Travnik Fashion Weekend, zakazan za 10. svibanj u 20 sati u Centru za kulturu Travnik, već sada privlači ogromnu pažnju javnosti.

Organiziran od strane Fakulteta za tehničke studije u Travniku, ovaj događaj ima za cilj ne samo da predstavi vrhunsku modu, već i da oživi modnu scenu u srcu Bosne i Hercegovine, kako je naglasio kreativni direktor Amar Migalo.

Pod sloganom “Moda u srcu Bosne i Hercegovine”, očekuje se da će se ovom događaju odazvati veliki broj posjetitelja iz cijele zemlje i regije. Interes za Travnik Fashion Weekend već je veliko, a atmosfera iščekivanja sve je uzbuđenija kako se datum približava.Na ovom prestižnom događaju, publika će imati priliku da uživa u prezentaciji najnovijih kolekcija vrhunskih modnih dizajnera i brendova. Među zvijezdama večeri su Emina Husedžinović, Adnan Hajrulahović Haad, Dresscode, Bellissima, X.O.S. concept store, Ninela Memić NM design, Optika Vizija – fashion eyewear store, Budi svoja by Sanela Alihodžić, Ladorant by Jurija Milović i SENSES by Mirela Džinić čija imena potpisuju kvalitet i originalnost.

Očekuje se da će Travnik Fashion Weekend biti ne samo modni događaj, već i mjesto okupljanja ljubitelja mode, kreativaca i svih onih koji žele da dožive sjajnu atmosferu uz modne trendove. Ovaj događaj obećava da će unijeti novu energiju u modnu scenu Bosne i Hercegovine, potvrđujući njen značaj i bogatstvo kreativnosti.

Oglas

Iz Zračne luke Mostar objavili su da su u utorak krenuli prvi letovi sa zrakoplovnom kompanijom SkyAlps.

“Kao što smo najavili, Sky Alps će sada povezivati našu predivnu regiju s veoma atraktivnim destinacijama – Münchenom, Veronom, Barijem i Rimom”, piše na službenoj internetskoj stranici mostarskog aerodroma.

Kako kažu, letovi će se održavati dva puta tjedno, a karte su dostupne za kupnju na službenoj stranici kompanije Sky Alps ili u uredu turističke agencije G-Tour.

Iz Sky Alpsa su također objavili da će počevši od 2. svibnja izravnim letovima povezivati Rim i Mostar te da se s tom kompanijom može letjeti iz Rima u Mostar dva puta tjedno.

Oglas

 Napisali su i da su cijene već od 89 eura po osobi i letu.

Federalna uprava policije sudjelovala je u međunarodnoj policijskoj akciji “Pandora” koja je započela 18. travnja. Pretresi i racije u 12 call centara u više država i lišenja slobode više osoba epilog su velike akcije u kojoj su sudjelovale policijske agencije iz Njemačke, Albanije, Kosova i Libana, kojom prilikom je razotkrivena kriminalna mreža odgovorna za prevare tisuću ljudi korištenjem različitih metoda.

U velikoj akciji koju je predvodila Njemačka kriminalistička policija (BKA), a koordinirao Europol privedena je 21 osoba, a razotkriveni su različiti načini kako su putem više tisuća poziva varani građani – od lažnih policijskih poziva, uvjerljivih investicijskih prevara, pa čak i ljubavnih prevara.

Ova opsežna istraga identificirala je 39 osumnjičenih, osim uhićenja 21 osobe na prostoru navedenih država, prikupljen je opsežan dokazni materijal poput nosača podataka, gotovine i imovine u vrijednosti od milijun eura, kao i veliki broj elektronskih dokaza.

Federalna uprava policije je zajedno sa njemačkim istražiteljima pod nadzorom Županijskog tužiteljstva Županije Sarajevo izvršila pretrese na dvije lokacije, te ispitala četiri osobe u svojstvu osumnjičenih, priopćeno je FUP-a.

Oglas

Zbog saobraćajne nezgode obustavljen je saobraćaj na magistralnom putu Foča-Gacko u mjestu Prijeđel.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine saobraća se po suhom i mjestimično vlažnom kolovozu. Tokom putovanja budite oprezni, izbjegavajte rizična preticanja i obavezno koristite sigurnosni pojas.

Na magistralnom putu Ključ-Sanski Most (na ulazu u Sanski Most) zbog aktuelnih radova, saobraćaj je obustavljen i preusmjeren na obilaznice.

U toku su radovi na sanaciji klizišta na dionici magistralnog puta M-17 Tarčin-Konjic, zbog čega je saobraćaj regulisan semaforima, naizmjeničnim propuštanjem vozila.

Oglas

Radovi su aktuelni i na magistralnim putevima: Jablanica-Potoci (Donja Jablanica), Tuzla-Kalesija (u naselju Miljanovci), Kladanj-Vlasenica (Gojsalići), Jelah-Doboj (Kraševo), Dobro Polje-Miljevina, Čevljanovići-Nišići i Bijeljina-Rača, kao i na kružnom toku na ulazu u Bosansku Gradišku, te na magistralnom putu M-5 na tranzitu u Sarajevu (Bistrik-Vraca) i na sjevernom ulazu u Mostar.

Zbog oštećenja mosta na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača obustavljen je saobraćaj za vozila preko 30 tona, dok ostala vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom, uz ograničenje brzine na 30 km/h.

Pojačan je promet vozila i duge su kolone na izlazu iz Bosne i Hercegovine na graničnim prelazima: Bosanska Gradiška, Gradina, Izačić i Velika Kladuša. Na ostalim graničnim prelazima putnička vozila za sada ne čekaju duže od 30 minuta.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Oglas

Zbog međunarodnog praznika rada 1. maja, večeras do ponoći zabranjen je prevoz eksplozivnih materija u Bosni i Hercegovini stoji u priopćenju iz BIHAMKA.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) zakazalo je za 15.svibanj debatu o Bosni i Hercegovini, ne navodeći tko će se obratiti na sjednici.

U Vijeću sigurnosti UN-a u utorak je održana izvanredna sjednica o Bosni i Hercegovini na zahtjev Rusije. Moskva je kao povod za raspravu navela narušavanje sigurnosne situacije i rizike podrivanja Dejtonskoga mirovnog sporazuma.

Rasprave u Vijeću sigurnosti UN-a održavaju se u trenutku dok zvaničnici Srbije i bh. entiteta Republika Srpska lobiraju protiv usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a.

Zvanični datum sjednice Generalne skupštine UN-a na kojoj bi se glasalo o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici još nije utvrđen, ali se očekuje da će u drugoj polovici svibnja ona biti na dnevnom redu.

Oglas

Finalni prijedlog rezolucije kojom bi se 11.srpnja u svijetu obilježavao kao Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici na istoku Bosne i Hercegovine 1995. godine upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Denisu Francisu, potvrdio je ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija.

Prijedlog rezolucije sastoji se od sedam točaka, kojim se želi sačuvati sjećanje na srebreničke žrtve i spriječiti njihovo negiranje.

Izvor: AA/ BHRT

Oglas

Jedan od najvećih izazova s kojima se posljednjih godina susreće bh. gospodarstvo je nedostatak radnika, koji je nedvojbeno vezan uz iseljavanje. Radnika nedostaje u svim oblastima, od građevinske do prometne. Problem imaju i ugostitelji, posebno jer se bliži ljetna turistička sezona u susjednim državama Hrvatskoj i Crnoj Gori, piše Večernji list BiH.

Nedostatak radnika

U ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje osam tisuća radnika u sektoru ugostiteljstva, a u jeku turističke sezone taj problem postaje još izraženiji jer ugostiteljski radnici u velikom broju odlaze na sezonski rad u inozemstvo.

Očekuje se da ovaj trend bude nastavljen i ove godine. Prema nekim procjenama, oko 20% konobara, kuhara i pizza-majstora ponovno će tijekom ljetne sezone na neku od okolnih primorskih destinacija, gdje ih očekuju plaće od 1200 do 2000 eura, što je mnogo više nego što mogu zaraditi u BiH. I do 100% veća plaća na crnogorskom i hrvatskom primorju glavni je razlog odlaska ugostiteljskih radnika iz BiH, izvještava Una TV.

Oglas

– Kada odu u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, radnici imaju zajamčenu plaću. Svjesni smo da više od 50 posto ljudi koji rade u ugostiteljstvu nije kreditno sposobno jer nisu bili ni prijavljeni, a više od 70 posto ih je bilo prijavljeno na minimalac. Više od 50 posto ljudi u ugostiteljstvu u Republici Srpskoj nije osjetilo na svojoj plaći kada radi nedjeljom, kada radi noćne sate, a sve je to u zemljama okružja regulirano – kazao je za navedeni medij ugostiteljski radnik Željko Tatić, koji sedam godina odlazi na sezonski posao u Istru.

Dodatna prednost je i to što imaju plaćen smještaj i topli obrok.

– BiH ostaje bez radne snage, a pogotovo kvalitetne radne snage. Problem je veliki i s restoranima i hotelima koji ostaju bez kvalitetnih kuhara, konobara, tako da će se to osjetiti i na kvaliteti našeg turizma ove godine – smatra Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske. Prokomentirao je i kako bi se mogla zadržati radna snaga. –

Jedini način za zadržavanje radnika je da konobar bude prijavljen i da mu bude plaćen i rad i prekovremeni rad te da plaća bude veća. Jednako tako i kuharima. Ima još posla koji bi trebalo uraditi kako bismo radnike zadržali ovdje – kazao je Savanović.

Oglas

Nedostatak radnika za Una TV prokomentirao je i Goran Raković, vlasnik banjolučkog kafića koji na šest mjeseci ostaje bez radnice u jeku turističke sezone. – Prethodnih nekoliko godina to nam postaje najveći problem. Za sada mi je teško. Na dva lokala sam, da tako kažem, razvučen, samim tim uskačem i radim, nemam problema s tim. Više od 20 godina sam u ovom. Pomažem koliko mogu dok ne nađem neko rješenje – kazao je Raković. S istim problemom susreću se ugostitelji diljem Bosne i Hercegovine.

U ovoj djelatnosti je, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, bilo zaposleno 27.315 radnika, koji u prosjeku primaju plaću u iznosu od 757 KM, što je daleko ispod prosječne plaće koja, prema posljednjim podacima u FBiH, iznosi 1261 KM.

Razlozi i visina plaća

Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika.

Oglas

Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima, kao što su trgovina, skladištenje, te u sektoru prometa, nastavit će se.

– Najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika – ističe Raškaj.

Dodaje kako ono što radnici očekuju jest rast plaća, više slobodnog vremena, ali i neradnu nedjelju, “koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, jer mnogo informacija koje prikupljamo govore nam da građani ne odlaze danas u velikom broju zbog plaća, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena”.

Oglas

Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.

Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Oglas

Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.

Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, “postili na vodi” najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Praznovanje u svim hramovima pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Oglas

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Oglas

U Bosni i Hercegovini će danas biti umjereno do pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. 

Povremeni lokalni pljuskovi i grmljavina su mogući širom zemlje.

Vjetar slab do umjerene jačine, južnog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 14, najviša između 20 i 25 stepeni.

Oglas

Provedbom niza aktivnosti, kojima se u značajnoj mjeri mijenja slika općine i podiže kvaliteta života, infrastrukturni projekti koji su realizirani, kao i oni koji se trenutačno provode, poput gradnje multifunkcionalne lamele Doma zdravlja, pomažu Vitezu krupnim koracima ići naprijed kada govorimo o dostupnosti usluga, a kada se tomu doda tradicionalno jaka poslovna zajednica, jasno je kako ova općina u srcu Lašvanske doline itekako ima potencijal, koji će dodatno biti iskorišten i kroz bolju prometnu povezanost. O ovim, kao i svim drugim temama od značaja za Vitez, njegove žitelje, kao i buduće aktivnosti administracije, a sve u povodu Dana općine, koji se obilježavao protekloga vikenda, kao i danas svečanom sjednicom Općinskog vijeća, za Večernji list govori Boris Marjanović, načelnik općine.

Večernji list: Dan općine prilika je za osvrnuti se na urađeno u proteklih godinu dana. Što biste izdvojili?

Od prošlog Dana općine niz je aktivnosti koje mogu izdvojiti kao iznimno važne, a kojima bitno mijenjamo sliku naše općine i kvalitetu života u njoj. Posebno ću izdvojiti projekte koji za cilj imaju konačno i trajno riješiti gorući problem opskrbe vodom jer smo svjedoci redukcija, većinom u ljetnim mjesecima. S time u vezi osigurali smo opciju uvođenja vode s dodatnog izvorišta u gradsku jezgru te smo pristupili rekonstrukciji dotrajalih azbestno- betonskih instalacija zbog kojih imamo i ogromne gubitke. U vodoopskrbu smo u proteklih 12 mjeseci uložili više od pola milijuna KM i mislim da ćemo vrlo brzo doći u poziciju da redukcije možemo svesti na minimum. Uz to, govoreći o urađenom, ističem ulaganje od oko milijun i dvije stotine tisuća KM u prometnu infrastrukturu, kako u urbanom središtu tako i u poslovnim zonama te svim našim naseljima. Nastavili smo i etapno rješavati nagomilane probleme u vezi s odvodnjom oborinskih i fekalnih voda. Tako je prošle godine oko 600.000 KM uloženo u mrežu odvodnje, a najveći iskoraci bili su u gradskoj jezgri, kod zgrada policije i pošte te središnjeg parka, u Ulici Josipa Kurevije, na lokaciji Botrine, ali i u naseljima Rijeka, Grbavica, Stari Vitez, Dubravica, Ahmići…

Moram spomenuti i javnu rasvjetu jer smo prošlog mjeseca proveli dva projekta, a s njima ćemo nastaviti i ove godine. Naime, nastojimo što veći dio općine usmjeriti na LED tehnologiju te izdvajam ugradnju novih LED rasvjetnih tijela na našoj glavnoj prometnici, Ulici Stjepana Radića od semafora do skretanja za Vitezit. Također, postavili smo nova, suvremena rasvjetna tijela na Gradski trg, koji ćemo ove godine dodatno urediti postavljajući dodatni urbani mobilijar nakon rekonstrukcije podzemnih instalacija i betonskog pločnika.

Oglas

Večernji list: Uz ove projekte, koje možete naglasiti važnima za sljedeće razdoblje?

– Mi smo početkom jeseni 2023. godine počeli s gradnjom multifunkcionalne lamele Doma zdravlja. Samo pola godine poslije građevina je izgrađena, pokrivena te se trenutačno ugrađuju otvori. Ove godine nastavit ćemo s opremanje tih prostorija kako bismo ubrzo našim sugrađanima omogućili dodatnu i komforniju uslugu kapaciteta Doma zdravlja. Također adaptiramo i nove prostorije Centra za socijalni rad, da budu dostupnije i opremljenije, kako korisnicima tako i zaposlenima. Velike aktivnosti imali smo na iznalaženju rješenja za otvaranje Odjela Općinskog suda Travnik u Vitezu. Zajedničkim naporima županijske Vlade i Općine Vitez aktivnosti smo intenzivirali i očekujemo da sudbeni odjel u Vitezu otvori vrata korisnicima nakon adaptacije zgrade koja je kupljena. Uz izdvojeno, ove godine idemo dalje s projektima iz oblasti kanalizacije i vodoopskrbe, uređenjem cesta, javnih površina i drugim redovitim poslovima lokalne uprave.

Večernji list: Gdje su ključni potencijali razvoja općine?

– Svakako da je iznimno razvijena poslovna zajednica uz geografski položaj ponajveći potencijal naše općine u razvojnom smislu. Naši poduzetnici etabliraju su u raznim oblastima te su kao vodeći u svojim branšama prepoznati i u BiH i u inozemstvu. Smatram da naš razvojni potencijal krasi i vrijedan ljudski resurs, ali i otvorena vrata općinske administracije za sva nova ulaganja i projekte. U posljednje vrijeme primjetno je jačanje sektora turizma u Vitezu uz standardno izraženu trgovačku, industrijsku i poljoprivrednu djelatnost.

Oglas

Večernji list: Kako se danas živi u Vitezu? Postoje li najave demografskog oporavka?

– Na to pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, no, ono što mogu reći je da kao općinska vlast nastojimo potpomoći što širi sloj našeg stanovništva kako bismo olakšali svakodnevni život. Tako smo prošle godine izdvojili 170.000 KM da svaki naš student ima stipendiju, socijalno ugroženim osobama snosimo troškove komunalnih usluga, a kroz Centar za socijalni rad pomažemo ugroženim skupinama društva.

Upravo ovih dana otvoren je i poziv za poticajna sredstva u iznosu od gotovo 200.000 KM, koja smo stavili na raspolaganje našim poljoprivrednicima, poduzetnicima te osobama koje pokreću nova poduzeća. S oko 300.000 KM potpomažemo rad naših braniteljskih i udruga iz oblasti kulture i sporta. Sve su to mjere kojima izravno doprinosimo da se u Vitezu živi bolje. Kada je u pitanju demografski oporavak, i tu smo kao općina napravili određene iskorake, ponajprije za mlade. Uveli smo jednokratnu pomoć za sve rodilje, obnavljamo škole, sportske terene i parkove, a upravo prije nekoliko dana potpisao sam ugovor s Ministarstvom mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH kojim definiramo ulaganje u dogradnju kapaciteta Dječjeg vrtića. Veseli me podatak da se pojedine obitelji vraćaju u Vitez, a kako su mi prenijeli ravnatelji škola, za sljedeću godinu najavljen je povratak desetak naših obitelji iz zapadne Europe. Predanim radom možemo popraviti negativne demografske pokazatelje i stabilizirati sveukupno stanje u BiH.

Večernji list: Koliko je prometno uvezivanje značajno za Vitez, ali i Lašvansku dolinu općenito?

Oglas

– To je prevažno pitanje jer je kvalitetna cestovna povezanost jedan od ključnih preduvjeta za daljnji razvitak ove regije. Konačnom izgradnjom brze ceste od Lašve do Viteza i dalje prema Travniku ova dolina će biti bliža koridoru Vc i velikim središtima. Kao Općina predano obavljamo svoj dio poslova te smo upravo nedavno na sastanku s ministricom Katić te direktorima Lasićem i Pravdićem usuglasili sljedeće aktivnosti da se otvori gradnja preostalih LOT-ova ove ceste. Pri tome nam je iznimno važna komunikacija i s poslovnom zajednicom, udrugama poslodavaca jer iz toga proistječe kvalitetan i zajednički pristup prometnom uvezivanju Viteza s ostalim dijelovima regije.