Posljednja istraživanja pokazuju da je BiH po broju kladionica i kockarnica u poređenju sa brojem stanovnika vodeća zemlja u Evropi. Prema procjenama, oko pola miliona bh. građana novac troši na igre na sreću, što, prema stručnjacima, predstavlja alarmantnu brojku.

Radnik u jednoj banjalučkoj kockarnici ističe da je ovaj posao zamrzio kad je uvidio da su brojni njegovi sugrađani svoj život doslovno uništili navikom da svaki dan satima sjede za slot-aparatom.

“Najteže podnesem kad vidim porodične ljude koji rade za neku mizernu platu, od koje ne mogu da plate ni osnovne troškove. Međutim, isti ti ljudi se zaduže i dođu ovdje, te ostave ogromne pare. Vlastitim očima sam gledao niz puta da čovjek izgubi stotine maraka i praznih džepova ode kući u kojoj mu je, pretpostavljam, frižider prazan”, priča ovaj radnik.

Psiholozi kažu da kockanje počinje zabavom, a prerasta u interes, da bi se na kraju sve okončalo ovisnošću. “Stimulirani povremenim dobicima, ljudi rizikuju, ulažu i gube”, kaže Aleksandar Milić, psiholog. Prema njegovim riječima, ljudi koji su željeli da dobiju ono što nemaju padaju sve više u zaduženja, što porodica na kraju i primijeti. “Čim se osjete loše navike kod nekoga ko kocka, vrijeme je za intervenciju stručnjaka”, naglašava Milić.

U Fondu “Herc”, koji bh. građanima nudi pomoć da se odviknu od kockanja, potvrđuju da je BiH na našim prostorima, pa i u Evropi, država sa najvećim brojem kockarnica po glavi stanovnika. “Statistički, po broju patoloških kockara smo vodeći. Za kockanjem najčešće posežu ljudi koji imaju određene brige i probleme, mada to nije pravilo”, ističu u ovom fondu, koji ima i SOS broj (063/077-580).

Kako dodaju, čim građani zbog kocke počnu da zanemaruju vlastite obaveze i porodicu, te da se ponašaju neuobičajeno, problem je postao i te kako ozbiljan.
“Kockanje je kod nas postalo jedan od nacionalnih problema i ljudi se u ovoj neimaštini nadaju da će sitnim novcem dobiti veću svotu”, kažu u Fondu “Herc”.
Iz jedne sportske kladionice u Banjaluci ne kriju da je zarada, uprkos sveopćoj krizi, sve veća, te da im svoj novac u zamjenu za tiket ostavljaju uglavnom mladi ljudi.
“Većinom je riječ o đacima i studentima. Možda imaju koju marku u novčaniku i to potroše na kavu i obavezno na tiket. Zašto bismo mi snosili odgovornost? Nikog s ulice ne zovemo da uđe u kladionicu”, kažu u toj sportskoj kladionici.

Marina Ilić, načelnik Odjeljenja za inspekcijski nadzor u Republičkoj upravi za igre na sreću, potvrdila je da tokom ove godine, prilikom inspekcijskih nadzora, nisu imali evidentiranih slučajeva otkrivanja maloljetnika u objektima u kojima se priređuju igre na sreću.

“Međutim, značajno je istaći da je u domenu otkrivanja i sankcionisanja navedenih prekršaja ova uprava ostvarila dobru saradnju sa MUP-om RS. Njegovi pripadnici su prilikom obavljanja vlastitih poslova i zadataka u tri slučaja zatekli maloljetnike u objektima u kojima se priređuju igre na sreću, o čemu su Upravi dostavili informacije na osnovu kojih je inicirano prekršajno procesuiranje pravnih i odgovornih lica”, kaže Ilićeva. (Nezavisne novine)

Odgovori