Predsjednik RS Milorad Dodik gostovao je na Centralnom dnevniku Face televizija sa Senadom Hadžifejzovićem.
Politika
Nakon dva mjeseca rata postaje jasno koji je Putinov pravi plan
PRIZNANJEM dviju samoprozvanih republika na teritoriju Ukrajine te najavom “specijalne vojne operacije” počela je ruska agresija na Ukrajinu. Dva mjeseca nakon početka rata mogu se vidjeti određene promjene u ruskoj politici prema Ukrajini.
Objavom “specijalne operacije” na teritoriju Ukrajine, Rusija je najavila “demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine”. Ruski predsjednik Vladimir Putin 24. veljače je izjavio sljedeće:
“Odlučio sam provesti specijalnu vojnu operaciju čiji je cilj zaštita ljudi, koji su izloženi zadnjih osam godina maltretiranju i genocidu koje provodi kijevski režim. Zato ćemo stremiti prema demilitarizaciji i denacifikaciji Ukrajine. A također ćemo privesti pravdi one koji su počinili brojne krvave zločine nad civilima, uključujući i državljane Ruske Federacije.”
Što je Putin rekao o okupaciji Ukrajine?
Kasnije je još dodao da plan Ruske Federacije nije okupacija Ukrajine te da su neprijateljske snage (vlast u Kijevu) uzele za taoca susjednu zemlju.
Slične je riječi ponovio i mjesec dana kasnije na sastanku o mjerama socijalno-ekonomskih potpora regijama Ruske Federacije gdje je rekao: “Pojava ruske vojske kod Kijeva i drugih ukrajinskih gradova nije s namjerom okupacije ove zemlje. To nije naš cilj. Želim reći to prvi put – od samog početka operacije u Donbasu, kijevskim vlastima je predloženo preko raznih kanala da ne ulaze u vojne sukobe te da povuku svoju vojsku iz Donbasa.”
Spominjao je i kako se djelovanjem isključivo na teritoriju DNR-a i LNR-a ne bi dovelo do mira u Ukrajini: “Kada bi naše trupe djelovale samo na teritoriju narodnih republika i pomogle im osloboditi svoju zemlju, to ne bi vodilo konačnom rješenju, ne bi dovelo do mira i ne bi eliminiralo prijetnju u korijenu.”
Ministarstvo obrane Rusije dalo je priopćenje kako ruske trupe napadaju isključivo vojne objekte po Ukrajini. Od prvog dana ruska vojska je krenula i s napadima s Krima prema unutrašnjosti Ukrajine te zauzela prvi veći grad – Herson, a uskoro i veći dio Hersonske oblasti.
Također je ušla i zauzela dio Zaporiške oblasti do grada Energodar, gdje se nalazi i nuklearna elektrana. Rusiji je bilo izuzetno bitno doći do rijeke Dnjepar radi ponovnog uspostavljanja vodovoda prema Krimu. Ukrajina je 2014. godine, nakon što je Rusija anektirala Krim, prekinula i zabetonirala vodovod prema Krimu te prekinula i ispostavu električne energije.
Budući da je na Krimu suptropska klima i da je pogotovo ljeti velika suša, a najlakše je iz rijeke Dnjepar (i jedino moguće kopnenim putem) dostaviti pitku vodu na Krim, Rusiji je od izuzetne važnosti bilo doći do rijeke Dnjepar. Kontrolom Hersonske oblasti su se tako dobile dvije stvari: kontrola vodovodnog kanala od Dnjepra prema Krimu i veza Krima s Donbasom.
Što je stvarni cilj Moskve?
Kako Moskva otpočetka rata nije jasno definirala ciljeve prema široj javnosti, osim što je stalno pravdala napad u cilju tzv. denacifikacije i demilitarizacije, mnogo je bilo nagađanja koji je stvarni cilj Moskve. Prema dobrom dijelu relevantnih geopolitičkih i vojnih analiza, izgleda da je prvi cilj bio zaista ulazak u Kijev i smjena vlasti.
Zračni udari po cijelom teritoriju Ukrajine su zaista na neki način “demilitarizirali” Ukrajinu, jer je ukrajinska vojska praktički ostala bez avijacije. Isto tako, ruska crnomorska flota je relativno brzo svladala ukrajinsku te je ruska vojska ostvarila potpunu premoć u zraku i na moru.
Ali kako se nije ostvario cilj (što je još uvijek pretpostavka, jer nitko točno ne zna je li to bio stvarni cilj) ulaska ruske vojske u Kijev i rušenja vlasti, a očito nije bilo dovoljno “demilitarizirati” Ukrajinu samo u zraku i na moru, počela se mijenjati i retorika, kao i situacija na terenu. Također, počelo se i s pregovorima između ukrajinske i ruske strane.
Sljedeća faza je bilo povlačenje ruske vojske sa sjevera Ukrajine, gdje je ruska vojska zauzela velika prostranstva, ali gradove kao što su Sumi i Černihiv nisu uspjeli osvojiti, već su ih držali u okruženju. Na kraju se odustalo i od Kijeva.
To se smatra prvim velikim neuspjehom ruske vojske, iako je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio da je ovo demonstracija Rusije da se sukob u Ukrajini može završiti pregovorima.
Promjena smjera nakon mjesec dana rata
29. ožujka ruski ministar obrane Sergej Šojgu, nakon odluke o povlačenju ruskih trupa sa sjevera Ukrajine, dao je izjavu kako je ruska vojska izvršila glavne zadaće prve faze specijalne vojne operacije:
“Značajno je snižen borbeni potencijal Oružanih snaga Ukrajine (VSU), što omogućuje usmjeravanje pažnje i napora na postizanje glavnog cilja – oslobađanje Donbasa.”
Također, službeni predstavnik ministarstva obrane Ruske Federacije Igor Konašenkov dao je slično priopćenje: “Na kijevskom i černihivskom području planira se pregrupiranje postrojbi. Cilj pregrupiranja jest intenziviranje djelovanja na prioritetnijim područjima, prije svega završetak operacije potpunog oslobađanja Donbasa.”
Prema Konašenkovu, u prvoj fazi je bilo planirano prisiliti Ukrajinu da koncentrira svoje snage i sredstva u velikim gradovima, uključujući Kijev.
Ipak, mnogi zapadni analitičari se ne slažu s takvom podjelom planiranih faza, već tvrde da je ruska vojna strategija doživjela kolaps, da su vođeni pogrešnim obavještajnim procjenama, nepotpunim informacijama itd. Kao glavni argumenti te teze su strašni gubici ruske vojske u prvih mjesec dana rata, naročito na sjeveru Ukrajine, problemi s logistikom (kilometarske kolone ruskih vojnih vozila), kao i smjene visokih dužnosnika obavještajne službe FSB-a, uključujući šefa Pete uprave, generala pukovnika Sergeja Besedu i njegovog zamjenika Anatolija Boljuha.
Moldavija i Transnistrija
U zatvorenosti te komunikacije službene Moskve kroz medije se od različitih analitičara i političkih aktera “prognoziralo” koga bi Rusija mogla sljedećeg napasti, odnosno na koju zemlju bi se sukob mogao proširiti. Najčešće su spominjane Poljska i baltičke zemlje te Finska. Najmanje je spominjana Moldavija, koja je tek nedavno došla u fokus.
U Moldaviji postoji Pridnjestrovska Moldavska Republika (PMR), koja kontrolira vrlo uzak prostor između rijeke Dnjestar i ukrajinsko-moldavske granice. Najveći grad te republike jest Tiraspol. U PMR-u živi oko pola milijuna stanovnika. Republika je nastala 1990. godine kao odgovor na velike političke promjene u Moldaviji.
Usvojen je moldavski jezik kao službeni, a ruski se jezik zadržao samo u sekundarne svrhe. Kako se etnički i jezični sastav Transnistrije bitno razlikovao od ostatka Moldavije, nakon pobjede promoldavske stranke Narodnog fronta, 2. rujna 1990. godine proglašena je Pridnjestrovska Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (PMSSR).
To, naravno, nije prošlo bez sukoba. Rat između Moldavije i Transnistrije trajao je dvije godine, a uspostavljeno je primirje koje traje i danas. Slično kao i Ukrajina, Moldavija (iako puno manja) je prilično kulturološko-identitetski podijeljena, pa tako jedan dio stanovništva piše ćirilicom i govori ruski, dok drugi dio piše latinicom i govori moldavskim jezikom (koji mnogi Moldavci smatraju inačicom rumunjskog jezika).
Osim što u Moldaviji postoji ruska, ukrajinska i bjeloruska manjina koja piše ćirilicom i govori ruski, postoji također izvjestan dio (prema nekim istraživanjima oko 30%) Moldavaca koji piše ćirilicom, priča ruski i ne smatra se Rumunjima. U Transnistriji se većina stanovništva opredjeljuje za proruske političke opcije bez obzira na etnicitet.
U ostatku Moldavije je prozapadna vlada, mogli bismo čak reći prorumunjska. Dio Moldavaca se smatra Rumunjima, odnosno dijelom rumunjske nacije, te traži ujedinjenje s maticom tako što bi ušli u EU i NATO.
Ruska vojska u Transnistriji
U Transnistriji je stacionirana i ruska vojska koja broji oko 1500 vojnika te vojska Transnistrije koja broji između 4500 i 7000 vojnika. Sama Moldavija ima slabu vojsku, oko 6000 vojnika. U kontekstu rata u Ukrajini, zadnjih tjedana se povećao fokus na Moldaviju u smislu proširivanja sukoba.
Dana 25. travnja su odjekivale eksplozije u Tiraspolu. Vijeće sigurnosti Transnistrije izvijestilo je da su se u regiji dogodila tri incidenta. Eksplozije u Tiraspolu, eksplozije u Maiacu i oštećenje vojnih postrojbi u selu Parcani.
S obzirom na te eksplozije, u rješavanje te situacije se pokušala umiješati i Ukrajina. Tako je visoki ukrajinski dužnosnik Aleksej Arestovič ponudio Moldaviji pomoć za rješavanje situacije u Transnistriji.
Također je pozvao i Rumunjsku da pomogne: “Možemo intervenirati tek nakon službenog zahtjeva jer je Transnistrija još uvijek službeni teritorij koji pripada Moldaviji. Ako bude potrebno, problem Transnistrije možemo riješiti u tren oka.”
Budući da je u Transnistriji stacionirana ruska vojska te da se grad Odesa i Mikolajiv nalaze pod udarom ruske vojske iz smjera Hersonske oblasti, ovakav istup ukrajinskog dužnosnika ne treba čuditi. Ulaskom ukrajinske vojske u Transnistriju bi se tako spriječio i napad “s leđa”, odnosno iz smjera zapada na Odesu.
Kome odgovara širenje sukoba na Moldaviju?
Također, ako bi Rusija pokušavala uspostaviti teritorijalnu cjelinu, tzv. Novorusiju, ona bi vjerojatno i uključivala Transnistriju. U tom kontekstu, Ukrajina bi pokušala onemogućiti Rusiju da to ostvari.
Pozivanjem rumunjske vojske, Ukrajina je po tko zna koji put pokazala kako je zainteresirana za širenje sukoba ili barem uvlačenje NATO članica u sukob, ne bi li oslabila Rusiju ili barem djelomično prebacila fokus. Za sada su i Moldavija i Rumunjska odbile takav prijedlog, dok Rusija nije preozbiljno reagirala. Tek je tajnik predsjednika Dmitrij Peskov izjavio: “Prilično provokativno. To je sve što mogu reći.”
Zasad se čini kako Rusiji nikako ne odgovara širenje sukoba na Moldaviju. Ako bi Rusija zadovoljila svoje ciljeve u Donbasu i prebacila fokus na Odesu, vjerojatnost sukoba u Transnistriji bi se značajno povećala.
Nazire li se plan?
Nakon dva mjeseca rata fokus se, dakle, u potpunosti prebacio na istok i jug Ukrajine, a time se i počelo špekulirati, ali i najavljivati određene ciljeve Moskve. Zadnjih tjedana se najavljuje referendum u Hersonskoj oblasti ne bi li se uspostavila još jedna narodna republika na teritoriju Ukrajine.
Osim toga, sve glasnije se špekulira o pripajanju dijelova ukrajinskih teritorija Rusiji, iako je to službena Moskva snažno odbacivala u početku invazije. Tvrdili su kako nije cilj komadanje Ukrajine te da priznaju cjelovitost Ukrajine (bez Krima, dakako).
Također, tvrdili su kako je Ukrajina ta koja nije uvažavala Minske sporazume prema kojima su DNR i LNR sastavni dio Ukrajine, ali u federalnom statusu. Ipak, prema zadnjem istupu, čini se kako Moskva i u tom smislu mijenja smjer.
Ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov neki dan je na pitanje može li govoriti o priključenju Hersonske regije ili neke druge ukrajinske regije Rusiji odgovorio sljedeće: “Kad smo najavili početak specijalne vojne operacije, rekli smo da ćemo polaziti od toga da građani Ukrajine sami određuju svoju sudbinu. Prepustiti to njima, a ne nikome drugome. Raspoloženje ljudi ovdje se mora staviti na prvo mjesto i dati mu prioritet.”
Priključenje okupiranog teritorija Rusiji
Budući da je ministar Lavrov diplomat, ovo se može shvatiti kao pokušaj najave da se ukrajinski teritorij pod ruskom okupacijom priključi Rusiji. Također, moguće je da će se u dogledno vrijeme organizirati referendumi u okupiranim dijelovima kao i u već uspostavljenim republikama DNR-u i LNR-u o priključenju Rusiji.
To dosad od Rusije nismo mogli čuti i to bi bio priličan zaokret u ruskoj politici prema Ukrajini, naročito kad se uzme u obzir da je prvotni cilj tzv. specijalne operacije bio “denacifikacija i demilitarizacija”, a nikako ne pripajanje dijela ukrajinskog teritorija.
Ipak, osim tumačenja onog što su ministar Lavrov i službena Moskva izjavili, još uvijek nije u javnosti potpuno jasno što je cilj Rusije. Ono što možemo vidjeti s terena i tumačenja ruske politike jest da će Rusija htjeti u regijama koje je zauzela uspostaviti političku kontrolu.
Ostaje za vidjeti hoće li odabrati (kao što su na početku invazije najavljivali) “mekšu” varijantu političke kontrole u vidu federalizacije Ukrajine ili će Rusija krenuti u aneksiju kontroliranih teritorija. Referendumi o odcjepljenju koje je najavio ministar Lavrov su zato indikativni.
Je li cilj referenduma opravdanje za aneksiju ukrajinskih teritorija ili je to pokušaj prikazivanja demokracije u okupiranim teritorijima? Za sada je to nepoznato, no iskustvom s Krima 2014. godine, moguće je da je cilj upravo aneksija dijelova ukrajinskih teritorija.
Centralna.ba
Društvo
BORIS MARJANOVIĆ: Vitez činimo ugodnijim mjestom za život, poslovna zajednica nam je jaka, pojedine obitelji se vraćaju
Provedbom niza aktivnosti, kojima se u značajnoj mjeri mijenja slika općine i podiže kvaliteta života, infrastrukturni projekti koji su realizirani, kao i oni koji se trenutačno provode, poput gradnje multifunkcionalne lamele Doma zdravlja, pomažu Vitezu krupnim koracima ići naprijed kada govorimo o dostupnosti usluga, a kada se tomu doda tradicionalno jaka poslovna zajednica, jasno je kako ova općina u srcu Lašvanske doline itekako ima potencijal, koji će dodatno biti iskorišten i kroz bolju prometnu povezanost. O ovim, kao i svim drugim temama od značaja za Vitez, njegove žitelje, kao i buduće aktivnosti administracije, a sve u povodu Dana općine, koji se obilježavao protekloga vikenda, kao i danas svečanom sjednicom Općinskog vijeća, za Večernji list govori Boris Marjanović, načelnik općine.
Večernji list: Dan općine prilika je za osvrnuti se na urađeno u proteklih godinu dana. Što biste izdvojili?
Od prošlog Dana općine niz je aktivnosti koje mogu izdvojiti kao iznimno važne, a kojima bitno mijenjamo sliku naše općine i kvalitetu života u njoj. Posebno ću izdvojiti projekte koji za cilj imaju konačno i trajno riješiti gorući problem opskrbe vodom jer smo svjedoci redukcija, većinom u ljetnim mjesecima. S time u vezi osigurali smo opciju uvođenja vode s dodatnog izvorišta u gradsku jezgru te smo pristupili rekonstrukciji dotrajalih azbestno- betonskih instalacija zbog kojih imamo i ogromne gubitke. U vodoopskrbu smo u proteklih 12 mjeseci uložili više od pola milijuna KM i mislim da ćemo vrlo brzo doći u poziciju da redukcije možemo svesti na minimum. Uz to, govoreći o urađenom, ističem ulaganje od oko milijun i dvije stotine tisuća KM u prometnu infrastrukturu, kako u urbanom središtu tako i u poslovnim zonama te svim našim naseljima. Nastavili smo i etapno rješavati nagomilane probleme u vezi s odvodnjom oborinskih i fekalnih voda. Tako je prošle godine oko 600.000 KM uloženo u mrežu odvodnje, a najveći iskoraci bili su u gradskoj jezgri, kod zgrada policije i pošte te središnjeg parka, u Ulici Josipa Kurevije, na lokaciji Botrine, ali i u naseljima Rijeka, Grbavica, Stari Vitez, Dubravica, Ahmići…
Moram spomenuti i javnu rasvjetu jer smo prošlog mjeseca proveli dva projekta, a s njima ćemo nastaviti i ove godine. Naime, nastojimo što veći dio općine usmjeriti na LED tehnologiju te izdvajam ugradnju novih LED rasvjetnih tijela na našoj glavnoj prometnici, Ulici Stjepana Radića od semafora do skretanja za Vitezit. Također, postavili smo nova, suvremena rasvjetna tijela na Gradski trg, koji ćemo ove godine dodatno urediti postavljajući dodatni urbani mobilijar nakon rekonstrukcije podzemnih instalacija i betonskog pločnika.
Večernji list: Uz ove projekte, koje možete naglasiti važnima za sljedeće razdoblje?
– Mi smo početkom jeseni 2023. godine počeli s gradnjom multifunkcionalne lamele Doma zdravlja. Samo pola godine poslije građevina je izgrađena, pokrivena te se trenutačno ugrađuju otvori. Ove godine nastavit ćemo s opremanje tih prostorija kako bismo ubrzo našim sugrađanima omogućili dodatnu i komforniju uslugu kapaciteta Doma zdravlja. Također adaptiramo i nove prostorije Centra za socijalni rad, da budu dostupnije i opremljenije, kako korisnicima tako i zaposlenima. Velike aktivnosti imali smo na iznalaženju rješenja za otvaranje Odjela Općinskog suda Travnik u Vitezu. Zajedničkim naporima županijske Vlade i Općine Vitez aktivnosti smo intenzivirali i očekujemo da sudbeni odjel u Vitezu otvori vrata korisnicima nakon adaptacije zgrade koja je kupljena. Uz izdvojeno, ove godine idemo dalje s projektima iz oblasti kanalizacije i vodoopskrbe, uređenjem cesta, javnih površina i drugim redovitim poslovima lokalne uprave.
Večernji list: Gdje su ključni potencijali razvoja općine?
– Svakako da je iznimno razvijena poslovna zajednica uz geografski položaj ponajveći potencijal naše općine u razvojnom smislu. Naši poduzetnici etabliraju su u raznim oblastima te su kao vodeći u svojim branšama prepoznati i u BiH i u inozemstvu. Smatram da naš razvojni potencijal krasi i vrijedan ljudski resurs, ali i otvorena vrata općinske administracije za sva nova ulaganja i projekte. U posljednje vrijeme primjetno je jačanje sektora turizma u Vitezu uz standardno izraženu trgovačku, industrijsku i poljoprivrednu djelatnost.
Večernji list: Kako se danas živi u Vitezu? Postoje li najave demografskog oporavka?
– Na to pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, no, ono što mogu reći je da kao općinska vlast nastojimo potpomoći što širi sloj našeg stanovništva kako bismo olakšali svakodnevni život. Tako smo prošle godine izdvojili 170.000 KM da svaki naš student ima stipendiju, socijalno ugroženim osobama snosimo troškove komunalnih usluga, a kroz Centar za socijalni rad pomažemo ugroženim skupinama društva.
Upravo ovih dana otvoren je i poziv za poticajna sredstva u iznosu od gotovo 200.000 KM, koja smo stavili na raspolaganje našim poljoprivrednicima, poduzetnicima te osobama koje pokreću nova poduzeća. S oko 300.000 KM potpomažemo rad naših braniteljskih i udruga iz oblasti kulture i sporta. Sve su to mjere kojima izravno doprinosimo da se u Vitezu živi bolje. Kada je u pitanju demografski oporavak, i tu smo kao općina napravili određene iskorake, ponajprije za mlade. Uveli smo jednokratnu pomoć za sve rodilje, obnavljamo škole, sportske terene i parkove, a upravo prije nekoliko dana potpisao sam ugovor s Ministarstvom mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH kojim definiramo ulaganje u dogradnju kapaciteta Dječjeg vrtića. Veseli me podatak da se pojedine obitelji vraćaju u Vitez, a kako su mi prenijeli ravnatelji škola, za sljedeću godinu najavljen je povratak desetak naših obitelji iz zapadne Europe. Predanim radom možemo popraviti negativne demografske pokazatelje i stabilizirati sveukupno stanje u BiH.
Večernji list: Koliko je prometno uvezivanje značajno za Vitez, ali i Lašvansku dolinu općenito?
– To je prevažno pitanje jer je kvalitetna cestovna povezanost jedan od ključnih preduvjeta za daljnji razvitak ove regije. Konačnom izgradnjom brze ceste od Lašve do Viteza i dalje prema Travniku ova dolina će biti bliža koridoru Vc i velikim središtima. Kao Općina predano obavljamo svoj dio poslova te smo upravo nedavno na sastanku s ministricom Katić te direktorima Lasićem i Pravdićem usuglasili sljedeće aktivnosti da se otvori gradnja preostalih LOT-ova ove ceste. Pri tome nam je iznimno važna komunikacija i s poslovnom zajednicom, udrugama poslodavaca jer iz toga proistječe kvalitetan i zajednički pristup prometnom uvezivanju Viteza s ostalim dijelovima regije.
Premijer Srednjobosanskog kantona, Tahir Lendo, u povodu 1. maja, Međunarodnog praznika rada, uputio je čestitku svim građanima:
Povodom 1.maja – Međunarodnog praznika rada – upućujem iskrene čestitke svim građanima Srednjobosanskog kantona i Bosne i Hercegovine.
Sretan vam 1. maj, Međunarodni praznik rada.
PREMIJER KANTONA
Tahir Lendo, dipl.ing.
BiH
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva objavili kada će donijeti odluku o raspisivanju Lokalnih izbora 2024.
Središnje izborno povjerenstvo BiH će, u skladu s odredbama Izbornog zakona BiH, na sjednici koja će biti održana idućeg tjedna donijeti Odluku o raspisivanju i održavanju Lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2024. godine, kojom će biti utvrđen datum održavanja izbora i organi vlasti za koje se provide izbori.
Na istoj sjednici će biti usvojeno i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine – priopćeno je iz SIP-a BiH.
Središnje izborno povjerenstvo BiH podsjeća da svi eventualni kandidati, pored ostalih uvjeta propisanih zakonom, moraju do dana raspisivanja izbora imati prijavljeno prebivalište u izbornoj jedinici u kojoj se žele kandidirati.
Svečanom sjednicom Općinskog vijeća danas je u kongresnoj dvorani hotela Central proslavljen 72. Dan općine Vitez. Sjednicu su uveličali brojni dužnosnici, te društveni, kulturni i sportski djelatnici, a među istaknutim gostima bila je i Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
Sjednica je pružila priliku za sumiranje protekle godine, analizu postignuća i planiranje budućih aktivnosti i projekata. Načelnik Općine Vitez, Boris Marjanović, i predsjedatelj Općinskog vijeća, Hidajet Sivro, istaknuli su pozitivne pomake u proteklom periodu te najavili nove inicijative koje će dalje poticati razvoj i napredak općine.
Svečanost je dodatno obogaćena uručenjem priznanja i nagrada zaslužnima za izvanredne doprinose u različitim aspektima života u Vitezu. Učenici Osnovne glazbene škole Jakova Gotovca svojim su nastupima dodali posebnu notu svečanosti, oduševivši prisutne svojim talentima.
Na pitanje Senada Hadžifejzovića da li bi sina Igora poslao u rat, Dodik je govorio:
– Ako treba braniti RS bit će sa mnom na prvoj liniji. Ako budem komandant bit ću negdje drugo. On ne mrzi Sarajevo, ali voli RS. Ako se razgraničimo niko vam neće spriječiti biznise tamo. Moguće je da iritiram mnoge ljude ali je nemoguće da ostanemo – poručio je.
Predsjednik RS Milorad Dodik bio je gost Centralnog dnevnika sa Senadom Hadžifejzovićem. Emisija se emituje iz Administrativnog centra Vlade RS.
On je kazao da je osnovni problem da se u RS poštuje Dejtonski mirovni sporazum, a da im se često govori i spočitava baš to.
– RS ima ozbiljan ekonomski i društveni život. Imamo skoro 150.000 više nezaposlenih nego kada sam došao na vlast. Investicije u RS na nikad većem nivou. Otvaramo fabrike sa oko 1.000 radnika, dolaze iz EU. Imamo problem da postoji ambasador SAD koji želi svaki dan na nanese štetu RS – rekao je.U jeku nove krize oko Rezolucije o Srebrenici u UN-u, te sve češćim zveckanjem oružjem, Dodik je “ponudio 2 milijarde Bošnjacima”?!“Ja sam spreman da vam dam 2 milijarde obeštećenja, da za 10 godina isplatite svoje neke stvari. Da Potočare eksteritorijalno damo vama Bošnjacima… Da se jednostavno raziđemo jer nema načina da se živi dalje. A rata neće biti. Mi nećemo rata, ali ćemo otići jednog dana”, rekao je Dodik, pa nastavio:Bošnjački političari svi imaju jedan cilj, a to je da rasture RS. Ako oni uspiju u tom razvaljivanju, mi odosmo sa 49% BiH”, naglasio je.
BiH
Dodik opet o otcjepljenju: Spreman sam da vam platim dvije milijarde i teritorijalno predam Potočare
Predsjednik RS i SNSD-a, Milorad Dodik, o nizu aktuelnih problema i nakon niza problematičnih izjava – govorio je za FACE TV. Uslijedio je spektar novih spornih “najava”.
Nakon upornih najava Vaskršnjeg sabora nakon što dođe do usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, potom mitinga u Banjaluci kojim se suprotstavljalo njenom usvajanju, pa do upornih prijetnji da će ovaj čin u UN-u dovesti do secesije, Dodik je noćas odlučio poricati svoje ranije istaknute planove upravo o secesiji. Doduše, samo na početku razgovora za FACE TV, a nakon toga je prešao na priču o “mirnom razlazu”.
“Nitko ne proglašava secesiju, mi se ne odvajamo od Bosne i Hercegovine. Mi nemamo bilo kakav plan secesije. Plan je ako svi naši napori ne uspostave korektan sistem odnosa – da se razdružimo sa Federacijom BiH. Podvala je priča o secesiji”, rekao je na početku.Senad Hadžifejzović ga je podsjetio da su mu izjave u prethodnom periodu bile suprotne ovoj, a potom ga je podsjetio na još jednu problematičnu i upitao: Da li vam je neprijatno što sada udišete zrak sa muslimanima?
“Ja ne mrzim muslimane. Nikada nisam rekao da mrzim muslimane. Neću da udišem zrak s političkom strukturom koja mom narodu nameće etiketu genocidnog, neću da živimo zajedno”, odgovorio je Dodik.
“Kako vas nije stid?”, nastavio je Hadžifejzović
“Vi ste najviše doprinijeli ovome svojim emisijama, vama je u glavi vanredna situacija”, rekao je Dodik.
Hadžifejzović ga je potom podsjetio da je baš u njegovu kameru 2007. godine jasno rekao da zna da se u Srebrenici desio genocid.
“Greška. Svo moje povjerenje prema Sarajevu je bilo greška. Zato trebamo fino da se raziđemo na miran način. Spreman sam da vam platim dvije milijarde u deset godina, da vam dam obeštećenje, jer nema načina da živimo zajedno. Spremni smo da Potočare teritorijalno predamo vama”, rekao je.
Na upozorenje voditelja da razlaz znači rat, Dodik je izjavio kako “oni neće ratovati”.
“Nemojte pokušati da uđete u prostor RS, provest ćete se kao bosi po trnju”, dodao je.
Podsjetimo, tokom proteklog mjeseca vrh RS i Srbije intenzivno lobira protiv usvajanja rezolucije kojom se osuđuje i podsjeća na ubijanje više od osam hiljada nevinih u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Glasanje neće biti kako je prvobitno planirano 2. maja, ali će maj svakako ostati ključni mjesec.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović boravit će 29. i 30.travnja 2024. godine u zvaničnoj posjeti Arapskoj Republici Egipat. Dr. Bećirović će u Kairu razgovarati s predsjednikom Arapske Republike Egipat Abdelom Fattahom El-Sisijem. Također, dr. Bećirović će tokom posjete razgovarati i s premijerom Egipta Mostafom Kamalom Madboulyjem.
Riječ je o prvoj posjeti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH ovoj važnoj arapskoj zemlji u posljednjih četrnaest godina. Cilj posjete je unapređenje sveukupnih odnosa Bosne i Hercegovine i Egipta, stoji u priopćenju.
Danas je u Mostaru održana 10. redovita sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora na kojoj je govoreno o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini na svim razinama, kao i predstojećim Lokalnim izborima i aktivnostima vezanima za usvajanje prioritetnih zakona na europskom putu. Također, članovi Predsjedništva HNS-a su razgovarali i o nužnosti održavanja stabilnog dijaloga političkih lidera te navodima o sigurnosnoj situaciji u BiH.
Članovi Predsjedništva su govorili o naporima koji se kroz razgovore političkih lidera ulažu u postizanje dogovora i domaćih rješenja kako bi se pozitivni zamah na europskom putu zadržao i kako bi BiH nastavila ostvarivati značajan napredak. Ususret Lokalnim izborima koji će se u Bosni i Hercegovini održati krajem godine, HNS je naznačio važnost ostvarenja i zadržavanja dobrih rezultata među hrvatskim biračkim tijelom i očuvanje zajedništva hrvatskoga naroda.
U vremenu kada politički akteri trebaju ostati usredotočeni na postizanje europskih i brojnih socio-ekonomskih iskoraka, Hrvatski narodni sabor poziva na politički dijalog, suzdržavanje od svih zapaljivih retorika, iznalaženje domaćih rješenja o otvorenim pitanjima, kao i održavanje pozitivnog zamaha na unutarnjem i vanjskom planu Bosne i Hercegovine.
Sportprije 3 sata
Za prvu utakmicu Vatrenih na EURU očekuje se dolazak 100 tisuća Hrvata
Za mjesec i pol dana Vatreni će istrčati na Olimpijski stadion, 15. lipnja u 18 sati stat će sučelice Španjolskoj...
Društvoprije 3 sata
Zaklada SUM organizira humanitarnu aukciju sportskih dresova, u ponudi dresovi Bilbije, Kramarića, Livaje…
U sklopu humanitarne akcije, Sveučilište u Mostaru organizira aukciju sportskih dresova za Zakladu SUM. Među dresovima su oni poznatih nogometnih...
BiHprije 8 sati
Bh. radnici u ugostiteljstvu odlaze zbog boljih plaća: Umjesto 757 KM zarade do 2.000 eura
Jedan od najvećih izazova s kojima se posljednjih godina susreće bh. gospodarstvo je nedostatak radnika, koji je nedvojbeno vezan uz...
Sportprije 9 sati
Musa i Hezonja prvi izborili Final.four Eurolige
U KOŠARKAŠKOJ Euroligi odigrane su treće utakmice četvrtfinala. Fenerbahče je u Istanbulu svladao Monaco 89:78 i vodi 2:1 u pobjedama,...
BiHprije 9 sati
Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak
Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika. Ovo je jedan...
BiHprije 9 sati
Umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme, temperatura do 25 stepeni
U Bosni i Hercegovini će danas biti umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. Povremeni lokalni pljuskovi i grmljavina su...
Sportprije 16 sati
Dortmund u prvoj utakmici slavio protiv PSG
BORUSSIA je u prvoj utakmici polufinala Lige prvaka pobijedila PSG 1:0. Jedini gol u sjajnoj utakmici zabio je Niclas Füllkrug...
Sportprije 17 sati
Novotravničanin potpisao za HMNK Rama
Jučer je i službeno novotravničani Sabahudin Petak postao novi igrač HMNK Rama! U klub HMNK Rama Petak stiže iz MNK...
