Poveži se s nama

Svijet

14 sati preživio u oceanu držeći se uz “morsko smeće”

Objavljeno

Mornar koji je pao s broda preživio je čuvajući se za “komad morskog smeća”, otkrio je njegov sin.

Vidam Perevertilov proveo je 14 sati u vodi nakon što je u ranim jutarnjim satima pao s teretnog broda u Tihi ocean.

Ovaj 52-godišnjak, koji nije bio u zaštitnom prsluku za spašavanje, živ je zahvaljujući odluci da pliva prema “crnoj točkici” udaljenoj nekoliko kilometara.

Ispostavilo se da je to bila plutača, za koju se držao dok ga nisu spasili.

Izgledao je oko 20 godina stariji i vrlo umoran, ali bio je živ “, rekao je njegov sin Marat za novozelandski portal Stuff.

Oglas

Gospodin Perevertilov glavni je litvanski inženjer tvrtke Silver Supporter koja je vršila opskrbu između novozelandske luke Tauranga i izoliranog britanskog teritorija Pitcairna.

– Advertisement –

Nakon smjene u mašinskom postrojenju u kojoj se pumpa gorivo, osjetio je vrućinu i vrtoglavicu, rekao je njegov sin. Zatim je oko 4 ujutro izašao na palubu kako bi se oporavio. Nakon toga je pao s broda.

Marat, koji je detalje o očevoj priči o preživljavanju dobio putem chatova, vjeruje da je možda pao u nesvijest, jer se ne sjeća samog pada. Ne sluteći da im je čovjek pao s broda, brod je nastavio ploviti.

Oglas

Boreći se da ostane na površini dok sunce ne izađe, gospodin Perevertilov primijetio je crnu mrlju na horizontu i odlučio plivati prema njoj.

“Nije bilo usidreno ni za šta,  ni za čamac, bio je to samo komad morskog smeća”, rekao je Marat dodavši da se radi o napuštenoj ribarskoj plutači.

Posadi broda trebalo je oko šest sati da primijete da je njihov inženjer nestao, pa je kapetan okrenuo brod.

Kad je gospodin Perevertilov napokon ugledao svoj brod na horizontu, mahao je i vikao.  Izuzetno je to što je jedan od brodskih putnika čuo “slabašan ljudski povik”.

Oglas

Stražar je kasnije primijetio podignutu ruku i na kraju izvukao mornara na sigurno.

“Njegova volja za preživljavanjem bila je jaka … Vjerojatno bih se odmah utopio, ali uvijek je bio u formi i zdrav i zato mislim da je uspio preživjeti”, rekao je Marat, prenosi federalna.ba.

Oglas

Politika

Manjine daju potporu HDZ-ovu kandidatu za predsjednika Hrvatskog sabora

Objavljeno

Piše

Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek izjavio je u četvrtak kako je Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio dati potporu HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora.

“Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio je da će prilikom konstituiranja Hrvatskog sabora svoju potporu dati kandidatu HDZ-a gospodinu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora”, izjavio je Bilek za RTL nakon dvosatnog sastanka ‘manjinaca’, čime je ‘otpala’ mogućnost da podrže SDP-ovu koaliciju.

Tom bi odlukom HDZ uz svoj 61 mandat imao svih osam ‘manjinaca’ te bi u slučaju da se dogovore s Domovinskim pokretom koji ima 13 mandata imali 82 ruke, navodi Hina.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ranije danas je poručio: “Manjine su uvijek na mojoj strani, a ja na njihovoj”.

Oglas

Domovinski pokret oštro se protivio mogućnosti da SDSS sudjeluje u vlasti, a Bilek je, upitan o tome uzvratio: “Sve daljnje korake ćemo vjerujem riješiti u razgovorima idućih dana, u pregovorima s potencijalnim mandatarom i koalicijskim partnerima”.

Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno nakon objave službenih rezultata, a predsjednik Republike Hrvatske poziva Sabor na prvo zasjedanje.

Sabor se konstituira izborom predsjednika ako je prisutna većina zastupnika.

Oglas

Nastavi čitati

Putovanja

Venecija od danas prvi grad u svijetu koji turistima naplaćuje ulazak u grad

Objavljeno

Piše

VENECIJA je danas postala prvi grad u svijetu koji je uveo sustav plaćanja ulaska za turiste u nastojanju da smanji gužve koje guše grad na kanalima tijekom vrhunca sezone praznika.

Svaki posjetitelj koji ne ostaje noćiti u gradu mora danas, 25. travnja, na talijanski državni praznik, online kupiti ulaznicu koja stoji 5 eura prije nego što uđe u grad u laguni. To je prvi od ukupno 29 dana ove godine kada će se posjetiteljima naplaćivati ulaz.

Naime, ulaznice će biti potrebne samo za 29 udarnih turističkih dana tijekom 2024., uglavnom vikendima od svibnja do srpnja. Hoće li ovakva mjera polučiti rezultate, pomno će se pratiti u drugim turističkim odredištima diljem svijeta koja se teško nose s masovnim turizmom.

Kazne od 50 do 300 eura

Iako na gradskim ulazima nema barijera kojima bi se osiguralo da svi ljudi imaju propusnicu, inspektori će obavljati nasumične provjere. Bit će na glavnim gradskim ulazima i oko njih, posebno na željezničkom kolodvoru Santa Lucia, provjeravajući posjetitelje na licu mjesta.

Oglas

Turisti koji nemaju ulaznicu bit će na početku upućeni kako da je kupe, ali bi mogli riskirati novčane kazne u rasponu od 50 do 300 eura ako se ogluše. Plaćat će je samo dnevni turisti koji dolaze u stari grad između 8:30 i 16:00 sati, a osobe s invaliditetom, oni koji borave u hotelima i mlađi od 14 godina od toga su izuzeti.

“Nitko dosad nije uveo ovakav sustav”, rekao je gradonačelnik Venecije Luigi Brugnaro novinarima ranije ovog mjeseca. “Ne zatvaramo grad… Samo ga pokušavamo učiniti pogodnim za život.”

Oko 20 milijuna ljudi posjetilo je Veneciju prošle godine, rekao je Brugnaro, a otprilike polovina njih prespavala je u hotelima ili apartmanima. U gradu trenutno živi oko 49 tisuća ljudi.

“Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove”

Venecija je prošle godine za dlaku izbjegla stavljanje na UNESCO-ov popis ugrožene svjetske baštine, djelomično zato što je to tijelo UN-a zaključilo da se gradske vlasti ozbiljno bave problemom masovnog turizma. Osim naplate ulaska, grad je zabranio uplovljavanje velikim kruzerima u venecijansku lagunu te najavio nova ograničenja u veličini turističkih grupa.

Oglas

“Fenomen masovnog turizma predstavlja izazov za sve europske turističke gradove”, rekao je gradski dužnosnik zadužen za turizam Simone Venturini. “No budući da je Venecija manja i osjetljivija, još je pogođenija ovim fenomenom i stoga je prisiljena poduzeti mjere prije drugih kako bi pokušala pronaći rješenje”, dodao je.

Prodavanje ulaznica ove je godine u eksperimentalnoj fazi, a Venturini je rekao da bi u budućnosti Venecija mogla početi naplaćivati više u određeno doba godine kako bi obeshrabrila dolaske turista.

Nastavi čitati

Društvo

Zagreb ukinuo naknadu djeci s invaliditetom i poteškoćama u razvoju

Objavljeno

Piše

Na adrese korisnika nekadašnje državne osobne invalidnine i i doplatka za pomoć i njegu Grad Zagreb šalje rješenja po kojima više nemaju pravo i na gradsku naknadu od 26 ili 50 eura mjesečno, izvanrednu pomoć koju im je Grad prije isplaćivao. Tu je naknadu dobivao i 15-godišnji Ivano, sin Suzane Rešetar, predsjednice udruge Sjena za pomoć djeci s teškoćama i njihovim obiteljima. Dječak s najtežim stupnjem autizma na tu pomoć Grada više nema pravo.

Kako pojašnjava Rešetar, djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom su dosad primale naknadu Grada Zagreba no sve se promijenilo kad je s 1. siječnjem na snagu stupio Zakon o inkluzivnom dodatku, kojim su sve naknade objedinjene pod isti naziv – i osobna invalidnina, i naknada za njegu, dječji doplatak, sve. Sve se to sad zove “inkluzivni dodatak”, isplaćuje se u pet kategorija, ovisno o stupnju oštećenja, i rješenja države od početka godine polako pristižu na adrese njegovih korisnika.
– Zagreb, međutim, paralelno s tim nije donio odluku da nastavlja isplatu svoje naknade, zovu je “nadstandardom”, korisnicima inkluzivnog dodatka. Moj je Ivano, i mnogi drugi, bez ikakve najave dobio rješenje da 50 eura više neće primati jer mu je, kako stoji u dokumentu Grada, “prestalo pravo na osobnu invalidninu”, kaže mama Suzana.
– Potpuno apsurdno i suludo, jer mu nije prestalo to pravo, on je samo u ožujku dobio rješenje o inkluzivnom dodatku. Ivano i dalje ima najteži stupanj autizma, i dobivat će inkluzivni dodatak, dosadašnju invalidninu. Ne i naknadu Zagreba, koji se nije uskladio s državom, kaže Rešetar. Iz Grada za 24sata odgovaraju kako su izmjene njihove odluke “trenutno u javnom savjetovanju, no ne predviđaju uvođenje naknade na inkluzivni dodatak”.

– Kako bismo Odluku o socijalnoj skrbi prilagodili zakonu, potrebni su nam podaci od strane države o broju korisnika inkluzivnog dodatka. Riječ je o potpuno novom pravu te u ovom trenutku nije moguće procijeniti koji bi bio njegov fiskalni učinak, odgovaraju iz Grada. Čim budu poznati temeljni parametri za oblikovanje novog nadstandarda koji će pratiti Zakon o inkluzivnom dodatku, kažu, pokrenut će izmjenu Odluke o socijalnoj skrbi. Dakle, predložene izmjene odluke sad ne predviđaju uvođenje naknade, ali će to uvrstiti na dnevni red u budućnosti. Zagreb ima preko 18.200 korisnika novčanih naknada za doplatak i njegu i osobnu invalidninu.

Rešetar navodi i druge slučajeve – obitelj s dvoje djece s invaliditetom, u kojoj je jedno dijete dobilo rješenje o inkluzivnom pa više neće primati naknadu od Grada, a za drugo dijete rješenje još nije stiglo pa će ono do daljnjega primati gradski “nadstandard”. Ili, slučaj samohrane majke čije je dijete izgubilo naknadu Grada, jer je došlo rješenje o inkluzivnom. Mnogi se javljaju u udrugu Sjena.
– Toj majci 50 eura znači puno. Očekivali smo da će se barem lokalna politika izdignuti iznad loše vođene državne socijalne politike, komentira Rešetar. Kako stoji u odgovoru Grada, nastavit će isplaćivati dodatnu novčanu pomoć onima kojima dosad nije izdano rješenje o inkluzivnom dodatku. To će, kaže Rešetar, trajati još sigurno cijelu ovu godinu, možda i dio iduće, pa će njeno, i druga djeca, koja su rješenje države dobila ranije, kroz taj period – biti diskriminirana. Dok god ne prime rješenje države o inkluzivnom dodatku, korisnici će od Zagreba dobivati gradsku pomoć od 26 ili 50 eura, znači i više mjeseci dulje od onih kojima je to rješenje stiglo već prije.

Oglas

– Gradska uprava je ostala toliko nezainteresirana i indolentna da korisnike čak nisu niti obavijestili o prekidanju isplate, a kamoli im obrazložili zašto naknadu ukidaju, hoće li im se ona vratiti, hoće li se isplatiti zaostaci i ostalo. Zakazali ste na svim razinama, poručila je mama Rešetar.

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Austrija je jedna od najpopularnijih država za traženje posla u svijetu

Objavljeno

Piše

Austrija je vrlo tražena među međunarodnim tražiteljima posla zbog visoke kvalitete života i kvalitete radnih mogućnosti.

Od 185 zemalja, Austrija je na 11. mjestu najpopularnijih radnih mjesta u svijetu, pokazalo je istraživanje koje je provela konzultantska kuća Boston Consulting Group (BCG) zajedno s burzom poslova Stepstone.

To je napredak za četiri mjesta u odnosu na posljednje istraživanje iz 2020. godine.

Međutim, postoji potreba za poboljšanjem kada su u pitanju vize i radne dozvole. „Austrija svojom visokom kvalitetom života drži aduta u globalnom natjecanju za najbistrije umove. Bila bi pogreška prokockati ovu prednost kroz komplicirane useljeničke procedure”, rekla je Heike Dorninger, partnerica i voditeljica bečkog ureda BCG-a. Tvrtke bi trebale pružiti podršku s birokratskim preprekama.

Oglas

Gledano po gradovima, Beč je pao na 23. mjesto popularnosti među međunarodnim tražiteljima posla. Godine 2020. Beč je zauzeo 22. mjesto na ljestvici gradova, a 2018. godine bio je 13. U studiji “Decoding Global Talent” ispitano je ukupno više od 150.000 zaposlenika, od kojih 1700 u Austriji.

Na vrhu ljestvice je Australija, a slijede je SAD i Kanada. London zauzima prvo mjesto među gradovima, ispred Amsterdama i Dubaija.

Nastavi čitati

Svijet

Ćevapi od jedan euro stvorili veliku gužvu u Beču

Objavljeno

Piše

U 10. bečkom okrugu u utorak u 15 sati svoj treći lokal otvorio je jedan balkanski restoran. 300 porcija ćevapčića bilo je na promotivnoj akciju po jedan euro.

Balkanska kompanija je otvaranje u 10. okrugu najavila na društvenim mrežama poput Instagrama i Tiktoka, a istaknuta je i promotivna cijena. Stotine Bečana nisu propustile ovu ponudu – u samo 90 minuta kupcima je isporučeno preko 300 porcija od 1 euro.

Velika gužva vladala je na otvaranju.

Nastavi čitati

Politika

Kongres SAD-a odobrio pomoć Ukrajini

Objavljeno

Piše

OPSEŽNI paket inozemne pomoći lako je prošao Kongres SAD-a nakon višemjesečne odgode, otvarajući put za milijarde dolara novog financiranja Ukrajine u trenutku napretka ruskih invazijskih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.

Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom usvojio u subotu, nakon što su republikanski čelnici prošlog tjedna naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Joe Biden rekao da će ga potpisati u srijedu.

Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za “suprotstavljanje komunističkoj Kini” u Indo-Pacifiku.

Četvrti, koji je Zastupnički dom dodao u paket prošlog tjedna, uključuje potencijalnu zabranu aplikacije društvenih medija TikTok pod kineskom kontrolom, mjere za prijenos zaplijenjene ruske imovine u Ukrajinu i nove sankcije Iranu.

Oglas

Pomoć uključuje vozila, razna streljiva i drugo oružje

Bidenova administracija već priprema paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara, što je prvi korak iz ovog zakona, rekla su dva američka dužnosnika za Reuters. Uključuje vozila, streljivo protuzračne obrane Stinger, dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke pokretljivosti, topničko streljivo kalibra 155 milimetara, protutenkovsko streljivo TOW i Javelin te drugo oružje koje se odmah može upotrijebiti na bojnom polju.Čelnici demokrata i republikanaca u Senatu procijenili su da je Kongres s ovim skrenuo pažnju i upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge strane protivnike da će Washington nastaviti podupirati Ukrajinu i druge strane partnere.

“Ovaj nacrt zakona o nacionalnoj sigurnosti jedna je od najvažnijih mjera koje je Kongres donio u vrlo dugom vremenu za zaštitu američke sigurnosti i sigurnosti zapadne demokracije”, rekao je čelnik demokratske većine Chuck Schumer na konferenciji za novinare nakon glasanja.

Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u studenom, kada se strane natječu za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.

Velik dio protivljenja sigurnosnoj pomoći u Zastupničkom domu i Senatu došao je od republikanaca koji su blisko povezani s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, skeptikom u pogledu pomoći Ukrajini koji je naglašavao politiku “Amerika na prvom mjestu” dok se natječe za drugi mandat.

Oglas

Čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell, snažan zagovornik pomoći Ukrajini, izrazio je žaljenje zbog odgode, uglavnom zbog primjedbi tvrdokornih republikanaca da dodaju pomoć na više od 113 milijardi dolara koje je Washington odobrio Kijevu otkako je Rusija započela svoju invaziju u veljači 2022.

“Mislim da smo stali na kraj izolacionističkom pokretu”, rekao je McConnell na konferenciji za novinare.

Dio novca dolazi u obliku zajma

Dio ukrajinskog novca – 10 milijardi dolara ekonomske potpore – dolazi u obliku zajma, što je Trump predložio. No zakon dopušta predsjedniku da oprosti zajam počevši od 2026.

Dotok oružja trebao bi poboljšati izglede Kijeva da spriječi veliki prodor ruskih snaga na istok, iako bi bilo korisnije da je pomoć stigla bliže trenutku kada ju je Biden zatražio prošle godine, kažu analitičari.

Oglas

Schumer je rekao da je ostavio poruku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u utorak navečer, rekavši mu: “U redu, uspjeli smo. Sada idi i pobijedi u borbi”.

Nastavi čitati

Društvo

Plenković predstavio listu za europske izbore

Objavljeno

Piše

Smatramo da imamo daleko najkvalitetniju, najjaču listu za izbore za Europski parlament (EP), rekao je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora HDZ-a i donošenja odluke o 12 kandidata koji će biti na HDZ-ovoj listi.

“Želimo pokazati hrvatskim biračima koliko nam je stalo da zastupnici u EP-u budu oni koji će zastupati hrvatske nacionalne interese, kao što su to i do sada”, rekao je Plenković koji i predvodi listu.

Ja ću predvoditi tu listu, rekao je, kako bih dao podršku našim kandidatima da još jednom uvjerljivo pobijedimo, nakon parlamentarnih izbora, i na izborima za EP.

“Pogotovo s obzirom da je HDZ, kad je riječ o hrvatskoj europskoj politici dala najveći obol”, dodao je Plenković te, među inim, istaknuo da su politikom modernog suverenizma Hrvatsku učinili “utjecajnijom nego što je ikada bila”.

Oglas

Na listi će, redom, biti i aktualna potpredsjednica Europske komisije i potpredsjednica Europske  pučke stranke Dubravka Šuica, predsjednik Kluba EPP-a u okviru Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Davor Ivo Stier, aktualni zastupnik i voditelj HDZ-ove delegacije u EP-u Karlo Resler, aktualna ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac, potpredsjednica Kluba EPP-a u EP-u i predstavnica HDZ-a BiH Željana Zovko, aktualni zastupnici u EP-u Sunčana Glavak i Tomislav Sokol, bivši ministar regionalnog razvoja i fondova EU Marko Pavić, tajnik županijske organizacije HDZ-a u Splitskoj-dalmatinskoj županiji Ante Mihanović, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić te bivša europarlamentarna zastupnica Marijana Petir.

“Smatramo da imamo daleko najkvalitetniju, najjaču listu za ove izbore i na taj način želimo pokazati hrvatskim biračima koliko nam je stalo da zastupnici u EP-u budu oni koji će zastupati hrvatske nacionalne interese, kao što su to i do sada”, rekao je Plenković.

Nastavi čitati

Društvo

Hrvatska godišnje gubi 25 tisuća stanovnika, mora uložiti u stanovništvo 2 milijarde eura godišnje

Objavljeno

Piše

Hrvatska je u posljednjih 15 godina prema zadnjem popisu izgubila čak 9,25 posto stanovnika. U našoj državi prema zadnjem popisu živi 3,88 milijuna ljudi – gotovo 400 tisuća manje. Slikovito kao da su nam nestala dva Splita. Novu Vladu bilo tko da je sastavi čeka ključni problem kako zaustaviti demografski slom koji može biti poguban za Hrvatsku. O ovoj temi smo razgovarali s demografom, Stjepanom Štercom.

Šterc se osvrnuo na paradoks da je preko 80 tisuća kućanstava manje, a broj stambenih jedinica porastao je za 4,5 posto:

– Vrlo vjerojatno ćemo postati i odredište starije populacije koja je u mirovini i koja će između ostalog, u ovom našem prostoru provesti dio života. Mi nismo svjesni onoga što nas čeka, bez obzira na to što nam stručnjaci jasno ukazuju na činjenicu da smo mi među najstarijim populacijama u svijetu, rekao je demograf Stjepan Šterc.

– Kad gledamo prirodni pad koji je na godišnjoj razini od 25.000 ljudi, apsolutno to treba svakog zabrinuti zato što je to temelj svih planiranja u zemlji, dodao je Šterc.

Oglas

Osvrnuo se i na demografsku politiku u Hrvatskoj i njene prioritete:

– To je pitanje opstanka i tu nema više nikakvih kalkulacija, nema ideoloških razilaženja, svjetonazorskih, političkih… To bi trebalo apsolutno sve političke opcije, koje se dijele u Hrvatskoj, shvatiti kao strateški koncept i stratešku potrebu jer će nam se dogoditi nastavak demografske destrukcije koja će utjecati na uređenosti i ukupnu razvoj i na nacionalnu sigurnost, objašnjava Šterc.

Otkrio je i koje konkretne mjere su potrebne i ima li se novčanih sredstava za pronatalitetnu politiku:

– Mi smo jedna od tri zemlje u svijetu koja ima više intenzitetske populacije izvan državnog prostora nego u njemu i da je to naše bogatstvo i da se zapravo u svim razvojnim koncepcijama mora računati na taj potencijal koji oni potvrđuju godišnjim doznakama i to mora biti koncept, govori Šterc.

Oglas

”Već postoje poticajni modeli koji su se pokazali učinkoviti”

Rekao je i kako su strategije koje su do sada pisane zapravo politički dokumenti.

– Strategija mora biti vrlo jasno definirana po poticajnim modelima za koje je jasno potreban novac. E sad, ima li ga? Mi smo analizirali državni proračun, stavku po stavku i došli smo do brojke dok su još bile kune u iznos od 14 milijardi kuna koja se može usmjeriti u ovu revitalizaciju koja je temelj opstanka, ističe Šterc.

Šterc smatra kako Hrvatska treba slijediti neke druge europske države koje su dobro riješile pitanje demografije u svojoj zemlji.

Oglas

– Ono što se između ostaloga treba reći, već postoje poticajni modeli koji su se pokazali kao učinkoviti, koje Hrvatska treba slijediti. Ovo što se događa u Danskoj, za Dansku nitko ne može reći da je to neuređena zemlja. Danka je shvatila da demografski nestaje i počela je usmjeravati poticajne modele prema mladoj populaciji, zaključio je Šterc.

Nastavi čitati

Ekologija

Danas se obilježava Svjetski dan planete Zemlje uz slogan ’Planeta protiv plastike’’

Objavljeno

Piše

Svjetski dan planete Zemlje službeno se obilježava od 1992. godine kada je tijrkom Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru na kojoj je sudjelovao veliki broj predstavnika vlada i nevladinih udruženja usklađen dalekosežni program za promociju održivog razvoja.

Na prijedlog bolivijske vlade 2009. godine Opća je skupština Ujedinjenih naroda 22. aprila proglasila međunarodnim Danom planete Zemlje.

Dan planete Zemlje obilježava se svakog 22. travnja u više od 150 zemalja širom svijeta. Ove godine naglasak je stavljen na ‘’Planeta protiv plastike’’. Cilj je ukazati na ozbiljan problem zagađenja okoliša plastikom.

Uz ostale teme, najviše pažnje se ove godine poklanja ideji o postepenom ukidanju plastike za dobrobit zdravlja ljudi, s ciljem smanjenja proizvodnje plastike za 60% do 2040. godine. Odabrana tema ističe potrebu širenja svijesti o štetnosti plastike, zdravstvenog rizika koji plastika nosi, potrebu za izbacivanjem iz upotrebe sve plastike za jednokratnu uporabu.

Oglas

Širom svijeta proizvede se svake godine oko 380 milijuna tona umjetnog materijala. Ako se potrošnja plastike ne reducira, nerijetko završava u prirodi i morima. Tijekom vremena razgrađuje se do razine mikroplastike, štetne i za čovjeka i za okoliš.

Neophodna je globalna suradnja kako bi se ostvarile značajne promjene u smanjenju plastičnog zagađenja i zaštiti našeg okruženja.

Nastavi čitati

Najnovije vijesti

Gospodarstvoprije 6 sati

Torbice iz Busovače prepoznatljive diljem svijeta: Jeste li već vidjeli novu kolekciju COCOPAT SPRING-SUMMER 2024

“U srcu Bosne i Hercegovine mjesecima se radi na novim modelima i osvježenjima koje smo s nestrpljenjem i ponosom jedva...

Društvoprije 8 sati

Nadbiskup krizmao 102 krizmanika u Vitezu

U subotu, 27. travnja, vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić tijekom svečanog misnog slavlja u župi Sv. Juraja Mučenika u...

Društvoprije 8 sati

Krizma u župi Guča Gora

U subotu, 27. travnja, vrhbosanski nadbiskup mons. Tomo Vukšić tijekom svečanog misnog slavlja u župi Sv. Franje Asiškoga u Gučoj...

Sportprije 8 sati

Travnik sa visokih 7:0 savladao Novi Travnik

Nogometaši NK Travnik danas su na stadionu Pirota ostvarili uvjerljivu pobjedu protiv rivala iz susjednog grada iz Novog Travnika. U...

Društvoprije 8 sati

Znanje se isplati: Iz školske klupe u KŠC “Petar Barbarić” Travnik do najboljih 200 inženjerki svijeta!

U svijetu inženjerske struke, pronalazak iznimnih talenata jako je zahtjevan. No, zahtjevnije je taj talent naći na tako malom području...

Sportprije 8 sati

Ademi skupio 400 nastupa za Dinamo. Samo jedan igrač u povijesti ima više

KAPETAN Dinama Arijan Ademi ušao je pred kraj utakmice Dinama u Varaždinu te tako ubilježio svoj 400. nastup za zagrebački klub. Više...

Sportprije 8 sati

Čudesni Bayer u zadnjim sekundama izbjegao prvi poraz sezone

BAYER LEVERKUSEN je ponovno čudesno izbjegao poraz u posljednjim sekundama utakmice. Na domaćem terenu su u sklopu 31. kola njemačke...

Sportprije 8 sati

HAJDUK – RUDEŠ 5:1 Pukštas i Krovinović zabili po dva gola, debitirao sin legende

HAJDUK je na praznom Poljudu pobijedio Rudeš 5:1 u 32. kolu SuperSport HNL-a. Utakmica je odigrana bez gledatelja zbog kazne...

Oglas
Oglas
LM