Svjetski dan slobode medija obilježava se danas, 3. maja. Stanje medijskih sloboda u BiH, prema riječima predsjednika Udruženja „BH novinari“ Marka Divkovića, samo se pogoršava.
Na današnji dan
Prije četrdeset godina umro je Tito
Nakon duge agonije i nekoliko dana prije 88. rođendana, 4. maja 1980., umro je Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i njenog saveza komunista, piše francuski AFP o jugoslavenskom vođi koji je odbio pokroviteljstvo Sovjetskog Saveza i čvrstom rukom vladao mozaikom naroda i vjera, prenosi Hina.
U povodu 40. godišnjice Titove smrti, France Presse prisjetio se izvještavanja o njegovoj smrti nakon gotovo četiri mjeseca liječenja u bolnici u Ljubljani, žalovanja u državi i pogreba u Kući svijeća na Dedinju, u Beogradu.
Te nedjelje jugoslavenske su novine izašle s naslovima da je Tito u kritičnom stanju, a onda je navečer stigla vijest da je umro.
– Radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije: Umro je drug Tito – objavljeno je u saopćenju Centralnog komiteta Saveza komunista Jugoslavije koje je na televiziji pročitao Miroslav Lilić.
Kada mu se život ugasio, taj starac nije težio više od četrdesetak kilograma.
Tito je u januaru hospitaliziran zbog problema s cirkulacijom povezanim s dijabetisom, amputirana mu je lijeva noga, a uslijedile su brojne komplikacije: zatajenje bubrega, uzastopne upale pluća, unutarnje krvarenje, sepsa, oštećenje jetre i na kraju stanje kome.
Sedam dana žalosti
Državna televizija počela je emitirati program u kojem se slavio bivši vođa otpora jugoslavenskih partizana u Drugom svjetskom ratu i utemeljitelj narodne republike 1945. godine.
Josip Broz uzeo je ime Tito 30-ih godina 20. stoljeća, nakon petogodišnje zatvorske kazne zbog pripadnosti Komunističkoj partiji koja je u to vrijeme bila zabranjena.
Politički je formiran u Moskvi gdje je prije rata radio u Kominterni, a njegovom kraju postaje postaje komunistički vođa zemlje koju je razdirala unutarnja mržnja i čije je jedinstvo očuvao željeznom rukom.
Sa Staljinom je raskinuo 1948. i postao jedan od suosnivača Pokreta nesvrstanih.
Ali bio je i ljubitelj cigara i raskošnih, sjajnih ili pak potpuno bijelih uniformi, koji je na Brijunima ili na jahti u Jadranskom moru častio brojne svjetske čelnike i holivudske zvijezde.
Nakon njegove smrti proglašeno je sedmodnevno službeno žalovanje s televizijskim i radijskim programima posvećenim njegovom veličanju, simfonijama i tužnim pjesmama.
U ponedjeljak 5. maja iz Ljubljane je prema Beogradu krenuo Plavi vlak s njegovim mrtvačkim kovčegom koji je zastajao putem kako mu bi građani mogli odati počast. U vozu su bili i njegovi sinovi Žarko i Mišo.
Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru, u Titovoj rodnoj Hrvatskoj, voz su dočekale stotine hiljada ljudi. Građani širom Jugoslavije su na vijest o smrti izašli na ulice, često u suzama, i kleli se “da nikada neće skrenuti s njegovog puta”.
U Beogradu su u izlozima dućana izloženi njegovi portreti s crnim florom i slogani u u njegovu slavu: “Tito, tvoje ime je sloboda”.
Nekoliko sati prije dolaska Plavog vlaka u Beograd, masa ljudi se po kiši uputila pred zgradu savezne vlade gdje mu je staro i mlado danonoćno, čekajući prije toga satima u redu, odavalo počast do 8. maja, prije nego mu je lijes omotan jugoslavenskom zastavom sa crvenom zvijezdom.
Na sahrani 8. maja bili su prisutni čelnici iz cijelog svijeta, uključujući i predsjednika SSSR-a Leonida Brežnjeva, kancelara tadašnje zapadne Njemačke Helmuta Schmidta, čelnika DDR-a Ericha Honeckera i britansku premijerku Margaret Thatcher.
Tito je pokopan uz taktove Internacionale i jugoslavenske himne, a u gradovima i lukama širom države odjekivale su sirene.
Za posljednje počivalište izabrao je mjesto uz svoju bivšu privatnu rezidenciju u Užičkoj ulici. Na njegovom grobu u Kući cvijeća zlatnim slovima piše tek “Josip Broz Tito 1892 – 1980”, bez zvijezde petokrake, simbola komunističkog pokreta.
Ekonomski potop
Mnogi su se pitali hoće li Jugoslavija nakon Titove smrti uspjeti očuvati svoje jedinstvo i nezaisnost. Neki su se pribojavali sovjetskog ekspanzionizma nakon što je nekoliko mjeseci ranije SSSR izvršio invaziju na Afganistan.
Međutim, evropski komunistički režimi, uključujući i sovjetski, počeli su od 1989. padati jedan za drugim.
- Jugoslavija je potonula u ekonomsku i političku krizu koja će oživjeti nacionalističke težnje i federacija će eksplodirati u nizu ratova 90-ih čime je zauvijek zatvorena stranica titoizma, zaključuje AFP.
Na današnji dan
Svjetski dan slobode medija: Stanje u BiH samo se pogoršava
– Materijalni status velikog broja novinara je vrlo težak. Mnogi poslodavci im ne uplaćuju ili penziono ili zdravstveno, ili oboje, a mnogi od kolega i kolegica rade na dvije ili tri adrese da bi preživjeli.
Gledajući iz drugog ugla, medijske slobode su sve gore, jer smo prošle godine imali dopunu zakona kojom je kleveta u RS ponovo krivično djelo.
Kada sve to imamo na umu, onda ne možemo ničim biti zadovoljni, nažalost, ni ekonomskim, ni pravnim, ni sigurnosnim aspektom rada novinara. Ne ide nam u prilog, sve je gore – rekao je Divković za „Avaz“.
Dodao je da je teško povjerovati da će biti bolje.
– Kako biti optimista, ako zakoni, kakvi su u RS, tako glatko prolaze, a da nemamo nikakvu ozbiljniju reakciju ni iz Ureda visokog predstavnika ni pojedinih međunarodnih organizacija, osim izražavanja brige… To je, što je – istakao je Divković.
BiH
Župa Vitez danas slavi svog sveca zaštitnika
Danas,23.travnja, slavi se sveti Juraj, jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve. Njegovo štovanje rasprostranjeno je diljem Europe, a neke ga države štuju kao svoga sveca zaštitnika. U nas, sv.Juraj se slavi i obilježava u župi Vitez, čiji je on svetac zaštitnik. Sveta pučka misa u župi Vitez bit će slavljena u 11 sati.
Sv.Juraj povijesna je osoba. Rođen je u III. stoljeću u Kapadociji. Potjecao je iz plemenitaške obitelji, što ga je obvezalo da postane vojnik. Ubrzo je među vojnicima stekao veliku popularnost, a za nagradu postao je zapovjednik jedne satnije. Potom postaje i zapovjednik bojišta. No sam Juraj veoma je rano postao kršćanin i zbog svoje vjere došao u sukob sa zapovjednom strukturom u vojsci. Bio je član Vojnoga vijeća u svojstvu časnika. Veoma brzo uvidio je da se mora izjasniti i dati dokaz svoje vjere, ne krijući da je kršćanin. Nakon majčine smrti svoj bogat obiteljski imetak razdijelio je siromašnima, a svojim robovima dao je slobodu.
U likovnim prikazima, sveti Juraj u Istočnoj i Zapadnoj Crkvi, najčešće se može vidjeti u borbi sa zmajem koji je bio simbol zla.
Na današnji dan
Danas je Svjetski dan Parkinsonove bolesti: Važno je rano prepoznati znakove bolesti
Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se 11. travnja u znak potpore bolesnicima i njihovim obiteljima, procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 15.000 oboljelih, a stručnjaci poručuju kako je od iznimne važnosti što ranije prepoznati prve znakove bolesti.
Parkinsonova bolest uglavnom utječe na motorički sustav, a najčešće prepoznati simptom je tremor koji se obično javlja u mirovanju ili za vrijeme neaktivnosti.
Ostali motorički simptomi uključuju usporenost pokreta, ukočenost mišića i nestabilnost, što može povećati rizik od padova.
Bolest može dovesti i do pojave psiholoških poteškoća poput depresije, anksioznosti, poremećaja spavanja i kognitivnih oštećenja, te ima značajan utjecaj na kvalitetu života pojedinca. Obitelj i prijatelji imaju ključnu ulogu u podršci oboljelima.
– Iako je za Hrvatsku jako teško odrediti egzaktan broj oboljelih od Parkinsonove bolesti, procjene govore da je riječ o otprilike 15 tisuća bolesnika, kaže voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenomiku u KBC-u Zagreb Fran Borovečki.
Ističe kako je iznimno važno što ranije prepoznati prve znakove bolesti, odnosno što prije osigurati termin pregleda kod specijalista neurologije.
– Pravovremeno upućivanje bolesnika na specijalistički pregled doprinosi produljenju funkcionalnosti i može utjecati na bolji odgovor na terapiju, ističe Borovečki.
Parkinsonova bolest (PB) je kronični neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, drugi je najčešći neurodegenerativni poremećaj globalno, s procijenjenih 6,1 milijuna oboljelih diljem svijeta.
U Europi, prevalencija iznosi otprilike 1,7 posto, varirajući među zemljama. Incidencija i prevalencija rastu s dobi, što bolesti čini češćom među starijom populacijom, ističu u udruzi “Kreni sad i odmah”.
– Motorički simptomi mogu utjecati na pokretljivost, fine motoričke vještine, ali i na govor i gutanje, što uvelike može utjecati na osobni i profesionalni život. S obzirom na to da bavljenje fizičkim aktivnostima može usporiti progresiju bolesti, važno je motivirati se i ustrajati na aktivnom životu, bez obzira na zdravstveno stanje, navodi predsjednik udruge Dejan Đuran.
U sklopu kampanje “Živjeti s Parkinsom” Đuran planira krenuti na svoju novu veliku biciklističku etapu – EuroVelo 13, poznatu i kao Ruta Željezne zavjese, dugu više od 10.000 kilometara, te tako povezati 20 zemalja i tri europska mora.
– Dok vozim, osjećam se živim. To je trenutak kada bolest postaje samo sjena, kada volan u mojim rukama postaje produžetak mog bića, a pedale moja snaga. Na biciklu nisam bolesnik, nisam statistika samo sam čovjek u potrazi za malim komadom sreće, istaknuo je Đuran.
Društvo
Obilježava se dan Radio-televizije BiH: 79 godina od početka emitiranja radio-programa u BiH
Na današnji dan prije 79 godina počelo je emitiranje radio-programa u Bosni i Hercegovini. To je bila prva radio-stanica u Bosni i Hercegovini. I danas se 10.travnja obilježava kao dan Radio-televizije Bosne i Hercegovine, koja je pravni sljedbenik nekadašnje RTV Sarajevo, piše BHRT.
“Ovdje Radio Sarajevo! Smrt fašizmu, sloboda narodu!”
Ovim riječima Đorđa Lukića Cige, spikera i tehničara koji je popravio zarobljenu njemačku radio stanicu, 1945. godine počelo je emitiranje programa Radija Sarajevo. Taj 10.travanj, prije gotovo osam desetljeća označio je nastanak bosanskohercegovačkih elektronskih medija, čiji je nositelj razvoja Radiotelevizija Bosne i Hercegovine.
Prva rečenica je bila ‘smrt fašizmu, sloboda narodu’. Mislim da smo i 79 godina nakon toga u sličnim borbama. RTV BiH koja je pravni nasljednik tadasnjeg Radija Sarajevo, odnosno RTV Sarajevo, je na putu da se, između ostalog, bori protiv tendencija koje su tada, a i dan danas, bile negativne. S druge strane, radi se o periodu koji je vrlo težak za RTV BiH. Već godinama govorimo o tome da nije riješen problem finansiranja javnog medijskog servisa na nivou države i nismo za sada naišli na adekvatnu podršku onih koji imaju instrumente da riješe ovaj problem, a to je prije svega politika u BiH, ističe generalni direktor BHRT-a Belmin Karamehmedović.
Uprkos neumornoj borbi za očuvanje javnog servisa i izuzetno teške uvjete rada, uposlenici BHRT-a su u svim situacijama uspjevali, ne samo očuvati bosanskohercegovačku Radioteleviziju, već i ispuniti funkciju javnog RTV servisa, javnost nepristrasno, blagovremeno i točno izvještavati.
Javni medijski servis BiH pokušava da ostane na onim tračnicama koje su definirane i zacrtane tih davnih godina. Nisam siguran, ali mislim da je danas djelimično kompliciranije, iz prostog razloga što je stanje na medijskoj sceni BiH daleko od zadovoljavajuće,naglašava Benjamin Butković, urednik Specijalnih programa BHT1.
Ako govorimo o radiju kao mediju u današnjici, u poplavi novih medija, radio traži svoje mjesto i mislim da je radio preživio, što je najbitnije, ovu elektronsku eru, da je našao svoje mjesto u medijskom sistemu i nadamo se da će tako biti i u budućnosti, kaže Darko Đerić, novinar Sportske redakcije BH radija 1.
U proteklih gotovo osam desetljeća, bosanskohercegovačka Radiotelevizija izrasla je u snažan i nezamjenjiv glas javnosti. Zastarjela oprema i financijska nestabilnost nisu ugrozili profesionalnost programa koji se svakodnevno emitira.
Možda u tehničkom smislu ne ispunjavamo sve uvjete kao ostali javni servisi u Evropi, ali sigurno smo jedan objektivan transparentan javni servis koji donosi tačne informacije svojim gledateljima, tačne informacije javnosti u BiH. To je jako bitno u ovo vrijeme, u vrijeme fake news-a, osnosno lažnih vijesti, u vrijeme propagande, da jedno društvo ima javni servis na koji se može osloniti. Građani BiH, ja to odgovorno tvrdim, mogu se osloniti na BHRT i na vijesti koje mi donosimo, ističe Lejla A. Babović, rukovoditeljica Odjela za međunarodne poslove BHRT-a.
U profesionalnom, programskom smislu, u zadaćama koje RTV BIH treba da ispuni prema građanima, nimalo ne zaostajemo u odnosu na tu, ne mogu nazvati konkurenciju, ali u odnosu na kolege iz drugih javnih servisa, navodi generalni direktor BHRT-a.
Bez obzira na uvjete rada i teške okolnosti, BHRT neće odustati od temeljnih postulata, da časno ispunjava svoju misiju i aktivno učestvuje u izgradnji stabilnog demokratskog društva, što radi već 79 godina.
Izvor: BHRT
Na današnji dan
Danas je Svjetski dan zdravlja – Vaše zdravlje je vaše pravo
Svjetski dan zdravlja, koji se obilježava svake godine 7. aprila, ima izuzetan značaj u globalnom kalendaru zdravstvenih događanja, a odvija se pod pokroviteljstvom Svjetske zdravstvene organizacije, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Svake godine, obilježavanje ovog dana, donosi nam priliku da istaknemo najvažnije zdravstvene izazove, promovišemo postignuća u oblasti zdravlja i pokrenemo akcije usmjerene ka smanjenju zdravstvenih nejednakosti širom svijeta.
Briga o zdravlju na pravi način
-Ovogodišnja tema, “Moje zdravlje, moje pravo”, naglašava osnovno pravo svakog pojedinca na dostojanstven život, pri čemu se zdravlje posebno ističe kao osnovni dio ljudskih prava, ističe dr. spec. Elma Kuduzović, rukovoditeljica Odjeljenja za promociju zdravlja u INZ.
U vremenima kad se suočavamo s brojnim izazovima kao što su pandemije, klimatske promjene, ekonomske krize i socijalne nepravde, borba za pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti postaje još važnija.
-Odgovornost za promjene leži na svima nama – od vlasti koja treba osigurati da zakoni i politike podržavaju pravo na zdravlje, do pojedinaca koji bi trebali biti informisani i angažovani u zaštiti svog zdravlja i zdravlja svojih zajednica kroz edukaciju o zdravstvenim pravima, učešćem u preventivnim programima i zagovaranjem za bolje zdravstvene politike i usluge, ističe dr. Kuduzović.
Kako biste bili u mogućnosti ostvariti svoj puni potencijal i doprinijeti zajednici, ključno je brinuti se o svom zdravlju na pravi način.
Nekoliko jednostavnih, ali jako važnih savjeta za očuvanje i unapređenje vašeg zdravlja, između ostalih, su –
Redovni medicinski pregledi i posjete ljekaru mogu otkriti potencijalne zdravstvene probleme u ranoj fazi, čime se omogućuje pravovremeno liječenje i prevencija ozbiljnijih bolesti, te redovne kontrole kako bi se spriječile komplikacije osnovne bolesti. Ne čekajte da se pojave simptomi već u toku godine odvojite vrijeme za preventivne preglede.
Uravnotežena prehrana – Ishrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima ključna je za održavanje optimalnog zdravlja. Pokušajte izbjegavati prekomjernu konzumaciju obrađenih namirnica i šećera.
Redovna fizička aktivnost i san
Redovna fizička aktivnost igra jako važnu ulogu o očuvanju našeg zdravlja: Fizička aktivnost ne samo da jača tijelo, već i poboljšava raspoloženje i smanjuje rizik od raznih bolesti, uključujući srčane bolesti, dijabetes i depresiju.
– Naravno, tu je bitan i redovan i kvalitetan san kao ključ za za oporavak tijela i mozga, ističu iz INZ.
U moru negativnih informacija kojima smo svakodnevno izloženi što negativno utiče na naše fizičko i mentalno zdravlje jako je važno pronalaženje zdravih načina suočavanja sa stresom, poput meditacije, dubokog disanja, vježbanja ili druženja s voljenima.
Iz INZ-a za kraj poručuju: Ne zaboravite da je vaše zdravlje vaša najvažnija imovina. Neka Svjetski dan zdravlja bude podsjetnik da svakodnevno radimo na očuvanju i unapređenju svog zdravlja. Uz zajednički napor i podršku, možemo stvoriti zdraviju i sretniju budućnost za sve nas.
INZ
BiH
Danas je Dan grada Sarajeva
Na današnji dan 1945. godine zajedničkim naporima i žrtvama naroda Bosne i Hercegovine i svih ostalih oslobođeno je Sarajevo od fašističke okupacije.
Ovaj dan, jasno povezan s antifašističkim tekovinama i danas se obilježava kao Dan grada Sarajeva.
Jugoslovenska armija započela je akciju oslobađanja Sarajeva 28.ožujka 1945. godine. U akcijama su učestvovali drugi, treći i peti korpus Armije, 11. i 13. krajiška brigada, 18. srednjo-bosanska brigada, artiljerijska i tenkovska jedinica.
Mir je trajao 47 godina, a onda je Sarajevo započelo novu bitku. Na Dan grada, upravo 6.travnja 1992. godine počela je opsada u kojoj je ubijeno, umrlo od gladi, hladnoće ili nestalo 11.541 civila, od kojih 1.601 djece, piše N1.
Na današnji dan
Na današnji dan poginuo prvi hrvatski branitelj
JOSIP JOVIĆ – PRVI POGINULI HRVATSKI BRANITELJ…
Na današnji dan obilježavamo 33. obljetnicu stradanja prve žrtve Domovinskog rata, redarstvenika Josipa Jovića.
Poginuo je na sam dan Uskrsa 31. ožujka 1991. godine u akciji oslobođenja Plitvičkih jezera. Spomenuti događaj nazvan je i “Krvavi Uskrs”.
Na današnji dan
Danas je Svjetski dan teatra
Na današnji dan
Devet godina prošlo je od smrti najdražeg bučićkog župnika fra Jozea
Devet godina je prošlo od smrti fra Joze Ančića, najdražeg bučićkog svečenika svih vremena. Naš Joze napustio nas je 26.3.2015. kada je nakon teške bolesti umro u bolnici dr.fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, a sahranjen je na franjevačkom groblju u Gučoj Gori.
Fra Jozo je rođen 18. ožujka 1955. u mjestu Zabilje, župa Vitez, od roditelja Pere i Ljubice r. Perić. Osnovnu školu pohađao je u Staroj Biloj, u periodu 1962.-1970. Srednju školu pohađao je na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Visokom, u periodu 1970.-1974. Franjevačku teologiju pohađao je u Visokom (I. godinu) i Sarajevu, u periodu 1974.-1982. Franjevački habit obukao je 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve jednostavne zavjete položio je 13. srpnja 1975. u Visokom. Svečane zavjete položio je 25. travnja 1981. u Sarajevu. Za đakona je zaređen 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika zaređen 29. lipnja 1982. u Sarajevu. Nakon ređenja fra Jozo je obavljao sljedeće službe: Od 1982. – 1984. obnašao je službu župnoga vikara u župi Ljubunčić. Od 1984. – 1988. župni vikar u Kraljevoj Sutjesci. Od 1988. – 1989. župni vikar u župi Vitez. Od 1989. – 1991. samostanski i župni vikar u samostanu Guča Gora. Od 1991. – 2006. obnašao župnik u župi Bučići. Od 2006. – 2010. župni vikar u župi Ovčarevo. Te od 2010. do svoje smrti župni vikar u župi Guča Gora. (kta)