdje se u zemlju vraćaju građani BiH koji su spojili Praznik rada 1. i 2. svibnja, koji je u toj zemlji također neradni, s petkom i vikendom.
Osnovne i srednje škole su spojile 3. svibnja kao neradni dan, jednako kao i dio javnih ustanova u BiH.
U Republici Srpskoj je pak u nedjelju Uskrs pa je neradni i uskrsni ponedjeljak.
Svetište Gospe Olovske najstarije je Marijansko svetište na Balkanu. Na prvi dan mjeseca svibnja , koji je cijeli na osobit način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, u starodrevnom Gospinom svetištu u Olovu vjernici Vrhbosanske nadbiskupije tradicionalno su započeli svibanjsku pobožnost Mariji, Isusovoj Majci.
Svetište Gospe Olovske jedno je od najpoznatijih i najstarijih Gospinih hodočasničkih središta u Bosni i Hercegovini. Prvi podatak, koji ukazuje na to da je olovska Crkva narodno svetište, jest zabilješka u dubrovačkom ljetopisu od 10. travnja 1454. Prvotni franjevački samostan i crkva u Olovu osnovani su u 14. stoljeću i među najstarijima su u Bosni i Hercegovini. Godine 1704. Samostan i crkva su zapaljeni, a prema zapisima u kronici, počinitelj je naručen i nagrađen za svoje nedjelo. Godine 1867. izgrađena je drvena crkvica, a današnje svetište je građeno od 1930. do 1961.
Kroz dugu povijest Olovskoj Gospi su hodočastili vjernici iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Bugarske, Srbije i Albanije. Svi zbog čudesnih ozdravljenja o kojima se pričalo. A ona su se događala za glavnih proslava, tj. za Velike i Male Gospe. Tih dana, na skučenom prostoru oko Crkve – koje može primiti najviše 5.000 ljudi, znalo bi se smjestiti i do 15.000 hodočasnika. A vjernici su se okupljali, kao i danas, oko čudotvorne slike Majke Božje, pred kojom su se događala čudesna ozdravljenja i koja je dobila naziv Čudotvorna Gospa Olovska. Drugo okupljalište olovskih hodočasnika jest tzv. Crni kamen koji stoji ispred sadašnje olovske crkve. Prirodno nije od crnog materijala, nego je pocrnio od hodočasničkih svijeća koje su u velikom broju padale oko njega. Crni kamen nije ništa drugo doli ostatak zida koji pobuđuje uspomene na staro svetište čija su zdanja nasilno uništena 1. i 2. kolovoza 1704. godine.
U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. s natpisom S. Maria Plumbensis , koja je do 1920. bila kod franjevaca u Iloku, a kasnije na Petrićevcu i u Sarajevu, da bi 1964. bila prenesena u 0lovo. Drugu je sliku god. 1954. izradio Gabrijel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe , koja je nestala.
Od drugih starijih predmeta najvrjednija je kasnogotička srebrna kadionica iz 15. stoljeća. Ona je vjerojatno u 17. st. dospjela u franjevački samostan u Iloku, a ponovno je vraćena u Olovo 1935. god., nakon što je troškom svetišta u Olovu za Ilok nabavljena druga.
Izvor: crodex
U mjestu Brezovo Polje, kod Žepča, dogodila se teška saobraćajna nesreća, potvrđeno je za portal “Avaza”.
Iz Dežurnog operativnog centra MUP-a ZDK, kazali su nam da su četiri osobe povrijeđene, te da su upućene u KB Zenica.
Također, naveli su da je saobraćaj na toj dionici obustavljen.
S fotografija se vidi da je automobil završio na krovu, te da je uništen.
Etno skupina Čuvarice, nastala 2011. godine pri Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, postala je nezaobilazno ime tradicijske glazbe. Vođena strašću prema glazbenoj baštini ramskoga kraja, ova skupina postigla je izniman uspjeh kroz svoja dva objavljena albuma, samostalne koncerte te sudjelovanje na manifestacijama na kojima je njihov rad nagrađen brojnim priznanjima.
Voditeljica skupine, ujedno i magistrica glazbene kulture i etnomuzikologije, Biljana Glibo već 30 godina živi u Rami i istražuje tradicijsku glazbu.
– Želja mi je bila da na jedinstven način, u jednoj skupini, obradimo sve napjeve kojih u Rami ima bezbroj. Došli smo na ideju da osnujemo etno skupinu. Žene koje su bile dio skupine, bile su aktivne su i u Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, tako da je iz društva nastala i Etno skupina Čuvarice – prisjetila se ona.
Kaže da ih sugrađani jako vole, podržavaju i posjećuju koncerte, ali naglašava da su poznate i izvan Rame zbog dva albuma koja su objavili, kao i zbog svih dosadašnjih nastupa.
Njihov prvi album “Divojka”, objavljen 2019. godine, donosi prepoznatljive obrade narodnih pjesama i autorske skladbe. Drugi album “Tragom prošlosti”, objavljen nedavno u listopadu 2023., nastavlja istim putem obrade pjesama i očuvanja tradicije, s dodatkom autorskih skladbi koje svjedoče o korijenima glazbene baštine.
Brojne njihove pjesme, kao i duet “Lipa kao vila” s Davidom Glibom, osvojili su mnoga srca šire publike, a Biljana Glibo izrazila je zadovoljstvo što se upravo pjesma ”Opadaj lišće” često prikazivala i na glazbenim televizijskim i radijskim programima u Hrvatskoj.
Čuvarice su stekle pozornost javnosti, ne samo zbog svoje glazbe, već i zbog koreografija koje prate njihove nastupe, prezentirajući plesnu tradiciju svog kraja ali i cijele Bosne i Hercegovine.
– Kada javno izvodimo naše pjesme, imamo i koreografije koje prate kola našeg kraja, ali i svih krajeva u Bosni i Hercegovini. Neke naše pjesme na glazbenim platformama prelaze i 100 tisuća pregleda i jako smo zadovoljni – podvukla je Biljana Glibo.
Prisjetila se i festivala Melodije Mostara na kojem su sudjelovale više puta, a gdje su osvojile brojne nagrade.
– Jedne smo godine na ovom festivalu osvojili nagradu kao najbolje debitantice, druge godine smo osvojili drugu nagradu stručnog žirija, dok smo treće godine dobili zlatnu plaketu za pjesmu ‘Divojka’ – istaknula je ona.
Osim toga, redoviti nastupi Čuvarica na liturgijskim slavljima, ne samo u Rami nego i šire, pokazuju širinu njihovog angažmana u zajednici.
Pored brojnih koncerata, Čuvarice organiziraju i 8. Ramske dane kulture koje će se održati u listopadu i trajat će cijeli mjesec. Tada, pored glazbe, posjetitelji imaju priliku uživati i u drugim umjetnostima, podvukla je ona.
Ljubav prema tradicijskoj glazbi Biljana Glibo prenijela je i na svoju obitelj. Njezin suprug i četvero djece također aktivno sudjeluju u radu skupine, ali i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Rama.
– Iznad svega je ljubav prema onome što radim, a tu ljubav sam prenijela na svoju obitelj. Važno je naglasiti i visoku posvećenost svih članica skupine koje se puno žrtvuju. Ipak, bez obzira što radimo ovaj posao iz puno ljubavi, možda bi mogli imati veću potporu općine i trenutne vlasti u Rami jer se financiramo sami svojim koncertima i darovima dobrih ljudi, odnosno donatora – zaključila je Glibo.
Čuvarice su u trinaest godina djelovanja postale simbol očuvanja kulturnog identiteta, a njihova priča je primjer predanog rada i ljubavi prema umjetnosti, koja nadilazi granice i povezuje ljude kroz glazbu i tradiciju.
Svim građanima pravoslavne vjeroispovijesti, svim vjernicima koji slave najveći pravoslavni blagdan Vaskrs, upućujemo srdačne čestitke.
Nadamo se da ćete ove dane provesti u dobrom zdravlju i blagostanju, dijeleći radost sa svojim najbližima.
ODNOSI S JAVNOŠĆU KO SDP BiH SBK/KSB
BiH
DETALJI TRAGEDIJE NA VLAŠIĆU: Iskoristio slobodan dan za šetnju, na licu mjesta proglašen mrtvim
Kako smo već objavili, dva vojnika EUFOR-a šetali su u slobodno vrijeme na području Travnika kada se dogodila nesreća.
– Nakon što je EUFOR upozoren na ovo, helikopter EUFOR MEDEVAC raspoređen je na njihovu lokaciju. EUFOR MEDEVAC se tokom ove operacije suočio sa teškim terenom i vremenskim uslovima. Ljekar i bolničar su pružili pomoć povrijeđenom vojniku koji je, nažalost, na licu mjesta proglašen mrtvim. EUFOR želi iskoristiti ovo vrijeme da izrazi saučešće porodici, prijateljima i kolegama ovog vojnika u ovom teškom trenutku – poručeno je iz EUFOR-a.
Naglasili su da je drugi vojnik, koji nije povrijeđen, također evakuiran helikopterom EUFOR-a MEDEVAC.
– EUFOR će nastaviti pružati podršku svim potrebnim aranžmanima. EUFOR se također želi zahvaliti na medicinskoj ustanovi koja je pružila pomoć – naglašeno je iz EUFOR-a.
Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.
U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove može biti magle.
Poslije podne ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne su mogući rijetki lokalni pljuskovi.
Vjetar slab do umjeren jugozapadni.
Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 20 do 26 °C.
U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 24 °C.
Danas se proslavlja najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Mitropolit dabrobosanski Hrizostom služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu u Sarajevu, a prijenos od 9 sati.
Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.
Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.
Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.
Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.
Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.
Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve , najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.
Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.
Ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa danas primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.
Društvoprije 7 sati
Vaskrsna čestitka ministrice Božane Petrović
S velikim zadovoljstvom čestitam vam najveći pravoslavni blagdan, Vaskrs! Neka ovaj dan bude ispunjen radošću, uz obilje mira i blagoslova...
Sportprije 7 sati
Goran Vlaović: Vjerujem da će nas u Novom Travniku dočekati pun stadion
Humane zvijezde & prijatelji BiH i Humane zvijezde Hrvatske toćno za deset dana odigrat će nogometni susret u Novom Travniku!!!...
Scenaprije 8 sati
Posljednji nomadi iz Bosne, Eldin i njegovih 1200 ovaca putuju već danima
Koliko prirodnih ljepota Bosna i Hercegovina ima a tim Dolina Lašve uspjela je mali dio da snimi svojom kamerom. 40...
Sportprije 9 sati
Dinamo pokazao tko je gazda i riješio pitanje prvaka Hrvatske!
U velikom hrvatskom derbiju Rijeka je ugostila Dinamo na Rujevici, a utakmica koja je “trebala odrediti prvaka” je ispunila očekivanja....
Sportprije 9 sati
Novotravničanin u dresu Zmajeva: Stjepan Radeljić na korak do reprezentacija BiH!?
STJEPAN RADELJIĆ (26) uskoro bi mogao debitirati za reprezentaciju Bosne i Hercegovine. SportSport.ba donosi kako je novi izbornik Sergej Barbarez odlučio pozvati...
BiHprije 11 sati
Migranti se potukli u Sarajevu
Na području Bentbaše u Sarajevu danas se potuklo više migranata, prilikom čega su koristili i vatreno oružje, priopćeno je iz...
Sportprije 11 sati
Blijedi Hajduk doživio sedmi poraz na Poljudu ove sezone
HAJDUK je izgubio od Varaždina 1:0 na Poljudu u 33. kolu SuperSport HNL-a. Pogodak odluke zabio je Domagoj Drožđek u...
Društvoprije 11 sati
Danas je Svjetski dan plućnd hipertenzije
Svjetski dan plućne hipertenzije obilježava se 05. maja, tim povodom Udruženje građana oboljelih od plućne hipertenzije „Dah“ – u Bosni...
