Svijet
KINEZI ‘PERU RUKE‘: ‘Virus nije krenuo od nas! Stigao je u paketima smrznute hrane, znamo iz kojeg područja‘
U Wuhanu je koronavirus prvi put otkriven, ali nije tu nastao, ističe Zeng Guang, bivši glavni epidemiolog Kineskog centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti. Iako je Kina prva prijavila slučajeve zaraze, to ne znači nužno da virus potječe iz Kine, ističu tamošnji znanstvenici. Potraga za izvorima epidemije i dalje traje, i taj bi proces mogao uključiti više zemalja i regija, poručuju Kinezi.
Gotovo godinu od izbijanja epidemije koronavirusa u Wuhanu Kina se trudi promijeniti narativ, sugerirajući da to što je koronavirus prvi put otkriven u Kini, ne znači da je ondje i nastao.
Kineski znanstvenici i mediji pokušavaju zaštititi reputaciju zemlje, narušenu time što je s njezina tla krenula pandemija koja je do danas zarazila 60 milijuna ljudi diljem svijeta i rezultirala s gotovo 1,5 milijuna mrtvih. Nakon što je vrlo uspješno zaustavila širenje epidemije unutar svojih granica, Kina pomaže drugima, šalje pomoć u razne dijelove svijeta i ulaže u razvoj cjepiva.
Kineski mediji intenzivno izvještavaju o otkriću koronavirusa na pakiranjima smrznute hrane uvezene iz inozemstva, prenosi britanski Guardian u svom nedjeljnom izdanju. Na novinarsko pitanje o tome, glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova odgovorio je samo da je važno napraviti razliku između toga gdje je Covid-19 prvi put otkriven i gdje je preskočio barijeru između živih vrsta i prvi put zarazio čovjeka. Službeni kineski dnevni list Renmin Ribao (ili People’s Daily na engleskom) ustvrdio je prošlog tjedna da svi raspoloživi dokazi ukazuju na to da epidemija nije počela u Wuhanu. Kineski mediji koncentriraju se na moguće slučajeve zaraze izvan kineskih granica prije prosinca 2019.
Indijski potkontinent
Kineski znanstvenici poslali su u ugledni znanstveni časopis Lancet studiju u kojoj tvrde da je prva zaraza koronavirusom izbila ne u Wuhanu nego na indijskom potkontinentu. No zapadnim znanstvenicima ne čine se uvjerljivim teze da je virus korone negdje drugdje prešao prvi put s čovjeka na čovjeka. Jedan od dužnosnika Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Michael Ryan rekao je prošlog tjedna da je riječ o vrlo spekulativnoj tezi da zaraza nije izbila baš u Kini. Iz perspektive javnog zdravstva jasno je da istraga treba krenuti tamo gdje je zabilježen prvi slučaj da je čovjek zaražen, poručio je Ryan na konferenciji za novinare u Genevi.
Neki autori ističu da je korona bila prisutna u Italiji još na jesen 2019., no dokazi za to izgledaju prilično slabi, kaže profesor Jonathan Stoye, virolog na Institutu Francis Crick u Londonu. Nalazi iz te jeseni pozitivni su na koronavirus, no je li riječ o covidu-19? Serološki podaci iz Italije mogli bi biti lakše objašnjeni antitijelima koja su nastala kao reakcija protiv drugih koronavirusa, kaže Stoye.
To znači da su antitijela pronađena u tijelima pacijenata u Italiji mogla biti izazvana zarazom drugim koronavirusima, a ne onim koji izaziva covid-19. Ono što izgleda izvjesno je da je prvi zabilježeni slučaj zaraze bio u Kini, pa ostaje najvjerojatnije da je i virus potekao iz Kine, zaključuje Stoye.
Zabrana pristupa
Zapadnjaci odbacuju kineske argumente da su na pakiranju hrane uvezene u Kinu pronašli tragove koronavirusa. Riječ je o vrlo malim količinama virusa koji nose vrlo nizak rizik moguće zaraze. To što su kineski stručnjaci dobili pozitivne testove ne znači da je nužno riječ o zaraznom virusu, dovoljno je da je dio virusa pronađen na pakiranju da test reagira pozitivno, tumači Andrew Pekosz s Bloombergova fakulteta za javno zdravstvo s američkog Sveučilišta Johns Hopkins. Ne vidim uvjerljive dokaze da tragovi Sars-CoV-2 na pakiranjima hrane predstavljaju značajan rizik za infekciju, rekao je Andrew Pekosz za AP.
Kina teško prihvaća da je se drži odgovornom za izbijanje pandemije. Posljednji mjeseci pokazali su kakav katastrofalni utjecaj pandemija ima na ugled Kine u međunarodnoj javnosti, i to je Kinezima uvijek teško prihvatiti, kaže Andrew Small, stručnjak za Kinu na američkom institutu German Marshall Fund. Za domaću javnost, Peking inzistira na iznimnom uspjehu u iskorjenjivanju zaraze i povratku gotovo sasvim normalnom životu. Na globalnom planu Kina pokušava potaknuti sumnju u porijeklo virusa i tako utjecati na dio međunarodne javnosti koji bi joj mogao biti sklon.
Kineskim vlastima u tome ne pomaže njihova nesklonost da dopuste strancima provođenje nezavisnih istraga. Kad odbijate pristup znanstvenicima i novinarima, ostavljate dojam da nešto krijete. Tako kineske vlasti nisu dopustile istražiteljima WHO-a da tijekom posjeta Wuhanu obiđu tržnicu na kojoj je navodno sve počelo. Uskoro bi Svjetska zdravstvena organizacija trebala poslati novu ekipu, no još nije određeno kad bi to moglo biti.
Umjesto da se brinu za popravljanje imidža u svijetu, Kinezi bi svima pomogli da više ulože u istraživanja toga kako je uopće sve počelo, što je ključno da bi se spriječila nova epidemija.
IZVOR: jutarnji.hr
Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek izjavio je u četvrtak kako je Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio dati potporu HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora.
“Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio je da će prilikom konstituiranja Hrvatskog sabora svoju potporu dati kandidatu HDZ-a gospodinu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora”, izjavio je Bilek za RTL nakon dvosatnog sastanka ‘manjinaca’, čime je ‘otpala’ mogućnost da podrže SDP-ovu koaliciju.
Tom bi odlukom HDZ uz svoj 61 mandat imao svih osam ‘manjinaca’ te bi u slučaju da se dogovore s Domovinskim pokretom koji ima 13 mandata imali 82 ruke, navodi Hina.
Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ranije danas je poručio: “Manjine su uvijek na mojoj strani, a ja na njihovoj”.
Domovinski pokret oštro se protivio mogućnosti da SDSS sudjeluje u vlasti, a Bilek je, upitan o tome uzvratio: “Sve daljnje korake ćemo vjerujem riješiti u razgovorima idućih dana, u pregovorima s potencijalnim mandatarom i koalicijskim partnerima”.
Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno nakon objave službenih rezultata, a predsjednik Republike Hrvatske poziva Sabor na prvo zasjedanje.
Sabor se konstituira izborom predsjednika ako je prisutna većina zastupnika.
VENECIJA je danas postala prvi grad u svijetu koji je uveo sustav plaćanja ulaska za turiste u nastojanju da smanji gužve koje guše grad na kanalima tijekom vrhunca sezone praznika.
Svaki posjetitelj koji ne ostaje noćiti u gradu mora danas, 25. travnja, na talijanski državni praznik, online kupiti ulaznicu koja stoji 5 eura prije nego što uđe u grad u laguni. To je prvi od ukupno 29 dana ove godine kada će se posjetiteljima naplaćivati ulaz.
Naime, ulaznice će biti potrebne samo za 29 udarnih turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja. Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate, pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.
Kazne od 50 do 300 eura
Iako na gradskim ulazima nema barijera kojima bi se osiguralo da svi ljudi imaju propusnicu, inspektori će obavljati nasumične provjere. Bit će na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.
Turisti koji nemaju ulaznicu bit će na početku upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše. Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 i 16:00 sati, a osobe s invaliditetom, oni koji borave u hotelima i mlađi od 14 godina od toga su izuzeti.
“Nitko dosad nije uveo ovakav sustav”, rekao je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro novinarima ranije ovog mjeseca. “Ne zatvaramo grad… Samo ga pokušavamo učiniti pogodnim za život.”
Oko 20 milijuna ljudi posjetilo je Veneciju prošle godine, rekao je Brugnaro, a otprilike polovina njih prespavala je u hotelima ili apartmanima. U gradu trenutno živi oko 49 tisuća ljudi.
“Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove”
Venecija je prošle godine za dlaku izbjegla stavljanje na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine, djelomično zato što je to tijelo UN-a zaključilo da se gradske vlasti ozbiljno bave problemom masovnog turizma. Osim naplate ulaska, grad je zabranio uplovljavanje velikim kruzerima u venecijansku lagunu te najavio nova ograničenja u veličini turističkih grupa.
“Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove”, rekao je gradski dužnosnik zadužen za turizam Simone Venturini. “No budući da je Venecija manja i osjetljivija, još je pogođenija ovim fenomenom i stoga je prisiljena poduzeti mjere prije drugih kako bi pokušala pronaći rješenje”, dodao je.
Prodavanje ulaznica ove je godine u eksperimentalnoj fazi, a Venturini je rekao da bi u budućnosti Venecija mogla početi naplaćivati više u određeno doba godine kako bi obeshrabrila dolaske turista.
Na adrese korisnika nekadašnje državne osobne invalidnine i i doplatka za pomoć i njegu Grad Zagreb šalje rješenja po kojima više nemaju pravo i na gradsku naknadu od 26 ili 50 eura mjesečno, izvanrednu pomoć koju im je Grad prije isplaćivao. Tu je naknadu dobivao i 15-godišnji Ivano, sin Suzane Rešetar, predsjednice udruge Sjena za pomoć djeci s teškoćama i njihovim obiteljima. Dječak s najtežim stupnjem autizma na tu pomoć Grada više nema pravo.
Kako pojašnjava Rešetar, djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom su dosad primale naknadu Grada Zagreba no sve se promijenilo kad je s 1. siječnjem na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim su sve naknade objedinjene pod isti naziv – i osobna invalidnina, i naknada za njegu, dječji doplatak, sve. Sve se to sad zove “inkluzivni dodatak”, isplaćuje se u pet kategorija, ovisno o stupnju oštećenja, i rješenja države od početka godine polako pristižu na adrese njegovih korisnika.
– Zagreb, međutim, paralelno s tim nije donio odluku da nastavlja isplatu svoje naknade, zovu je “nadstandardom”, korisnicima inkluzivnog dodatka. Moj je Ivano, i mnogi drugi, bez ikakve najave dobio rješenje da 50 eura više neće primati jer mu je, kako stoji u dokumentu Grada, “prestalo pravo na osobnu invalidninu”, kaže mama Suzana.
– Potpuno apsurdno i suludo, jer mu nije prestalo to pravo, on je samo u ožujku dobio rješenje o inkluzivnom dodatku. Ivano i dalje ima najteži stupanj autizma, i dobivat će inkluzivni dodatak, dosadašnju invalidninu. Ne i naknadu Zagreba, koji se nije uskladio s državom, kaže Rešetar. Iz Grada za 24sata odgovaraju kako su izmjene njihove odluke “trenutno u javnom savjetovanju, no ne predviđaju uvođenje naknade na inkluzivni dodatak”.
– Kako bismo Odluku o socijalnoj skrbi prilagodili zakonu, potrebni su nam podaci od strane države o broju korisnika inkluzivnog dodatka. Riječ je o potpuno novom pravu te u ovom trenutku nije moguće procijeniti koji bi bio njegov fiskalni učinak, odgovaraju iz Grada. Čim budu poznati temeljni parametri za oblikovanje novog nadstandarda koji će pratiti Zakon o inkluzivnom dodatku, kažu, pokrenut će izmjenu Odluke o socijalnoj skrbi. Dakle, predložene izmjene odluke sad ne predviđaju uvođenje naknade, ali će to uvrstiti na dnevni red u budućnosti. Zagreb ima preko 18.200 korisnika novčanih naknada za doplatak i njegu i osobnu invalidninu.
Rešetar navodi i druge slučajeve – obitelj s dvoje djece s invaliditetom, u kojoj je jedno dijete dobilo rješenje o inkluzivnom pa više neće primati naknadu od Grada, a za drugo dijete rješenje još nije stiglo pa će ono do daljnjega primati gradski “nadstandard”. Ili, slučaj samohrane majke čije je dijete izgubilo naknadu Grada, jer je došlo rješenje o inkluzivnom. Mnogi se javljaju u udrugu Sjena.
– Toj majci 50 eura znači puno. Očekivali smo da će se barem lokalna politika izdignuti iznad loše vođene državne socijalne politike, komentira Rešetar. Kako stoji u odgovoru Grada, nastavit će isplaćivati dodatnu novčanu pomoć onima kojima dosad nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku. To će, kaže Rešetar, trajati još sigurno cijelu ovu godinu, možda i dio iduće, pa će njeno, i druga djeca, koja su rješenje države dobila ranije, kroz taj period – biti diskriminirana. Dok god ne prime rješenje države o inkluzivnom dodatku, korisnici će od Zagreba dobivati gradsku pomoć od 26 ili 50 eura, znači i više mjeseci dulje od onih kojima je to rješenje stiglo već prije.
– Gradska uprava je ostala toliko nezainteresirana i indolentna da korisnike čak nisu niti obavijestili o prekidanju isplate, a kamoli im obrazložili zašto naknadu ukidaju, hoće li im se ona vratiti, hoće li se isplatiti zaostaci i ostalo. Zakazali ste na svim razinama, poručila je mama Rešetar.
Austrija je vrlo tražena među međunarodnim tražiteljima posla zbog visoke kvalitete života i kvalitete radnih mogućnosti.
Od 185 zemalja, Austrija je na 11. mjestu najpopularnijih radnih mjesta u svijetu, pokazalo je istraživanje koje je provela konzultantska kuća Boston Consulting Group (BCG) zajedno s burzom poslova Stepstone.
To je napredak za četiri mjesta u odnosu na posljednje istraživanje iz 2020. godine.
Međutim, postoji potreba za poboljšanjem kada su u pitanju vize i radne dozvole. „Austrija svojom visokom kvalitetom života drži aduta u globalnom natjecanju za najbistrije umove. Bila bi pogreška prokockati ovu prednost kroz komplicirane useljeničke procedure”, rekla je Heike Dorninger, partnerica i voditeljica bečkog ureda BCG-a. Tvrtke bi trebale pružiti podršku s birokratskim preprekama.
Gledano po gradovima, Beč je pao na 23. mjesto popularnosti među međunarodnim tražiteljima posla. Godine 2020. Beč je zauzeo 22. mjesto na ljestvici gradova, a 2018. godine bio je 13. U studiji “Decoding Global Talent” ispitano je ukupno više od 150.000 zaposlenika, od kojih 1700 u Austriji.
Na vrhu ljestvice je Australija, a slijede je SAD i Kanada. London zauzima prvo mjesto među gradovima, ispred Amsterdama i Dubaija.
U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.
Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.
Velika gužva vladala je na otvaranju.
OPSEŽNI paket inozemne pomoći lako je prošao Kongres SAD-a nakon višemjesečne odgode, otvarajući put za milijarde dolara novog financiranja Ukrajine u trenutku napretka ruskih invazijskih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.
Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom usvojio u subotu, nakon što su republikanski čelnici prošlog tjedna naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Joe Biden rekao da će ga potpisati u srijedu.
Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za “suprotstavljanje komunističkoj Kini” u Indo-Pacifiku.
Četvrti, koji je Zastupnički dom dodao u paket prošlog tjedna, uključuje potencijalnu zabranu aplikacije društvenih medija TikTok pod kineskom kontrolom, mjere za prijenos zaplijenjene ruske imovine u Ukrajinu i nove sankcije Iranu.
Pomoć uključuje vozila, razna streljiva i drugo oružje
Bidenova administracija već priprema paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara, što je prvi korak iz ovog zakona, rekla su dva američka dužnosnika za Reuters. Uključuje vozila, streljivo protuzračne obrane Stinger, dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke pokretljivosti, topničko streljivo kalibra 155 milimetara, protutenkovsko streljivo TOW i Javelin te drugo oružje koje se odmah može upotrijebiti na bojnom polju.Čelnici demokrata i republikanaca u Senatu procijenili su da je Kongres s ovim skrenuo pažnju i upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge strane protivnike da će Washington nastaviti podupirati Ukrajinu i druge strane partnere.
“Ovaj nacrt zakona o nacionalnoj sigurnosti jedna je od najvažnijih mjera koje je Kongres donio u vrlo dugom vremenu za zaštitu američke sigurnosti i sigurnosti zapadne demokracije”, rekao je čelnik demokratske većine Chuck Schumer na konferenciji za novinare nakon glasanja.
Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u studenom, kada se strane natječu za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.
Velik dio protivljenja sigurnosnoj pomoći u Zastupničkom domu i Senatu došao je od republikanaca koji su blisko povezani s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, skeptikom u pogledu pomoći Ukrajini koji je naglašavao politiku “Amerika na prvom mjestu” dok se natječe za drugi mandat.
Čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell, snažan zagovornik pomoći Ukrajini, izrazio je žaljenje zbog odgode, uglavnom zbog primjedbi tvrdokornih republikanaca da dodaju pomoć na više od 113 milijardi dolara koje je Washington odobrio Kijevu otkako je Rusija započela svoju invaziju u veljači 2022.
“Mislim da smo stali na kraj izolacionističkom pokretu”, rekao je McConnell na konferenciji za novinare.
Dio novca dolazi u obliku zajma
Dio ukrajinskog novca – 10 milijardi dolara ekonomske potpore – dolazi u obliku zajma, što je Trump predložio. No zakon dopušta predsjedniku da oprosti zajam počevši od 2026.
Dotok oružja trebao bi poboljšati izglede Kijeva da spriječi veliki prodor ruskih snaga na istok, iako bi bilo korisnije da je pomoć stigla bliže trenutku kada ju je Biden zatražio prošle godine, kažu analitičari.
Schumer je rekao da je ostavio poruku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u utorak navečer, rekavši mu: “U redu, uspjeli smo. Sada idi i pobijedi u borbi”.
Smatramo da imamo daleko najkvalitetniju, najjaču listu za izbore za Europski parlament (EP), rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a i donošenja odluke o 12 kandidata koji će biti na HDZ-ovoj listi.
“Želimo pokazati hrvatskim biračima koliko nam je stalo da zastupnici u EP-u budu oni koji će zastupati hrvatske nacionalne interese, kao što su to i do sada”, rekao je Plenković koji i predvodi listu.
Ja ću predvoditi tu listu, rekao je, kako bih dao podršku našim kandidatima da još jednom uvjerljivo pobijedimo, nakon parlamentarnih izbora, i na izborima za EP.
“Pogotovo s obzirom da je HDZ, kad je riječ o hrvatskoj europskoj politici dala najveći obol”, dodao je Plenković te, među inim, istaknuo da su politikom modernog suverenizma Hrvatsku učinili “utjecajnijom nego što je ikada bila”.
Na listi će, redom, biti i aktualna potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Davor Ivo Stier, aktualni zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Resler, aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, potpredsjednica Kluba EPP-a u EP-u i predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko, aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, tajnik županijske organizacije HDZ-a u Splitskoj-dalmatinskoj županiji Ante Mihanović, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te bivša europarlamentarna zastupnica Marijana Petir.
“Smatramo da imamo daleko najkvalitetniju, najjaču listu za ove izbore i na taj način želimo pokazati hrvatskim biračima koliko nam je stalo da zastupnici u EP-u budu oni koji će zastupati hrvatske nacionalne interese, kao što su to i do sada”, rekao je Plenković.
Društvo
Hrvatska godišnje gubi 25 tisuća stanovnika, mora uložiti u stanovništvo 2 milijarde eura godišnje
Hrvatska je u posljednjih 15 godina prema zadnjem popisu izgubila čak 9,25 posto stanovnika. U našoj državi prema zadnjem popisu živi 3,88 milijuna ljudi – gotovo 400 tisuća manje. Slikovito kao da su nam nestala dva Splita. Novu Vladu bilo tko da je sastavi čeka ključni problem kako zaustaviti demografski slom koji može biti poguban za Hrvatsku. O ovoj temi smo razgovarali s demografom, Stjepanom Štercom.
Šterc se osvrnuo na paradoks da je preko 80 tisuća kućanstava manje, a broj stambenih jedinica porastao je za 4,5 posto:
– Vrlo vjerojatno ćemo postati i odredište starije populacije koja je u mirovini i koja će između ostalog, u ovom našem prostoru provesti dio života. Mi nismo svjesni onoga što nas čeka, bez obzira na to što nam stručnjaci jasno ukazuju na činjenicu da smo mi među najstarijim populacijama u svijetu, rekao je demograf Stjepan Šterc.
– Kad gledamo prirodni pad koji je na godišnjoj razini od 25.000 ljudi, apsolutno to treba svakog zabrinuti zato što je to temelj svih planiranja u zemlji, dodao je Šterc.
Osvrnuo se i na demografsku politiku u Hrvatskoj i njene prioritete:
– To je pitanje opstanka i tu nema više nikakvih kalkulacija, nema ideoloških razilaženja, svjetonazorskih, političkih… To bi trebalo apsolutno sve političke opcije, koje se dijele u Hrvatskoj, shvatiti kao strateški koncept i stratešku potrebu jer će nam se dogoditi nastavak demografske destrukcije koja će utjecati na uređenosti i ukupnu razvoj i na nacionalnu sigurnost, objašnjava Šterc.
Otkrio je i koje konkretne mjere su potrebne i ima li se novčanih sredstava za pronatalitetnu politiku:
– Mi smo jedna od tri zemlje u svijetu koja ima više intenzitetske populacije izvan državnog prostora nego u njemu i da je to naše bogatstvo i da se zapravo u svim razvojnim koncepcijama mora računati na taj potencijal koji oni potvrđuju godišnjim doznakama i to mora biti koncept, govori Šterc.
”Već postoje poticajni modeli koji su se pokazali učinkoviti”
Rekao je i kako su strategije koje su do sada pisane zapravo politički dokumenti.
– Strategija mora biti vrlo jasno definirana po poticajnim modelima za koje je jasno potreban novac. E sad, ima li ga? Mi smo analizirali državni proračun, stavku po stavku i došli smo do brojke dok su još bile kune u iznos od 14 milijardi kuna koja se može usmjeriti u ovu revitalizaciju koja je temelj opstanka, ističe Šterc.
Šterc smatra kako Hrvatska treba slijediti neke druge europske države koje su dobro riješile pitanje demografije u svojoj zemlji.
– Ono što se između ostaloga treba reći, već postoje poticajni modeli koji su se pokazali kao učinkoviti, koje Hrvatska treba slijediti. Ovo što se događa u Danskoj, za Dansku nitko ne može reći da je to neuređena zemlja. Danka je shvatila da demografski nestaje i počela je usmjeravati poticajne modele prema mladoj populaciji, zaključio je Šterc.
Svjetski dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijrkom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih udruženja usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.
Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. aprila proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.
Dan planete Zemlje obilježava se svakog 22. travnja u više od 150 zemalja širom svijeta. Ove godine naglasak je stavljen na ‘’Planeta protiv plastike’’. Cilj je ukazati na ozbiljan problem zagađenja okoliša plastikom.
Uz ostale teme, najviše pažnje se ove godine poklanja ideji o postepenom ukidanju plastike za dobrobit zdravlja ljudi, s ciljem smanjenja proizvodnje plastike za 60% do 2040. godine. Odabrana tema ističe potrebu širenja svijesti o štetnosti plastike, zdravstvenog rizika koji plastika nosi, potrebu za izbacivanjem iz upotrebe sve plastike za jednokratnu uporabu.
Širom svijeta proizvede se svake godine oko 380 milijuna tona umjetnog materijala. Ako se potrošnja plastike ne reducira, nerijetko završava u prirodi i morima. Tijekom vremena razgrađuje se do razine mikroplastike, štetne i za čovjeka i za okoliš.
Neophodna je globalna suradnja kako bi se ostvarile značajne promjene u smanjenju plastičnog zagađenja i zaštiti našeg okruženja.
Učenici OGŠ Jakov Gotovac održali koncert u crkvi Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku
Učenici i djelatnici OGŠ Jakova Gotovca Novi Travnik večeras 26.travnja u crkvi Uzašašća Gospodinova u Novom Travniku održali su sjajan...
IT dan MoStart konferencije: Od studentskih projekata do svjetskih IT tvrtki
Treći, ujedno i posljednji dan MoStart konferencije posvećen razmatranju trendova i inovacija u IT industriji okupio je stručnjake iz različitih...
Novi Travnik: Očekuje nas bogat i raznolik program obilježavanja dana Općine
Danas je održan sastanak Organizacijskog odbora povodom manifestacije Dan grada Novi Travnik 2024. Ovogodišnji program obuhvatit će više od 25...
Novi Travnik: Održana redovita godišnja Skupštine Podružnice
Redovita godišnja skupština HKD Napredak podružnica Novi Travnik održana je u utorak, 23. travnja 2024. godine u Osnovnoj glazbenoj školi...
HNS-a BiH: Pozivamo političke lidere na nastavak dijaloga, BiH mora održati pozitivan zamah
Danas je u Mostaru održana 10. redovita sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora na kojoj je govoreno o aktualnoj političkoj situaciji...
U Uskoplju preminuo Ivan Šarić
Preminuo je Ivan Šarić, jedan od utemeljitelja HZ HB i OO HDZ-a BiH Uskoplje, bivši predsjednik OO HDZ-a BiH Uskoplje,...
Poduzeće OVNAK zapošljava više djelatnika
Zbog povećanog obujma posla tvrtka Ovnak d.o.o. Vitez, AC Ovnak i Ovnak Oil raspisuju natječaj za posao za sljedeće pozicije: 1. Marketing menadžer2. Asistent marketing...
Večeras humanitarni koncert OGŠ Jakova Gotovca
Učenici i djelatnici OGŠ Jakova Gotovca Novi Travnik Vas pozivaju da danas 26.travnja u 19 sati u crkvi Uzašašća Gospodinova...
