Mnogobrojni obiteljski poslovi i uspjesi se nižu kroz različita djelovanja u društvu. Njihov pozitivan status se stekne vrlo brzo no pitanje je koliko vremenski ostaje. Jedna pozitivna obiteljska priča koja odlikuje čvrstim i posebnom radom jest priča obitelji Franjić iz Novog Travnika.

Koliko je teško zadržati poštovanje i pozitivan status u društvu zbog svog rada, je li moguće iskazati interes za posao još tijekom djetinjstva i koja je tajna dugogodišnjeg djelovanja diljem Bosne i Hercegovine?

Posao obitelji Franjić se pojavio prije 30 godina kada je gospodin JOSIP FRANJIĆ zakoračio u svijet fotografije. Sigurni smo da ne postoji osoba koja se nije susrela s njegovim radom ili da njegov rad nije dodatno uljepšao tuđa vjenčanja, proslave i sve bitne trenutke u životima drugih. Mnogi njegovi sugrađani svoje uspomene čuvaju zahvaljujući njegovom radu. Otvaranje FOTO STUDIA u Novom Travniku pretvorilo se u jedno od najpoznatijih obiteljskih poduzeća koji odlikuje ekstremnim radom i umijećom fotografije. No činjenica koja mnoge ostavlja oduševljenim jest da je Josipovim koracima nastavila njegova kćer PETRA FRANJIĆ.
Petrinu ljubav prema fotografiji i umjetnosti vide svi njezini sugrađani. Mnogi imaju riječi hvale za nju i njezin rad. Komentar koji često možete načuti od drugih jest da je Petrin rad najviše iskazan osmijehom i pozitivnom energijom tijekom obavljanja njezina posla. Njezine prve korake u odrastanju i roditeljska škola fotografiranja urasli su u srca mnogih klijenata njezinog oca a danas njezinih.
S obzirom da građani Novog Travnika s ponosom mogu reći da ovaj studio ima sjedište u njihovom gradu redakcija portala N24 odlučila je razgovarati s ovom divnom djevojkom o njihovoj obiteljskoj priči i upoznati njihov način rada.

– Draga Petra, mnogi znaju za tebe i tvoju obitelj. Vaš foto studio dugi niz godina iskazuje svoj rad i djeluje uspješno. Vaše iskustvo se očituje kroz brojne fotografije. Možeš li nas uvesti u vašu obiteljsku priču i opisati vaš posao?
Hvala vam na divnim riječima i interesu za našu obiteljsku priču i naš posao. Naša obiteljska povijest duboko je povezana s fotografijom. Naš studio već 30 godina predstavlja mjesto gdje se spajaju ljubav prema umjetnosti i obiteljska predanost. Generacijama smo stvarali uspomene za naše klijente, snimajući trenutke koji će trajati vječno kroz naše fotografije, videozapise i ostale radove.

Oglas

– Koliko ti znači podrška obitelji o obzirom da si se vrlo mlada počela baviti ovim poslom?
Podrška obitelji od velikog je značaja u mom radu. Vrlo sam zahvalna što imam priliku raditi u okruženju gdje se cijeni i podržava moja strast prema fotografiji. Njihova podrška nije samo moralna, već i praktična, jer mi omogućava da se fokusiram na svoj rad i nastojim stalno unaprijediti svoje vještine.

– Kako si spoznala ljubav prema fotografiji? Je li i dalje osjećaj prema ovom poslu isti kao i u početku tvog rada?
Kada odrasteš s fotoaparatom u ruci teško se otrgnuti od onoga što stvoriš sa svoje dvije ruke i jedno oko na kvadratiću. Moj tadašnji Pinterest “mood board” gradila sam promatrajući kako moji roditelji prenose emocije i priče kroz svoje fotografije. Taj osjećaj divljenja i čuda koji sam osjetila gledajući njihov rad potaknuo me je da istražim i razvijem svoj vlastiti odnos prema ovom umjetničkom izričaju. I danas, nakon što sam već neko vrijeme u poslu, ljubav prema fotografiji ostala je ista. Svaki put kad uhvatim aparat, osjećam istu strast i uzbuđenje kao i na početku.

Kako nadopunjuješ svoje znanje o poslu?

Kako bih nadopunila svoje znanje o poslu, stalno sam otvorena učenju i istraživanju novih tehnika, trendova i pristupa. Pohađam radionice, seminare i konferencije, čitam stručnu literaturu i pratim online tečajeve kako bih ostala informirana o najnovijim razvojima u fotografiji i vizualnoj umjetnosti. Također, suradnja s drugim umjetnicima i stručnjacima iz različitih područja pruža mi priliku da razmjenjujem ideje i iskustva te neprekidno rastem.

Oglas

Petrina priča ukazuje nam važnost poštovanja roditeljskog posla i želju za nastavkom roditeljskim koracima. Sigurni smo da Petra može biti uzor mnogim mladim ljudima koji možda nemaju hrabrosti da nastave raditi i djelovati u obiteljskom poslu. Foto studio Franjić je jedan od dokaza da istinski rad s puno truda, odricanja i zajendičkih interesa može napraviti veliku priču.
Obitelji Franjić želimo još puno uspjeha koji će se zasigurno očitovati kroz stvaranje uspomena mnogim oko nas.

Posjetite Foto Studio Franjić na lokaciji: Ivo Andrić, 72290
Broj tel: 387 30 791 536

Efendija Medžlisa Islamske zajednice i džemata Rostovo ef.Benjamin Duvnjak djeluje preko 20.godina u Rostovu i za naš portal kazao je kako Hrvati i Bošnjaci žive u miru i suživotu, jedni drugima idu na Bajram, na Božić, a proteklih nekoliko dana nemir u selo izazvala je kako kaže “provokacija” nekoliko mještana, koji su bez ikakve dozvole postavili križ visok preko pet, šest metara.

– Nemam ništa protiv vjerskih obilježja, ali nek se postavljaju tamo gdje im je mjesto. Ima crkva, crkveno dvorište, groblje, gdje se nalazi i Spomen obilježje koje nikome ne smeta. Postavljanje križa na brdo u privatnoj režiji je čista provokacija, a još i Hrvatska zastava, kaže efendija je čista provokacija koja narušava mir u selu.

– Vjerska obilježja ne smiju nikom smetat, a način na koji je ovaj križ postavljen je čista provokacija i zloupotrebljen je vjerski simbol, napisao.je Benjamin Duvnjak na Facebook komentaru.Efendija Medžlisa Islamske zajednice i džemata Rostovo ef.Benjamin Duvnjak djeluje preko 20.godina u Rostovu i za naš portal kazao je kako Hrvati i Bošnjaci žive u miru i suživotu, jedni drugima idu na Bajram, na Božić, a proteklih nekoliko dana nemir u selo izazvala je kako kaže “provokacija” nekoliko mještana, koji su bez ikakve dozvole postavili križ visok preko pet, šest metara.

– Nemam ništa protiv vjerskih obilježja, ali nek se postavljaju tamo gdje im je mjesto. Ima crkva, crkveno dvorište, groblje, gdje se nalazi i Spomen obilježje koje nikome ne smeta. Postavljanje križa na brdo u privatnoj režiji je čista provokacija, a još i Hrvatska zastava, kaže efendija je čista provokacija koja narušava mir u selu.

Oglas

– Vjerska obilježja ne smiju nikom smetat, a način na koji je ovaj križ postavljen je čista provokacija i zloupotrebljen je vjerski simbol, napisao.je Benjamin Duvnjak na Facebook komentaru.

U ovom mirnom selu novotravničke općine živi tek dvadesetak povratnika Hrvatske nacionalnosti, a brojni novotravničani vikend i slobodne dane provode na Rostovu, na svojoj rodnoj grudi.

Postavljanje križa na privatnoj zemlji obitelji Vranješ izazvalo je nemire među Bošnjacima, koji se bune i žele ukloniti križ iz privatnog dvorišta,.a kako doznajemo u petak se spremaju protesti mještana, koji traže reakciju nadležnih institucija općine Novi Travnik.

– Zar je moguće da u 21.vijeku u Bosni i Hercegovini nekom smeta križ ili munara, a ljudi nam odlaze svaki dan?

Oglas

Centralna.ba

Priopćenje  za javnost Hrvatskog Ddmokratskog Saveza prenosimo u cijelosti:

-Danas 2. svibnja 2024. godine održana je konstituirajuća sjednica Općinskog odbora HDS-a Žepče. Za predsjednika Općinskog odbora HDS-a je izabran Andrej Kajić, dopredsjednici su Valentina Trogrlić, Robert Bošnjak i Nikola Spajić, glavni tajnik je Damir Jukić te rizničar Irena Jukić. Ostali članovi OO HDS-a Žepče su: Antonio Šimunović, Goran Tadić, Tijana Galić, Antun Perić, Slaven Perković, Valentina Sinanović, Tomislav Jozinović, Vedran Lovrić, Perica Perić, Mario Kajić, Suzana Papić Širić, Branimir Birčić, Goran Garić, Ivan Tomić, Mirko Džambo i Željko Šumić.
Najvažnija točka naravno bila je izbor kandidata HDS-a za načelnika općine Žepče. Jednoglasnom odlukom OO HDS Žepče za kandidata HDS-a za načelnika općine Žepče izabran je Andrej Kajić, diplomirani ekonomist i uspješni žepački poduzetnik.

Andrej Kajić je rođen 1978. godine, oženjen je i otac četvero djece. Aktivno govori njemački i engleski jezik a skoro cijeli radni vijek je proveo kao menadžer u gospodarstvu. Od 2014.-2018. godine obavljao je funkciju ministra financija u Vladi ZDŽ, te funkciju zastupnika u Skupštini ZDŽ od 2018. – 2022. godine.

Oglas

Alijana Kaharević već 21 godinu iščekuje svog brata Enesa. Te 2003. godine je nestao i nikad ga nisu pronašli. Ističe da osjeti kao sestra da je živ i ne gubi nadu da će ga pronaći. Nakon toliko godina još uvijek je jaka ljubav sestre prema bratu.

Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas

Travnik Fashion Weekend, zakazan za 10. svibanj u 20 sati u Centru za kulturu Travnik, već sada privlači ogromnu pažnju javnosti.

Organiziran od strane Fakulteta za tehničke studije u Travniku, ovaj događaj ima za cilj ne samo da predstavi vrhunsku modu, već i da oživi modnu scenu u srcu Bosne i Hercegovine, kako je naglasio kreativni direktor Amar Migalo.

Pod sloganom “Moda u srcu Bosne i Hercegovine”, očekuje se da će se ovom događaju odazvati veliki broj posjetitelja iz cijele zemlje i regije. Interes za Travnik Fashion Weekend već je veliko, a atmosfera iščekivanja sve je uzbuđenija kako se datum približava.Na ovom prestižnom događaju, publika će imati priliku da uživa u prezentaciji najnovijih kolekcija vrhunskih modnih dizajnera i brendova. Među zvijezdama večeri su Emina Husedžinović, Adnan Hajrulahović Haad, Dresscode, Bellissima, X.O.S. concept store, Ninela Memić NM design, Optika Vizija – fashion eyewear store, Budi svoja by Sanela Alihodžić, Ladorant by Jurija Milović i SENSES by Mirela Džinić čija imena potpisuju kvalitet i originalnost.

Očekuje se da će Travnik Fashion Weekend biti ne samo modni događaj, već i mjesto okupljanja ljubitelja mode, kreativaca i svih onih koji žele da dožive sjajnu atmosferu uz modne trendove. Ovaj događaj obećava da će unijeti novu energiju u modnu scenu Bosne i Hercegovine, potvrđujući njen značaj i bogatstvo kreativnosti.

Oglas

U današnje vrijeme kada gotovo kompletna populacija koristi društvene mreže, opasnosti i izazovi koji proizlaze iz toga su velike i ostavljaju posljedice na pojedinca, porodicu i društvo u cjelosti.

Iz tog razloga odlučili smo se da putem javne tribine otvorimo ovu temu i razgovaramo o svemu onome što se dešava kada su u pitanju društvene mreže, i još važnije kako i na koji način se nositi sa izazovima koji su prisutni, poručili su iz BZK Preporod Vitez.

Organizatori pozivaju sve, bez obzira na starosnu dob, a posebno roditelje, djecu i omladinu, da izdvoje vrijeme i dođu na tribinu na kojoj će se sigurno moći dobiti dosta korisnih informacija jer predavač je jedan od najeminentijih stručnjaka iz ove oblasti u našoj zemlji ali i šire, prof.dr.sc. Hadžib Salkić.

Javna tribina održat će se u subotu, 4. svibnja 2024. godine u 13:00 sati u dvorani Vatrogasnog doma u Starom Vitezu.

Oglas

U sklopu humanitarne akcije, Sveučilište u Mostaru organizira aukciju sportskih dresova za Zakladu SUM. Među dresovima su oni poznatih nogometnih zvijezda poput Marka Livaje, Andreja Kramarića, Darija Srne, Nemanje Bilbije, Tomislava Kiša, Marka Marića te ostalih, kao i dresovi hrvatskih rukometnih reprezentativaca Šarca, Maraša i Lučina.

Aukcija se održava putem službene Facebook stranice Sveučilišta u Mostaru.

Sva prikupljena sredstva bit će namijenjena financiranju i sufinanciranju troškova studiranja za socijalno ugrožene studente, studente bez odgovarajuće roditeljske skrbi i studente s invaliditetom.

Početna cijena svakog dresa iznosi 100 KM / 50 EUR.

Oglas

Licitacija završava u 23 sata. Licitacija se automatski produžuje za pet minuta nakon svake nove više ponude, ako je ponuda postavljena u posljednjih pet minuta.

Za prvi dan aukcije, nude se tri potpisana dresa sadašnjih i bivših igrača HŠK Zrinjski Mostar.

Jedan od najvećih izazova s kojima se posljednjih godina susreće bh. gospodarstvo je nedostatak radnika, koji je nedvojbeno vezan uz iseljavanje. Radnika nedostaje u svim oblastima, od građevinske do prometne. Problem imaju i ugostitelji, posebno jer se bliži ljetna turistička sezona u susjednim državama Hrvatskoj i Crnoj Gori, piše Večernji list BiH.

Nedostatak radnika

U ovom trenutku Bosni i Hercegovini nedostaje osam tisuća radnika u sektoru ugostiteljstva, a u jeku turističke sezone taj problem postaje još izraženiji jer ugostiteljski radnici u velikom broju odlaze na sezonski rad u inozemstvo.

Očekuje se da ovaj trend bude nastavljen i ove godine. Prema nekim procjenama, oko 20% konobara, kuhara i pizza-majstora ponovno će tijekom ljetne sezone na neku od okolnih primorskih destinacija, gdje ih očekuju plaće od 1200 do 2000 eura, što je mnogo više nego što mogu zaraditi u BiH. I do 100% veća plaća na crnogorskom i hrvatskom primorju glavni je razlog odlaska ugostiteljskih radnika iz BiH, izvještava Una TV.

Oglas

– Kada odu u Hrvatsku, Sloveniju, Austriju, radnici imaju zajamčenu plaću. Svjesni smo da više od 50 posto ljudi koji rade u ugostiteljstvu nije kreditno sposobno jer nisu bili ni prijavljeni, a više od 70 posto ih je bilo prijavljeno na minimalac. Više od 50 posto ljudi u ugostiteljstvu u Republici Srpskoj nije osjetilo na svojoj plaći kada radi nedjeljom, kada radi noćne sate, a sve je to u zemljama okružja regulirano – kazao je za navedeni medij ugostiteljski radnik Željko Tatić, koji sedam godina odlazi na sezonski posao u Istru.

Dodatna prednost je i to što imaju plaćen smještaj i topli obrok.

– BiH ostaje bez radne snage, a pogotovo kvalitetne radne snage. Problem je veliki i s restoranima i hotelima koji ostaju bez kvalitetnih kuhara, konobara, tako da će se to osjetiti i na kvaliteti našeg turizma ove godine – smatra Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, turizma, ugostiteljstva i uslužnih djelatnosti Republike Srpske. Prokomentirao je i kako bi se mogla zadržati radna snaga. –

Jedini način za zadržavanje radnika je da konobar bude prijavljen i da mu bude plaćen i rad i prekovremeni rad te da plaća bude veća. Jednako tako i kuharima. Ima još posla koji bi trebalo uraditi kako bismo radnike zadržali ovdje – kazao je Savanović.

Oglas

Nedostatak radnika za Una TV prokomentirao je i Goran Raković, vlasnik banjolučkog kafića koji na šest mjeseci ostaje bez radnice u jeku turističke sezone. – Prethodnih nekoliko godina to nam postaje najveći problem. Za sada mi je teško. Na dva lokala sam, da tako kažem, razvučen, samim tim uskačem i radim, nemam problema s tim. Više od 20 godina sam u ovom. Pomažem koliko mogu dok ne nađem neko rješenje – kazao je Raković. S istim problemom susreću se ugostitelji diljem Bosne i Hercegovine.

U ovoj djelatnosti je, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku, bilo zaposleno 27.315 radnika, koji u prosjeku primaju plaću u iznosu od 757 KM, što je daleko ispod prosječne plaće koja, prema posljednjim podacima u FBiH, iznosi 1261 KM.

Razlozi i visina plaća

Ovo je i jedan od razloga zbog čega ovaj sektor bilježi manjak radnika.

Oglas

Prema riječima Dominika Raškaja, stručnjaka portala boljiposao.ba, potražnja za radnicima u turističkom i ugostiteljskom sektoru, ali i uslužnim djelatnostima, kao što su trgovina, skladištenje, te u sektoru prometa, nastavit će se.

– Najveće probleme možemo očekivati u uslužnim djelatnostima, ugostiteljstvu i cijelom turističkom segmentu s obzirom na to da su tu primanja još nedovoljno primamljiva za veći pronalazak radnika – ističe Raškaj.

Dodaje kako ono što radnici očekuju jest rast plaća, više slobodnog vremena, ali i neradnu nedjelju, “koja se definitivno mora uvesti kako bi se zadržala postojeća radna snaga, jer mnogo informacija koje prikupljamo govore nam da građani ne odlaze danas u velikom broju zbog plaća, nego zbog radnih vikenda i manjka slobodnog vremena”.

Oglas

Pravoslavni vjernici obilježavaju Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.

Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća, najsvetija tajna evharistije.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: “Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova”.

Zatim je uzeo čašu vina i dodao: “Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha”.

Oglas

Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.

Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, “postili na vodi” najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Praznovanje u svim hramovima pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Oglas

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Oglas