Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je ponovo izabran na ovu poziciju nakon što je nezapamćeno pobijedio Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Milanović je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva na osnovu 97,57 posto prebrojanih biračkih mjesta osvojio 74,50 posto glasova i više od milion glasova, dok je Primorac osvojio 25,50 posto.

Prve izlazne ankete su ukazivale na to da će Milanović pobijediti sa 77,86 posto, a i prvi rezultati DIP-a su ukazivali na njegovu pobjedu. Od tog trenutka je jasno da će Milanović ponovo biti predsjednik Hrvatske, a čestitke mu stižu i prije objave potpunih rezultata izbora.Milanović je inače i u prvom krugu zamalo osvojio potrebnih 51 posto s obzirom na to da je imao 49,09 posto, dok je Primorac imao 19,5 posto glasova. Izlaznost Hrvata u drugom krugu glasanja je nešto manja u odnosu na prvi krug glasanja, a prema prvim informacijama izborni proces je prošao bez težih kršenja pravila.

Zoran Milanović je obnovio predsjednički mandat, koji je prvi put dobio 2020. godine, pobjedivši Kolindu Grabar Kitarović. Prije toga je bio premijer Hrvatske od 2011. do 2015. godine. Važi za centrističkog političara, ali sa sklonošću ka radikalnijim i kontroverznijim izjavama.

Politikom se bavi od 1999. godine, a u svojim počecima bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Od 2007. je vodio SDP, a 2010. je uspio formirati “Kukuriku koaliciju”, koja mu je omogućila premijerski mandat. Nakon izbora u jesen 2015. godina je njegova koalicija ostala bez apsolutne većine, te je nakon nekoliko mjeseci bez uspjeha pokušao sastaviti vladu sa Mostom nezavisnih lista i početkom 2016. završio u opoziciji.

ZORAN Milanović, bivši i budući hrvatski predsjednik, obratio se javnosti nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Uvjerljivo je pobjedio HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojivši više od 74% glasova.

Dobro večer i započet ću kao svi verbalni zlostavljači, bit ću kratak, ali stvarno. Hrvatska, hvala ti”, rekao je Milanović, pa dodao: “Bosno i Hercegovino, hvala ti”.

“Ovo je za mene velik dan, ovu pobjedu doživljavam kao priznanje i odobravanje svog rada. Ovo je plebiscitarna poruka hrvatskog naroda svima onima koji bi je trebali čuti i molim da je čuju”, rekao je.

“Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”

“Ova pobjeda mi je veliko priznanje, akt povjerenja ljudi prema meni. Poslali smo poruku onima koji su je trebali čuti i molim da je čuju. Ima još jedna kategorija naših građana, istih kao ovi ovdje, a oni jesu glasali za mene… Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”, dodao je.

“Kako god hoćete, moja ispružena ruka je prema onima koji obnašaju izvršnu dužnost u ovoj državi, koji kažu da su oni odgovorni za 99% svega. že da je odgovorna za 99 posto stvari, a mi za jedan posto. I to su moje riječi otprije deset godina, kad je Grabar-Kitarović pobijedila Josipovića. Bilo je to malo ogorčeno s moje strane, ali Vlada Vlada je najodgovornija u ovoj državi. Ovo nije podrška meni, nitko nema podršku 70 i koliko posto birača, to je samo u ovom trenutku i samo danas”, rekao je.

“Ovo je poruka”

“Ovo je poruka onima koji šalju poruke meni i neka ih šalju. Ja ću se držati Ustava, to je moj program. Tražim ne ovlasti, ovo nije radi ovlasti nego dužnosti. Moja dužnost je da budem ravnopravan u pitanjima vanjske politike, jer tako nalaže ustav. To nalaže i sazivanje Vijeća za nacionalne sigurnosti, koje se ne saziva već tri godine, ne mojom voljom. Ja ću biti vrhovni zapovjednik u pitanjima obrane i sigurnosti, ne ravnopravan, nego prvi u rangu, jer tako kaže Ustav”, rekao je.

“Ljudi su poslali poruku. Ne meni, nego njima”, rekao je, pa dodao: “Nadam se da nisam previše govorio o sebi, kao neki. Želim vjerovati da je ovo reakcija naših ljudi na moj rad”.

“Pogledajte semafor”

“Borba ne prestaje, pravedna, čista i legalna. Hvala Hrvatima u BiH, hvala glasovima nacionalnih manjina, ovo je i njihova domovina i uvijek će biti”, rekao je.

“Neću najavljivati nikakve javne pritiske prema premijeru. Drugi lauf je gotov, pogledajte semafor. Jedino tako se može, sportski, ponekad i s faulom, ponekad i s grubim startom, ali sportski”, rekao je Milanović.

“Za Hrvatsku kakvu želimo, domovini vjerni, živjela Hrvatska”, zaključio je Milanović svoj pobjednički govor.

Danas su održani Predsjednički izbori u RH, a glasovalo se i u BiH. Novi stari predsjednik Hrvatske je gdin Zoran Milanović.

Centralna.ba donosi vam rezultate sa biračkog mjesta u Vitezu. Ukupna izlaznost je 3562 birača, od čega je 20 nevažečih.

Prof.dr.Dragan Primorac osvojio je ukuono 82%, tj.2990 glasova u Vitezu, dok je Milanović osvojio 18%, tj. 642 glasa.

ODRŽAN je drugi krug predsjedničkih izbora. Pratimo uživo događaje u izbornom stožeru Dragana Primorca, predsjedničkog kandidata HDZ-a.

“Drage Hrvatice i Hrvati, zahvaljujem vam svima. Pokazali ste da vam je stalo do domovine. Hvala vam od srca. Hvala mojoj obitelji, mome timu i vama koji ste ovdje na vjeri u mene od početka kampanje. Od srca vam hvala. Zahvaljujem HDZ-u, najsnažnijoj stranci, i predsjedniku Andreju Plenkoviću na potpori. Bili ste moja inspiracija i ostali. Hvala Domovinskom pokretu, stranci umirovljenika, nezavisnima, svim građanima, svima koji su mi dali glas, ali i onima koji nisu.

Hvala Hrvatima izvan granica naše domovine, Hrvatima u BiH, hvala vam na ljubavi. Mi smo jedan narod, ponosan narod i nitko nas neće moći podijeliti, bez obzira na njihove želje. Svojim programom sam htio poslati poruku da Hrvatska može i zaslužuje bolje. Neki građani su ignorirali izbore, nisu birali program i viziju, hvala i njima.

Hvala dragom bogu, izdržao sam sve, ostao sam vjeran svojim načelima. Hrvatska mi je bila i uvijek će mi ostati na prvom mjestu. Ništa nema vrjednije od obraza, časti, morala, ponosa… To je nezamjenjivo, s tim se ne trguje. Prvu minutu nakon izbora, gdje god krenem, hodat ću čista obraza i sačuvanog morala i s time nema trgovine niti će ikad biti, dragi prijatelji.

Milanovića i mene dijele različite duhovne, moralne, stručne vrijednosti i promišljanja o budućnosti. Odluku građana valja poštivati. Hrvatska je stvorena na žrtvi branitelja, vjerujem u Hrvatsku u kojoj će svaki čovjek imati dignitet, koja će biti snažno pozicionirana u svijetu, surađivati s NATO-om, EU, imati snažno gospodarstvo. Dragi Andrej, tebi i svim članovima vlade i HDZ-a želim reći hvala na potpori, vrlo jasno.

Nastavit ću djelovati u zdravstvu i međunarodnoj suradnji. Oko mene će i dalje biti predsjednici država, nobelovci i za to mi nije potrebno da budem predsjednik. Brojni projekti su ispred mene, a moji kolege, obitelj i studenti me čekaju s nestrpljenjem. Vama svima želim uspjeh i inspiraciju. Neka nam vječno živi naša domovina Hrvatska.

U nedjelju, 12. Siječnja, građani Hrvatske će u drugom krugu izabrati novog (ili starog) predsjednika Republike. U drugi krug izbora prošli su aktuelni predsjednik Zoran Milanović (SDP) i kandidat HDZ-a Dragan Primorac.

Biračka mjesta su otvorena od 7 do 19 sati – biračima koji su se zatekli na njima u 19 sati bit će omogućeno da glasaju i poslije isteka vremena, ali onima koji dođu nakon 19 to neće biti omogućeno. Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, za drugi krug izbora upisano je ukupno 3.769.598 glasača.

Podsjetimo, glasanju u prvom krugu pristupilo je 46,03 posto ukupnog biračkog tijela. Aktuelnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo je veoma malo za pobjedu u prvom krugu. Kandidat SDP-a i koalicijskih partnera dobio je 49,09 posto glasova (797.938), ali nedovoljno za većinu kojom bi u prvom krugu okončao predsjedničku borbu. Kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac osvojio je 19,36 posto glasova (314.663).Razlika od 30-ak posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća je u povijesti Hrvatske. Inače, Zoran Milanović pobijedio je u svim županijama u Hrvatskoj, a Primorac samo u dijaspori. Ostali kandidati, prema očekivanjima, nisu prešli deset posto glasova.

Jedino suočavanje dva kandidata koja su prošla u drugi krug donijelo je burne polemike, na momente i uvrede i svađe. Na kraju, Primorac je poručio da će ujediniti Hrvatsku, dok je Milanović pozvao gledaoce da “spriječe ono što se mora spriječiti”.

Gledaju li se njihovi ukupni izborni troškovi, Dragan Primorac je do kraja prošle sedmice potrošio četiri puta više od Zorana Milanovića, no i dobio višestruko više od donatora, piše Al Jazzera, ističući:

Primorac je na kampanju do 3. januara potrošio 854.000 eura, a Milanović 215.000 eura, pokazuju njihovi finansijski izvještaji koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Svaki od njih na kampanju u oba izborna kruga ne smije potrošiti više od 1.274.138,96 eura.

Ovo su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja:

• Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine)
• Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine)
• Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine)
• Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine)
• Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine).

U petak u ponoć u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju, a 3. 769. 598 birača odlučuje hoće li idućih pet godina hrvatski predsjednik biti Zoran Milanović (SDP i partneri) ili Dragan Primorac (HDZ i partneri).

Izborna šutnja je na snazi cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, do zatvaranja biračkih mjesta, kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755. Iako na predsjedničkim izborima zakon nije predvidio kazne za kršenje šutnje, Državno izborno povjerenstvo RH (DIP) poziva da se ona poštuje.

„Pozivamo kandidate, predlagatelje, medije i građane da poštuju taj institut predviđen zakonom; nema poruka, fotografija (kandidata) i svega što promiče ili difamira jednog od kandidata“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić. DIP naglašava kako je tijekom izborne šutnje zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

DIP poziva da se za izborne šutnje ne iznose i ne obrazlažu programi predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca, da se ne objavljuju njihove promidžbene poruke i fotografije u medijima, postavljaju novi promidžbeni plakati ili letci, da se ne poziva građane da glasuju za određenog kandidata.

DIP: Ne telefonirati biračima, ne slati im poruke

Poziva i da se biračima ne telefonira, da im se ne šalju SMS poruke ili mailovi, da se kandidati i njihovi predlagatelji suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Facebook, Instagram, Google, You Tube, X, TikTok i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP također poziva i medije i medijske nakladnike da poštuju izbornu šutnju, da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, prenošenja eventualnih konferencija za medije, javnih događaja ili obraćanja javnosti kandidata, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi. Poziva ih i da iz svojih programskih sadržaja uklone sve što predstavlja promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i „banneri“ na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.

Povrede izborne šutnje prijavljuju se na dip@izbori.hr

Povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr. Hrvatski predsjednik nije izabran u prvom krugu, 29. prosinca, jer nitko od osmero kandidata nije dobio za to potrebnu većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas), pa će odluka ‘pasti’ u drugom krugu, u nedjelju, 12. siječnja. Kao kandidati s najvećim brojem glasova u drugi su krug ušli Milanović koji je osvojio 49, 09 posto glasova i Primorac sa osvojenih 19, 35 posto.

Višegodišnji trend rasta broja izdanih dozvola za strane radnike lani je nastavljen povećanjem za 20 posto. Prošle godine ukupno ih je izdano 206.529 ili 34 tisuće više nego godinu prije, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske.

Ukupan broj dozvola, doduše, ne znači da ih baš toliko i radi u Hrvatskoj; na temelju podataka o uplatama doprinosa računa se da ih je tu zapravo 60-ak tisuća manje. Osim što neki od radnika za koje su izdana odobrenja za boravak i rad odlaze drugdje, dio objašnjenja je i u tome što se npr. pri promjeni poslodavca izdaje nova dozvola.

Novi val – Uzbekistan i Egipat

Kako bilo, od ukupnog broja 132,2 tisuće dozvola odnosilo se na nova zapošljavanja (godinu prije 113 tisuća). U nešto manje od 57 tisuća slučajeva posrijedi su bila produljenja, a preostalih 17,4 tisuće sezonska zapošljavanja. Njih je ujedno bilo nešto manje u usporedbi s 2023., ali to nije rezultat smanjenja u turizmu i ugostiteljstvu, gdje je i prošla godina bila u znaku rasta.

Isto tako, statistika dozvola za 2024. potvrdila je da su građevinarstvo i turističko-ugostiteljske djelatnosti i nadalje sektori u kojima se manjak domaće radne snage najmasovnije nadomješta stranim radnicima; na njih se odnosi 36 odnosno 27 posto lanjskih dozvola.

Najviše odobrenja u trgovini

Relativno gledano, međutim, u odnosu na prethodnu godinu najveći rast izdavanja dozvola zabilježen je u trgovini – s porastom za 54 posto (na 7925) te u djelatnostima prometa i veza s rastom za 40 posto (na 16.149).Kao i godinu prije, najviše odobrenja odnosilo se na radnike iz BiH.

No, podatak da ih je lani bilo 38.100 ili za gotovo 140 manje nego 2023. samo je dodatna potvrda postepenog iscrpljivanja “bazena” radne snage iz zemalja iz susjedstva koje poslodavci u Hrvatskoj inače preferiraju – i zbog toga što s njima nema jezičnih barijera, ali i zato što je uglavnom ipak riječ o kvalificirani(ji)m radnicima.

Broj dozvola za radnike iz Srbije prošle je godine bio nešto veći nego prethodne (nešto manje od 28 tisuća naspram 24), ali s drugog su ih mjesta, barem MUP-ovoj statistici izdanih dozvola, potisnuli Nepalci. Za državljane te azijske zemlje broj odobrenja porastao je u godišnjim usporedbama za više od 50 posto, s oko 23,5 na 35,6 tisuća.

I nešto veći postotni rast, za 56 posto, bilježi se kod dozvola za osobe iz Bangladeša (13.600), ali njih je i dalje manje nego za radnike iz Indije i Filipina, kod kojih je bilo za 31 odnosno 33 posto više dozvola. Kod Indijaca time je dosegnuo 20,5 tisuća, a kod Filipinaca nešto manje od 14,7 tisuća.

Trend rasta dolazaka radnika iz udaljenijih zemalja potvrđuje i to što su se među prvih deset našli oni iz Uzbekistana (gotovo 7000) i Egipta (6672), uz istodobni pad dozvola za Kosovare, kao i tek tri posto veći za Makedonce.Snažan rast koji se već nekoliko godina bilježi kod broja radnika iz Nepala, Indije i Filipina, jasno se odražava i u podacima o osobnim transferima koje ti radnici šalju svojim obiteljima, prenosi Poslovni.hr

Radničke doznake

Iako obično rade slabije plaćene poslove, npr. Nepalci su u domovinu preklani poslali oko 13 milijuna eura, a u prva tri lanjska kvartala 48 milijuna. Radničke doznake u Indiju u 2023. su iznosile 8,8 milijuna, a do kraja rujna prošle godine gotovo 29, dok su prema Filipinima lani do konca rujna premašile 30 milijuna eura.

HNB-ova statistika tekućeg računa bilance plaćanja pokazuje i da su naknade radnicima iz Nepala (sa statusom nerezidentata, tj. do godine dana u Hrvatskoj) u devet lanjskih mjeseci premašile 95 milijuna eura (godinu prije 64), kod Filipinaca su u tom razdoblju stigle nadomak 60 milijuna (u cijeloj 2023. godini 42 milijuna), a tek nešto manjih 56,6 milijuna bio je do kraja lanjskog rujna iznos naknada u slučaju radnika iz Indije.