Efendija Medžlisa Islamske zajednice i džemata Rostovo ef.Benjamin Duvnjak djeluje preko 20.godina u Rostovu i za naš portal kazao je kako Hrvati i Bošnjaci žive u miru i suživotu, jedni drugima idu na Bajram, na Božić, a proteklih nekoliko dana nemir u selo izazvala je kako kaže “provokacija” nekoliko mještana, koji su bez ikakve dozvole postavili križ visok preko pet, šest metara.

– Nemam ništa protiv vjerskih obilježja, ali nek se postavljaju tamo gdje im je mjesto. Ima crkva, crkveno dvorište, groblje, gdje se nalazi i Spomen obilježje koje nikome ne smeta. Postavljanje križa na brdo u privatnoj režiji je čista provokacija, a još i Hrvatska zastava, kaže efendija je čista provokacija koja narušava mir u selu.

– Vjerska obilježja ne smiju nikom smetat, a način na koji je ovaj križ postavljen je čista provokacija i zloupotrebljen je vjerski simbol, napisao.je Benjamin Duvnjak na Facebook komentaru.Efendija Medžlisa Islamske zajednice i džemata Rostovo ef.Benjamin Duvnjak djeluje preko 20.godina u Rostovu i za naš portal kazao je kako Hrvati i Bošnjaci žive u miru i suživotu, jedni drugima idu na Bajram, na Božić, a proteklih nekoliko dana nemir u selo izazvala je kako kaže “provokacija” nekoliko mještana, koji su bez ikakve dozvole postavili križ visok preko pet, šest metara.

– Nemam ništa protiv vjerskih obilježja, ali nek se postavljaju tamo gdje im je mjesto. Ima crkva, crkveno dvorište, groblje, gdje se nalazi i Spomen obilježje koje nikome ne smeta. Postavljanje križa na brdo u privatnoj režiji je čista provokacija, a još i Hrvatska zastava, kaže efendija je čista provokacija koja narušava mir u selu.

Oglas

– Vjerska obilježja ne smiju nikom smetat, a način na koji je ovaj križ postavljen je čista provokacija i zloupotrebljen je vjerski simbol, napisao.je Benjamin Duvnjak na Facebook komentaru.

U ovom mirnom selu novotravničke općine živi tek dvadesetak povratnika Hrvatske nacionalnosti, a brojni novotravničani vikend i slobodne dane provode na Rostovu, na svojoj rodnoj grudi.

Postavljanje križa na privatnoj zemlji obitelji Vranješ izazvalo je nemire među Bošnjacima, koji se bune i žele ukloniti križ iz privatnog dvorišta,.a kako doznajemo u petak se spremaju protesti mještana, koji traže reakciju nadležnih institucija općine Novi Travnik.

– Zar je moguće da u 21.vijeku u Bosni i Hercegovini nekom smeta križ ili munara, a ljudi nam odlaze svaki dan?

Oglas

Centralna.ba

Priopćenje  za javnost Hrvatskog Ddmokratskog Saveza prenosimo u cijelosti:

-Danas 2. svibnja 2024. godine održana je konstituirajuća sjednica Općinskog odbora HDS-a Žepče. Za predsjednika Općinskog odbora HDS-a je izabran Andrej Kajić, dopredsjednici su Valentina Trogrlić, Robert Bošnjak i Nikola Spajić, glavni tajnik je Damir Jukić te rizničar Irena Jukić. Ostali članovi OO HDS-a Žepče su: Antonio Šimunović, Goran Tadić, Tijana Galić, Antun Perić, Slaven Perković, Valentina Sinanović, Tomislav Jozinović, Vedran Lovrić, Perica Perić, Mario Kajić, Suzana Papić Širić, Branimir Birčić, Goran Garić, Ivan Tomić, Mirko Džambo i Željko Šumić.
Najvažnija točka naravno bila je izbor kandidata HDS-a za načelnika općine Žepče. Jednoglasnom odlukom OO HDS Žepče za kandidata HDS-a za načelnika općine Žepče izabran je Andrej Kajić, diplomirani ekonomist i uspješni žepački poduzetnik.

Andrej Kajić je rođen 1978. godine, oženjen je i otac četvero djece. Aktivno govori njemački i engleski jezik a skoro cijeli radni vijek je proveo kao menadžer u gospodarstvu. Od 2014.-2018. godine obavljao je funkciju ministra financija u Vladi ZDŽ, te funkciju zastupnika u Skupštini ZDŽ od 2018. – 2022. godine.

Oglas

Alijana Kaharević već 21 godinu iščekuje svog brata Enesa. Te 2003. godine je nestao i nikad ga nisu pronašli. Ističe da osjeti kao sestra da je živ i ne gubi nadu da će ga pronaći. Nakon toliko godina još uvijek je jaka ljubav sestre prema bratu.

Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas

Travnik Fashion Weekend, zakazan za 10. svibanj u 20 sati u Centru za kulturu Travnik, već sada privlači ogromnu pažnju javnosti.

Organiziran od strane Fakulteta za tehničke studije u Travniku, ovaj događaj ima za cilj ne samo da predstavi vrhunsku modu, već i da oživi modnu scenu u srcu Bosne i Hercegovine, kako je naglasio kreativni direktor Amar Migalo.

Pod sloganom “Moda u srcu Bosne i Hercegovine”, očekuje se da će se ovom događaju odazvati veliki broj posjetitelja iz cijele zemlje i regije. Interes za Travnik Fashion Weekend već je veliko, a atmosfera iščekivanja sve je uzbuđenija kako se datum približava.Na ovom prestižnom događaju, publika će imati priliku da uživa u prezentaciji najnovijih kolekcija vrhunskih modnih dizajnera i brendova. Među zvijezdama večeri su Emina Husedžinović, Adnan Hajrulahović Haad, Dresscode, Bellissima, X.O.S. concept store, Ninela Memić NM design, Optika Vizija – fashion eyewear store, Budi svoja by Sanela Alihodžić, Ladorant by Jurija Milović i SENSES by Mirela Džinić čija imena potpisuju kvalitet i originalnost.

Očekuje se da će Travnik Fashion Weekend biti ne samo modni događaj, već i mjesto okupljanja ljubitelja mode, kreativaca i svih onih koji žele da dožive sjajnu atmosferu uz modne trendove. Ovaj događaj obećava da će unijeti novu energiju u modnu scenu Bosne i Hercegovine, potvrđujući njen značaj i bogatstvo kreativnosti.

Oglas

U današnje vrijeme kada gotovo kompletna populacija koristi društvene mreže, opasnosti i izazovi koji proizlaze iz toga su velike i ostavljaju posljedice na pojedinca, porodicu i društvo u cjelosti.

Iz tog razloga odlučili smo se da putem javne tribine otvorimo ovu temu i razgovaramo o svemu onome što se dešava kada su u pitanju društvene mreže, i još važnije kako i na koji način se nositi sa izazovima koji su prisutni, poručili su iz BZK Preporod Vitez.

Organizatori pozivaju sve, bez obzira na starosnu dob, a posebno roditelje, djecu i omladinu, da izdvoje vrijeme i dođu na tribinu na kojoj će se sigurno moći dobiti dosta korisnih informacija jer predavač je jedan od najeminentijih stručnjaka iz ove oblasti u našoj zemlji ali i šire, prof.dr.sc. Hadžib Salkić.

Javna tribina održat će se u subotu, 4. svibnja 2024. godine u 13:00 sati u dvorani Vatrogasnog doma u Starom Vitezu.

Oglas

U sklopu humanitarne akcije, Sveučilište u Mostaru organizira aukciju sportskih dresova za Zakladu SUM. Među dresovima su oni poznatih nogometnih zvijezda poput Marka Livaje, Andreja Kramarića, Darija Srne, Nemanje Bilbije, Tomislava Kiša, Marka Marića te ostalih, kao i dresovi hrvatskih rukometnih reprezentativaca Šarca, Maraša i Lučina.

Aukcija se održava putem službene Facebook stranice Sveučilišta u Mostaru.

Sva prikupljena sredstva bit će namijenjena financiranju i sufinanciranju troškova studiranja za socijalno ugrožene studente, studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi i studente s invaliditetom.

Početna cijena svakog dresa iznosi 100 KM / 50 EUR.

Oglas

Licitacija završava u 23 sata. Licitacija se automatski produžuje za pet minuta nakon svake nove više ponude, ako je ponuda postavljena u posljednjih pet minuta.

Za prvi dan aukcije, nude se tri potpisana dresa sadašnjih i bivših igrača HŠK Zrinjski Mostar.

Jedan od najvećih izazova s kojima se posljednjih godina susreće bh. gospodarstvo je nedostatak radnika, koji je nedvojbeno vezan uz iseljavanje. Radnika nedostaje u svim oblastima, od građevinske do prometne. Problem imaju i ugostitelji, posebno jer se bliži ljetna turistička sezona u susjednim državama Hrvatskoj i Crnoj Gori, piše Večernji list BiH.

Nedostatak radnika

U ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje osam tisuća radnika u sektoru ugostiteljstva, a u jeku turističke sezone taj problem postaje još izraženiji jer ugostiteljski radnici u velikom broju odlaze na sezonski rad u inozemstvo.

Očekuje se da ovaj trend bude nastavljen i ove godine. Prema nekim procjenama, oko 20% konobara, kuhara i pizza-majstora ponovno će tijekom ljetne sezone na neku od okolnih primorskih destinacija, gdje ih očekuju plaće od 1200 do 2000 eura, što je mnogo više nego što mogu zaraditi u BiH. I do 100% veća plaća na crnogorskom i hrvatskom primorju glavni je razlog odlaska ugostiteljskih radnika iz BiH, izvještava Una TV.

Oglas

– Kada odu u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, radnici imaju zajamčenu plaću. Svjesni smo da više od 50 posto ljudi koji rade u ugostiteljstvu nije kreditno sposobno jer nisu bili ni prijavljeni, a više od 70 posto ih je bilo prijavljeno na minimalac. Više od 50 posto ljudi u ugostiteljstvu u Republici Srpskoj nije osjetilo na svojoj plaći kada radi nedjeljom, kada radi noćne sate, a sve je to u zemljama okružja regulirano – kazao je za navedeni medij ugostiteljski radnik Željko Tatić, koji sedam godina odlazi na sezonski posao u Istru.

Dodatna prednost je i to što imaju plaćen smještaj i topli obrok.

– BiH ostaje bez radne snage, a pogotovo kvalitetne radne snage. Problem je veliki i s restoranima i hotelima koji ostaju bez kvalitetnih kuhara, konobara, tako da će se to osjetiti i na kvaliteti našeg turizma ove godine – smatra Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske. Prokomentirao je i kako bi se mogla zadržati radna snaga. –

Jedini način za zadržavanje radnika je da konobar bude prijavljen i da mu bude plaćen i rad i prekovremeni rad te da plaća bude veća. Jednako tako i kuharima. Ima još posla koji bi trebalo uraditi kako bismo radnike zadržali ovdje – kazao je Savanović.

Oglas

Nedostatak radnika za Una TV prokomentirao je i Goran Raković, vlasnik banjolučkog kafića koji na šest mjeseci ostaje bez radnice u jeku turističke sezone. – Prethodnih nekoliko godina to nam postaje najveći problem. Za sada mi je teško. Na dva lokala sam, da tako kažem, razvučen, samim tim uskačem i radim, nemam problema s tim. Više od 20 godina sam u ovom. Pomažem koliko mogu dok ne nađem neko rješenje – kazao je Raković. S istim problemom susreću se ugostitelji diljem Bosne i Hercegovine.

U ovoj djelatnosti je, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, bilo zaposleno 27.315 radnika, koji u prosjeku primaju plaću u iznosu od 757 KM, što je daleko ispod prosječne plaće koja, prema posljednjim podacima u FBiH, iznosi 1261 KM.

Razlozi i visina plaća

Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika.

Oglas

Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima, kao što su trgovina, skladištenje, te u sektoru prometa, nastavit će se.

– Najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika – ističe Raškaj.

Dodaje kako ono što radnici očekuju jest rast plaća, više slobodnog vremena, ali i neradnu nedjelju, “koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, jer mnogo informacija koje prikupljamo govore nam da građani ne odlaze danas u velikom broju zbog plaća, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena”.

Oglas

Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.

Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Oglas

Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.

Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, “postili na vodi” najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Praznovanje u svim hramovima pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Oglas

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Oglas

Provedbom niza aktivnosti, kojima se u značajnoj mjeri mijenja slika općine i podiže kvaliteta života, infrastrukturni projekti koji su realizirani, kao i oni koji se trenutačno provode, poput gradnje multifunkcionalne lamele Doma zdravlja, pomažu Vitezu krupnim koracima ići naprijed kada govorimo o dostupnosti usluga, a kada se tomu doda tradicionalno jaka poslovna zajednica, jasno je kako ova općina u srcu Lašvanske doline itekako ima potencijal, koji će dodatno biti iskorišten i kroz bolju prometnu povezanost. O ovim, kao i svim drugim temama od značaja za Vitez, njegove žitelje, kao i buduće aktivnosti administracije, a sve u povodu Dana općine, koji se obilježavao protekloga vikenda, kao i danas svečanom sjednicom Općinskog vijeća, za Večernji list govori Boris Marjanović, načelnik općine.

Večernji list: Dan općine prilika je za osvrnuti se na urađeno u proteklih godinu dana. Što biste izdvojili?

Od prošlog Dana općine niz je aktivnosti koje mogu izdvojiti kao iznimno važne, a kojima bitno mijenjamo sliku naše općine i kvalitetu života u njoj. Posebno ću izdvojiti projekte koji za cilj imaju konačno i trajno riješiti gorući problem opskrbe vodom jer smo svjedoci redukcija, većinom u ljetnim mjesecima. S time u vezi osigurali smo opciju uvođenja vode s dodatnog izvorišta u gradsku jezgru te smo pristupili rekonstrukciji dotrajalih azbestno- betonskih instalacija zbog kojih imamo i ogromne gubitke. U vodoopskrbu smo u proteklih 12 mjeseci uložili više od pola milijuna KM i mislim da ćemo vrlo brzo doći u poziciju da redukcije možemo svesti na minimum. Uz to, govoreći o urađenom, ističem ulaganje od oko milijun i dvije stotine tisuća KM u prometnu infrastrukturu, kako u urbanom središtu tako i u poslovnim zonama te svim našim naseljima. Nastavili smo i etapno rješavati nagomilane probleme u vezi s odvodnjom oborinskih i fekalnih voda. Tako je prošle godine oko 600.000 KM uloženo u mrežu odvodnje, a najveći iskoraci bili su u gradskoj jezgri, kod zgrada policije i pošte te središnjeg parka, u Ulici Josipa Kurevije, na lokaciji Botrine, ali i u naseljima Rijeka, Grbavica, Stari Vitez, Dubravica, Ahmići…

Moram spomenuti i javnu rasvjetu jer smo prošlog mjeseca proveli dva projekta, a s njima ćemo nastaviti i ove godine. Naime, nastojimo što veći dio općine usmjeriti na LED tehnologiju te izdvajam ugradnju novih LED rasvjetnih tijela na našoj glavnoj prometnici, Ulici Stjepana Radića od semafora do skretanja za Vitezit. Također, postavili smo nova, suvremena rasvjetna tijela na Gradski trg, koji ćemo ove godine dodatno urediti postavljajući dodatni urbani mobilijar nakon rekonstrukcije podzemnih instalacija i betonskog pločnika.

Oglas

Večernji list: Uz ove projekte, koje možete naglasiti važnima za sljedeće razdoblje?

– Mi smo početkom jeseni 2023. godine počeli s gradnjom multifunkcionalne lamele Doma zdravlja. Samo pola godine poslije građevina je izgrađena, pokrivena te se trenutačno ugrađuju otvori. Ove godine nastavit ćemo s opremanje tih prostorija kako bismo ubrzo našim sugrađanima omogućili dodatnu i komforniju uslugu kapaciteta Doma zdravlja. Također adaptiramo i nove prostorije Centra za socijalni rad, da budu dostupnije i opremljenije, kako korisnicima tako i zaposlenima. Velike aktivnosti imali smo na iznalaženju rješenja za otvaranje Odjela Općinskog suda Travnik u Vitezu. Zajedničkim naporima županijske Vlade i Općine Vitez aktivnosti smo intenzivirali i očekujemo da sudbeni odjel u Vitezu otvori vrata korisnicima nakon adaptacije zgrade koja je kupljena. Uz izdvojeno, ove godine idemo dalje s projektima iz oblasti kanalizacije i vodoopskrbe, uređenjem cesta, javnih površina i drugim redovitim poslovima lokalne uprave.

Večernji list: Gdje su ključni potencijali razvoja općine?

– Svakako da je iznimno razvijena poslovna zajednica uz geografski položaj ponajveći potencijal naše općine u razvojnom smislu. Naši poduzetnici etabliraju su u raznim oblastima te su kao vodeći u svojim branšama prepoznati i u BiH i u inozemstvu. Smatram da naš razvojni potencijal krasi i vrijedan ljudski resurs, ali i otvorena vrata općinske administracije za sva nova ulaganja i projekte. U posljednje vrijeme primjetno je jačanje sektora turizma u Vitezu uz standardno izraženu trgovačku, industrijsku i poljoprivrednu djelatnost.

Oglas

Večernji list: Kako se danas živi u Vitezu? Postoje li najave demografskog oporavka?

– Na to pitanje teško je dati jednoznačan odgovor, no, ono što mogu reći je da kao općinska vlast nastojimo potpomoći što širi sloj našeg stanovništva kako bismo olakšali svakodnevni život. Tako smo prošle godine izdvojili 170.000 KM da svaki naš student ima stipendiju, socijalno ugroženim osobama snosimo troškove komunalnih usluga, a kroz Centar za socijalni rad pomažemo ugroženim skupinama društva.

Upravo ovih dana otvoren je i poziv za poticajna sredstva u iznosu od gotovo 200.000 KM, koja smo stavili na raspolaganje našim poljoprivrednicima, poduzetnicima te osobama koje pokreću nova poduzeća. S oko 300.000 KM potpomažemo rad naših braniteljskih i udruga iz oblasti kulture i sporta. Sve su to mjere kojima izravno doprinosimo da se u Vitezu živi bolje. Kada je u pitanju demografski oporavak, i tu smo kao općina napravili određene iskorake, ponajprije za mlade. Uveli smo jednokratnu pomoć za sve rodilje, obnavljamo škole, sportske terene i parkove, a upravo prije nekoliko dana potpisao sam ugovor s Ministarstvom mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike RH kojim definiramo ulaganje u dogradnju kapaciteta Dječjeg vrtića. Veseli me podatak da se pojedine obitelji vraćaju u Vitez, a kako su mi prenijeli ravnatelji škola, za sljedeću godinu najavljen je povratak desetak naših obitelji iz zapadne Europe. Predanim radom možemo popraviti negativne demografske pokazatelje i stabilizirati sveukupno stanje u BiH.

Večernji list: Koliko je prometno uvezivanje značajno za Vitez, ali i Lašvansku dolinu općenito?

Oglas

– To je prevažno pitanje jer je kvalitetna cestovna povezanost jedan od ključnih preduvjeta za daljnji razvitak ove regije. Konačnom izgradnjom brze ceste od Lašve do Viteza i dalje prema Travniku ova dolina će biti bliža koridoru Vc i velikim središtima. Kao Općina predano obavljamo svoj dio poslova te smo upravo nedavno na sastanku s ministricom Katić te direktorima Lasićem i Pravdićem usuglasili sljedeće aktivnosti da se otvori gradnja preostalih LOT-ova ove ceste. Pri tome nam je iznimno važna komunikacija i s poslovnom zajednicom, udrugama poslodavaca jer iz toga proistječe kvalitetan i zajednički pristup prometnom uvezivanju Viteza s ostalim dijelovima regije.