BiH
Zelenika: HDZ neće bojkotovati izbore

Bivša zastupnica Parlamentarne skupštine BiH Diana Zelenika gostovala je u emisiji “Mreža” Federalne televizije. Zelenika je odgovarala na brojna pitanja. Dotakla se nastupa Dragana Čovića na sjednici Narodne skupštine RS, izbora, majorizacije vlastitog naroda od strane HNS-a. Također, kazala je na koji način pravosuđe može poboljšati odnose između Bošnjaka i Hrvata.
– Onakav jedan patetičan, očinski izričaj je u meni izazvao sasvim suprotne emocije i stomačne tegobe. Prvo što sam pomislila je da je to uvreda, veleizdaja 220.000 Hrvata koji su prognani iz RS-a i 1054 osoba, od kojih je 616 civila i čak 144 žene samo u banjalučkoj biskupiji, koji su ubijeni samo zato što su bili Hrvati. Svojevremeno sam znala reći da, ukoliko dođe do nekih sukoba u RS-u, će gospodin Čović sve Hrvate koji su ostali u RS-u primiti u svoje dvore u Barama u Mostaru. Toliko malo ih je ostalo. Pa baš i ne malo, jer dvori nisu maleni – rekla je Zelenika komentarišući izjavu Čovića na sjednici NSRS na kojoj je poručio, između ostalog, “čuvajte Republiku Srpsku”.
Zelenika ističe da, s obzirom da je Čović jedan od tri najveća manipulatora narodima i građanima BiH, a tu spadaju i Dodik i Izetbegović, je ne čudi stav Čovića. Smatra da to nije izrečeno onako slučajno ili nemarno, već da je bilo savršeno smišljeno. I to, kako kaže, od strane stručnjaka koji svakodnevno savjetuju svu trojicu, konkretno u tom slučaju Čovića.
– Bitna je poruka. Nije bitno uopće šta će se dogoditi, bitna je poruka. Moj dojam je da je htio reći da kroz čuvanje Republike Srpske se otvara i mogućnost treće izborne jedinice, ono za čim Hrvati žude. Nije bitno ni da li će se to ostvariti, ni kako, ni u kojem obimu. Bitan je privid.
Ja sam na Saboru HNS-a otvoreno pitala gospodina Čovića i cijelu svitu koja je u vrhu da mi kažu koje su to granice trećeg entiteta, pa da i ja kao Hrvatica znam jesam li ja za to. Recite mi granice. Jer ako ćemo računati samo Posušje, Široki i Grude, bez srednje Bosne, bez Posavine, pa zar ti Hrvati manje vole svoj dom nego što vole ovi. Odgovor nisam dobila nikada. Ali nije uopće to sporno. Bitan je privid koji se stvara da će se napokon napraviti ta treća izborna jedinica, a sve sa ciljem homogeniziranja biračkog tijela da bi se što bolje prošlo na narednim izborima i da bi kupili još četiri godine vladavine. Već je u mirovini, još četiri godine, četiri po četiri, tako da može završiti svoju karijeru bez uplitanja pravosuđa u nju – kazala je Zelenika.
U hrvatskom narodu postoji strah od preglasavanja
Na pitanje može li gospodina Čovića koštati ta izjava, Zelenika je rekla da su ljudi s kojim ona komunicira na sličan način osudili ovu izjavu, međutim u narodu je stalno upitno preglasavanje.
– Nisam sigurna s obzirom da većina ljudi s kojima ja komuniciram, prvo na sličan način su osudili ovu izjavu, ali isto tako u narodu je stalno upitno preglasavanje. Pa donekle čak i opravdano. I sad kad uzmemo čisto matematički jasno je da Bošnjaci mogu birati dva člana Predsjedništva po svom nagođenju, onako kako to njima odgovara. I onda je jasno da u hrvatskom narodu postoji strah od preglasavanja. A postoji donekle i princip. Zašto neko meni da bira? Najmanje nas je, šta ćemo, koga ćemo ugroziti ako nam se dozvoli da mi biramo svog predstavnika – istakla je ona.
– Ako ništa, hajmo bar od popisa do popisa stanovništva, pa onda da se zadovolji ta forma. Jer u Domu naroda, gdje bi se trebao rješavati nacionalni interes, ja znam da se rješavaju kladioničarska pitanja, da jedino kladionice nisu oporezovane, da se vrte milijuni i milijuni, ali u narodu je ta percepcija da se štiti samo nacionalni interes. Onda nije uredu, ne može meni gospodin Fejzić, uz dužno poštovanje prema njemu, ne može štititi moj nacionalni interes. I mislim da je tu veliki problem. Ne samo preglasavanje. A što se tiče uloge Predsjedništva, znamo da ona nije nekakva prevelika, više je simbolična, ali isto puno znači ljudima ako mogu ili ne mogu birati svog člana Predsjedništva – dodaje Zelenika u “Mreži”.
O zasjedanja HNS-a ne očekujem ništa
Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona Zelenika ističe da ne vjeruje da može doći do dogovora između trenutnih pregovarača.
– Velike i globalne stvari rješavaju interesi velikih svjetskih sila. I mi smo tu samo pijuni, a njih trojica istaknuti koji imaju zadatak, i to su jako dobro shvatili, da homogeniziraju svoje biračko tijelo da bi ostali na vlasti i narednih godina.
Na pitanje šta očekuje od vanrednog zasjedanja HNS-a kazala je da ne očekuje ništa, jer su nemoćni.
– Ništa. Možda ja nisam dobro razumjela, ali onoliko koliko ja shvatam ovu situaciju nemoćni su, sami ne mogu ništa. Ja bih obrnula redoslijed stvari. Moje viđenje cjelokupne situacije je takvo da bi prvo bila reforma pravosuđa, depolitiziranje pravosuđa, donošenje zakona o sukobu interesa, o stečenoj imovini, uspoređivanje imovinske i porezne kartice itd., da napokon ti koji su otuđili milijune i milijarde odgovaraju kao što narod odgovara za dva metra drva jer nemaju kupiti.
Ja nikad ne bih ovdje rekla HDZ BiH nego ove čelne ljude, teško je s jasala se skinuti ili izvući noge iz korita. Ovo je sad, po meni, u cilju homogeniziranja, da se zbije biračko tijelo što više na toj nacionalnoj komponenti, da se glasa za koga se treba glasati jer hvala Bogu uništili su svu oporbu. Oni koje nisu mogli uništiti, kao što sam to ja, su otišli sami jer ne mogu prihvatiti takve stvari, a kakve god odluke da budu 19., svejedno će ih oni kasnije promijeniti. I ako odluče nešto bojkotirati, itd – poručila je Zelenika, te istakla kako je pisala bivšoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar-Kitarović, tražeći da posluša i njih.
Navodi da je pisala bivšoj predsjednici Hrvatske, Kolindi Grabar-Kitarović, da posluša i njih.
– Poslušajte i drugu stranu medalje. Ne, nikada nije do toga došlo. Očito im nije stalo šta drugi Hrvati žele. Od pet kandidata na prošlim parlamentarnim izborima oni su priznavali samo jednoga. Vežu ih sigurno ne baš lijepe stvari, kao i zajedničko biračko tijelo. Gospodin Milanović dok je bio premijer govorio je sasvim drugačije u odnosu na ono što govori sada. U to vrijeme nije čak ni dao SDP-u listu za dijasporu nego je poručivao Hrvatima da nemaju što tražiti u Zagrebu, da traže u Sarajevu.
Međutim, sada kada je predsjednik države valjda je ipak shvatio da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma i da kao takva ima obvezu brinuti o Hrvatima u BiH, što znači da je to i ustavna kategorija što se tiče Republike Hrvatske i zato, što se toga tiče, znači to nije potpora HDZ-u BiH nego HNS-u, makar ja ne volim taj izraz jer je po meni HNS jednoumlje i majorizacija svih Hrvata.
Koliko je međunarodnoj zajednici stalo uopće do BiH?
Zelenika kaže da HNS majorizira Hrvate tako što svojom brojčanošću i svim donosi isključivo svoje odluke.
– Stvar je preglasavanja. Sve ono protiv čega se bore praktično u BiH i na taj način homogeniziraju biračko tijelo, oni to rade svom narodu unutar HNS-a. Sad su neke stvari malo izmijenile pa su neki koji su bili žestoko protiv toga sada postali glasnogovornici Dragana Čovića. Ono čega se opravdano boje u BiH, da ne bi bili preglasani od četiri puta brojnijih Bošnjaka, oni to rade svom narodu.
Ona naglašava da Čović nije konzistentna ličnost.
– Jedanput daje ovakve izjave, ovisno o funkciji koju obnaša, drugi put onakve. Onda su tu primjereni epiteti raznorazni koje jedna državnik sebi ne bi smio dozvoliti. U tom konktekstu bih protumačila komplento njegovo ponašanje. Ne ponaša se državnički, ne ponaša se kao jedan gospodin, kao predsjednik jedne države – kazala je Zelenika, te ističe da imamo državu sa tri konstitutivna naroda i dva entiteta:
– Nema toga ko će, ako nema dobrih namjera, to sporiti. Osim međunarodne zajednice. Međutim, koliko je njima stalo uopće do toga? Da im je stalo davno bi riješili. Oni puno bolje znaju nego mi o svim kriminalnim radnjama, nepotizmu, korupciji. Pa što se nisu potrudili da to riješe, a onda ćemo sjesti za sto i gledati koji su stvarni problemi naših ljudi.
Brod zvani BiH nažalost ne plovi nego tone u kaljuži
Zelenika navodi da pravosudne institucije na razini države moraju raditi svoj posao kako treba.
– Na postavljenu sumnju samo da odreagiraju i provjere je li to tako. E ja bih onda pitala sve da li bi se ovako ponašali. Kada bi pravosudne institucije radile kako treba ne bi bilo problema na relaciji Hrvata i Bošnjaka. Duboko vjerujem da, kada bi pravosuđe odradilo svoj posao baš onako kako treba i kad bi nam cilj bila dobrobit ove države, domovina je sviju nas, mislim da bi se iskristalizirao dovoljan broj poštenih ljudi koji bi to znao i riješiti i dogovoriti se.
Ovako teško. Jedino pozivam institucije da rade svoj posao. Da nema zastare slučaja, da svako odgovara i da im svima usporede imovinsku i poreznu karticu. E onda sam sigurna da bi ti odnosi bili puno drugačiji. Ali na razini cijele BiH, ne bih ja tu ni Mileta izostavila. Bilo bi nepošteno – poručila je bivša zastupnica Parlamentarne skupštine BiH.
Ona smatra da HDZ neće bojkotovati izbore iako će govoriti da će to uraditi. Međutim, kaže da očekuje izgovore za taj potez.
– HDZ neće bojkotovati izbore. Sigurno će govoriti da će to uraditi, ali kako se budu bližili izbori očekujem opravdanje ovog tipa – ako ne izađemo na izbore, a izbora će biti jer je tako rekao visoki predstavnik, šta nam slijedi nego unitarna država. A oni kao najodgovorniji za dobrobit Hrvata, bez obzira što ih krade do besvijesti, oni su svjesni svoje nacionalne uloge i oni moraju zaštiti narod od unitarizacije i centralizacije.
Zato će izbora biti i zato će i oni biti na izborima. Problem je u prividu i u homogeniziranju biračkog tijela, a ne u jasnom cilju. Najviše štete bi imao Dragan Čović da se donese ovakav Izborni zakon zbog toga što ne bi bio više biran. Ne bi imao monopol. Brod zvani BiH nažalost ne plovi nego tone u kaljuži. To mi je teško izgovoriti. Koliko god ljudi misle da Hrvati imaju nekakvu rezervnu državu, da Srbi imaju nekakvu rezervnu državu, nemamo. BiH je moja država, hoću da imam pravo na svoj nacionalni identitet u svojoj državi, da živim, da doprinesem, ako ništa spašavajući živote svih i na jedna način – rekla je Zelenika u “Mreži” Federalne televizije.
BiH
Danas isplata mirovina za siječanj

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, penzije za mjesec januar bit će isplaćene preko jedinstvenog računa trezora Federacije BiH danas, 5. februara 2025. godine.
Najniža penzija za januar iznosi 573,53 KM, zagarantovana penzija 684,48 KM, a najviša penzija 2.867,65 KM.Prosječna penzija samostalnih korisnika penzija, kojih za januar prima 369.841 penzija, iznosi 725,22 KM.Penzije će za januar dobiti 456.433 korisnika, a ukupna sredstva potrebna za isplatu iznose oko 298 miliona KM.
BiH
Danas sunčano uz malu do umjerenu oblačnost

Danas u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Prijepodne po kotlinama Bosne i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Vjetar u Bosni slab sjeverni i sjeveroistočni, a u Hercegovini na momente i pojačana bura.
Jutarnja temperatura zraka od -6 do 0, na jugu do 4, a dnevna od 2 do 8, na jugu do 13 stepeni.
U Sarajevu sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura oko -3, a najviša dnevna temperatura oko 5 stepeni, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
BiH
Danas nastavak suđenja, svjedoči i Dodik

Pred Sudom Bosne i Hercegovin danas će biti nastavljeno suđenje predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i v.d. direktora “Službenog glasnika Srpske” Milošu Lukiću za nepoštovanje odluke visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, rekao je advokat Goran Bubić.
Bubić je rekao da će sutra svjedočiti prvooptuženi u ovom postupku predsjednik Dodik.
On je potvrdio da je nastavak suđenja zakazan u 12.00 časova.
Sudija Sena Uzunović na glavnom pretresu prošle sedmice odbila je zahtjev odbrane predsjednika Dodika i Lukića da se ponovo čita optužnica i izvode svjedoci, uz obrazloženje da je neosnovan i da bi doveo do odugovlačenja postupka pred Sudom BiH.
Bubić je tada izjavio u Sarajevu da je Sud BiH, nastavljajući ovaj glavni pretres, “prekršio zakon na štetu odbrane”.
Savjetnik predsjednika Republike Srpske Slavko Mitrović potvrdio je na Sudu da je savjetovao predsjednika Republike Srpske “da nema nikakvih smetnji da potpiše ukaze o proglašenju zakona koje donosi Narodna skupština”.
BiH
Dr. Nermir Granov nominiran za Šestoaprilsku nagradu

Udruženje Čuvari Bosne obavijestili su javnost da su uspješno nominirali prof. dr. Nermira Granova za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva u 2025. godini.
Navode da je dr. Granov već godinama prepoznat kao jedan od najvećih kardiokirurga, kako u Bosni i Hercegovini, tako i širom regije i svijeta.
– Njegov predan rad i znanje učinili su ga najboljim medicinskim ambasadorom Bosne i Hercegovine i na Zapadu i na Istoku planete. Prof. dr. Granova kandidirali smo za Šestoaprilsku nagradu u oblasti zdravstva zbog činjenice da je u noći sa 4. na 5. kolovoza 2024. godine Bosnu i Hercegovinu, grad Sarajevo i Klinički centar UNSA upisao na mapu transplantacijskih centara.
Te noći prof. dr. Granov i njegov tim izveli su prvu uspješnu transplantaciju srca u Bosni i Hercegovini, dajući nadu za život ne samo pacijentu kojem je ugrađeno novo srce, nego i svim drugim pacijentima koji već godinama čekaju na transplantaciju”, navode iz Udruženja.
Ističu da je transplantacija srca u Bosni i Hercegovini označila ulazak naše zemlje u red medicinski razvijenih država koje su sposobne izvoditi najsloženije hirurške zahvate.
Tko je Nermir Granov, doktor koji je izvršio prvu transplataciju srca u BiH?
“Pomenuta transplantacija zasigurno je podigla na viši nivo međunarodni ugled Bosne i Hercegovine u oblasti medicine. Također, prof. dr. Granov je internacionalno priznat i više puta nagrađivan za svoje uspjehe, a podatak da kontinuirano izvodi složene operativne zahvate na najprestižnijim klinikama Evrope i svijeta, svrstava ga u red najvećih kardiohirurga današnjice.
Smatramo da bi Šestoaprilska nagrada prof. dr. Granovu bila adekvatna zahvalnica za sve što je učinio za KCUS, grad Sarajevo i našu domovinu, koja je na dobrom glasu zahvaljujući njegovim uspjesima. Da je tako, pokazuje i činjenica da je nominaciju prof. dr. Granova podržalo troje bivših gradonačelnika Sarajeva: Semiha Borovac, Tarik Kupusović i Abdulah Skaka.
Nadamo se da će nadležna komisija i Gradsko vijeće razumjeti intenciju naše nominacije da i na ovaj način ukažemo na uspjehe bh. medicine, ali i zahvalimo najzaslužnijem za te uspjehe, a to prof. dr. Granov jeste”, zaključuju iz Udruženja “Čuvari Bosne” u svom priopćenju.
BiH
Evo koji su uslovi za isplatu neoporezivih 450 KM radnicima u FBiH

Ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je na današnjoj hitnoj sjednici dvije uredbe kojima je utvrđena finansijska podrška poslodavcima kroz sufinansiranje doprinosa te je data mogućnost poslodavcima da radnicima isplate neoporezivu mjesečnu pomoć do 450 KM.
Ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć, a propisani su pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamika i visina isplate, kao i način realizacije.
Koraci ka fiskalnoj reformi
Kako je obrazloženo, Uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 450 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnose, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.
Usvajanjem ove uredbe, kao i ranije donesenom Odlukom o iznosu najniže plate za 2025. godinu, napravljeni su koraci ka fiskalnoj reformi, a koja se, između ostalog, odnosi na smanjenje zbirne stope doprinosa za obvezna osiguranja, kao i rasterećenje poslodavaca.Ko ima pravo na novčanu pomoć
Uredbom je propisano da pravo na pomoć ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu.
Pravo na pomoć imaju poslodavaci koji redovno isplaćuju plate i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, te nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama, u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju i uredno izmiruju obaveze u skladu sa zaključenim sporazumom.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 450 KM mjesečno u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom.
Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Ova pomoć može se isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu Uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja.
Uredbom je propisano i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji platu koja mu je obračunata i isplaćena za mjesec novembar 2024. godine.
Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune radnika, a može biti mjesečno, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos i uslovi isplate pomoći radnicima. Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava, obavezno se donose u pisanom obliku.
Poslodavac je dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvještaj o isplati pomoći, koja će izvršiti kontrolu ispunjenosti uslova. Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu finansija do kraja mjeseca za prethodni mjesec. Ministarstvo će mjesečno dostavljati Vladi Federacije BiH informaciju o izvršenim isplatama, u skladu sa ovom uredbom, s ciljem praćenja njenih efekata.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 31.7.2025. godine.
BiH
Vlada FBiH utvrdila uredbe o refundaciji i sufinanciranju doprinosa, te o isplati neoporezive pomoći

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je danas na hitnoj sjednici dvije uredbe kojima je utvrđena financijska podrška privatnim poslodavcima kroz refundaciju ili sufinanciranje doprinosa, te data mogućnost poslodavcima da radnicima isplate neoporezivu mjesečnu pomoć do 450 KM.
Uredba o mjerama financijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u FBiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. godinu
Vlada Federacije BiH donijela je Uredbu o mjerama financijske pomoći privatnim poslodavcima, obrtima i ostalim samostalnim djelatnostima u Federaciji BiH s ciljem održavanja postojećih radnih mjesta za 2025. Ovom uredbom uređuju se uvjeti za dodjelu financijske pomoći, način dodjele, analiza efekata, kao i način izvještavanja.
Dodjela finansijske pomoći se odnosi na refundaciju već isplaćenog dijela doprinosa za zaposlene radnike za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. Cilj dodjele financijske pomoći je održivost korisnika, očuvanje postojećih radnih mjesta i osiguranje podrške likvidnosti za ovaj period.
Ukupna financijska sredstva za provedbu ove uredbe su osigurana uProračunu FBiH za 2025. na razdjelu Federalnog ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta u iznosu 100.000.000 KM.
Sredstva financijske pomoći po ovoj uredbi namijenjena su održavanju postojećih radnih mjesta za 2025. za zaposlene radnike kod korisnika koji ispunjavaju uvjete po definiranoj metodologiji, a koristit će se za refundaciju isplaćenog dijela doprinosa za broj radnika koji je korisnik imao zaključno sa 30. studenim 2024., te koji su imali neto plaću manju od 1.000 KM i koji imaju kontinuitet u prijavi osiguranja radnika tijekom 2025.
Financijska pomoć dodjeljuje se korisnicima na osnovu Odluke Vlade Federacije BiH o raspodjeli sredstava, a isplaćuje mjesečno, odnosno, najkasnije 45 dana od završetka tekućeg mjeseca 2025.
Korisnici financijske pomoći će koristiti sredstva kao refundaciju već isplaćenog dijela doprinosa za predmetni period, a rezultati, odnosno, efekti financijske pomoći korisnicima će biti prezentirani u sklopu konačnog izvješća o dodijeljenoj financijskoj pomoći sa analizom efekata.
Financijska pomoć će se dodijeliti korisnicima (pravnim i fizičkim osoba) na osnovu podataka dobivenih od Porezne uprave Federacije BiH, a koji imaju sjedište na teritoriji Federacije BiH, imaju najmanje jednog zaposlenog radnika na dan 30. studenog 2024. koji je imao neto plaču manju od 1.000 KM i najmanje jednog zaposlenog radnika na kraju tekućeg mjeseca 2025., te imaju ostvarenu neto dobit od poslovanja (gospdarska društva) odnosno dohodak od samostalne djelatnosti (obrti i ostale samostalne djelatnosti) u posljednjem financijskom izvješću manju od 6.500 KM po zaposlenom radniku (prosječan broj radnika u 2024.).
Uvjeti su i da korisnici nemaju neizmirenih obaveza po osnovu doprinosa i poreza, zaključno sa krajem prethodnog mjeseca u odnosu na mjesec 2025. za koji se isplaćuje plaća, te da imaju aktivne transakcijske račune i da su očuvali postojeća radna mjesta.
Ovo se odnosi na one korisnike koji na kraju tekućeg mjeseca u 2025. imaju isti ili veći broj zaposlenih radnika od broja zaposlenih na dan 30. studenog 2024. Pravo na refundaciju omogućeno je i korisnicima koji imaju eventualno umanjenje broja radnika u odnosu na broj radnika na dan 30. studenog 2024., i to: mikro i mala poduzeća i obrtnici i ostale samostalne djelatnosti (do 50 zaposlenih) koji imaju maksimalno 30 posto manje zaposlenih, kao i ostali poslodavci (50 i više zaposlenih) do 10 posto manje zaposlenih, a zbog okolnosti na koje poslodavci nisu mogli utjecati.
Pravo na refundaciju omogućeno je i izvoznicima koji zbog poremećaja na tržištu imaju više od 20 posto pada prihoda u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a mogu se obratiti Federalnom ministarstvu financija za odobrenje na refundaciju i u slučaju kada imaju više od 10 posto manje zaposlenih.
Uredbom su utvrđeni i izuzeci od prava, te maksimalno dozvoljeni iznos i mehanizam za dodjelu financijske pomoći, kao i način dodjele pomoći.
Uredbom su utvrđeni i koeficijenti za obračun financijske pomoći, a visina se izračunava množenjem jedinične vrijednosti koeficijenta sa brojem zaposlenih radnika na dan 30. studenoga 2024.
Koeficijent 1 u iznosu od 50 KM primjenjuje se za sve zaposlene radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 800,01 do 999,99 KM, koeficijent 2 u iznosu od 100 KM za sve zaposlene radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 700,01 do 800 KM, koeficijent 3 u iznosu od 150 KM za sve zaposlene radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću od 620,01 do 700 KM i koeficijent 4 u iznosu od 300 KM za sve zaposlene radnike kojima su uplaćivani doprinosi na neto plaću do 620 KM.
Na osnovu metodologije dodjele financijske pomoći, Ministarstvo će objaviti konačne Odluke o dodjeli financijske pomoći korisnicima u Službenim novinama Federacije BiH najkasnije 45 dana po okončanju tekućeg mjeseca u 2025. Konačne liste korisnika će se objaviti na web stranicama Vlade Federacije BiH i Ministarstva po okončanju tekućeg mjeseca u 2025.
Uredba stupa na snagu narednog dana od dana objave u Službenim novinama FBiH.
Uredbom koja omogućava poslodavcima da radnicima isplate mjesečnu pomoć u neoporezivom iznosu do 450 KM je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć, a propisani su pravo na isplatu pomoći radnicima od strane poslodavca, dinamika i visina isplate, kao i način realizacije.
Kako je obrazloženo, Uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima mogu isplatiti do 450 KM mjesečno na ime pomoći s ciljem ublažavanja posljedica povećanja troškova života, na način da se radnicima povećaju primanja iz osnova radnog odnose, a bez dodatnog opterećenja poslodavaca po osnovu plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za obavezna osiguranja.
Usvajanjem ove uredbe, kao i ranije donesenom Odlukom o iznosu najniže plaće za 2025., napravljeni su koraci ka fiskalnoj reformi, a koja se, između ostalog, odnosi na smanjenje zbirne stope doprinosa za obvezna osiguranja, kao i rasterećenje poslodavaca.
Uredbom je propisano da pravo na pomoć ima lice koje ima zasnovan radni odnos sa poslodavcem u skladu sa članom 4. Zakona o radu. Pravo na pomoć imaju poslodavci koji redovno isplaćuju plaće i uplaćuju doprinose za zaposlene u skladu sa važećim propisima, te nemaju neizmirenih obaveza po osnovu poreza i doprinosa, kao i izuzetno, ukoliko su zaključili sporazum sa Poreznom upravom Federacije BiH o odgodi ili plaćanju obaveza u ratama, u skladu sa posebnim propisima koji ovo reguliraju i uredno izmiruju obaveze u skladu sa zaključenim sporazumom.
Poslodavac može, na osnovu ove uredbe, izvršiti isplatu pomoći svojim radnicima do 450 KM mjesečno u skladu sa finansijskim mogućnostima i pravilima propisanim ovom uredbom. Također, poslodavac može izvršiti isplatu pomoći radniku i u iznosu koji je manji od ovog iznosa. Ova pomoć može se isplatiti u periodu od dana stupanja na snagu Uredbe, a najkasnije do dana prestanka njenog važenja.
Uredbom je propisano i da poslodavac ne može primijeniti odredbe Uredbe na način da radniku umanji plaću koja mu je obračunata i isplaćena za mjesec studeni 2024. Isplata pomoći će se vršiti isključivo na transakcijske račune radnika, a može biti mjesečno, najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.
Poslodavac je dužan donijeti interni akt kojim će se, između ostalog, urediti iznos i uvjeti isplate pomoći radnicima. Pojedinačni akti, koje donosi poslodavac za ostvarivanje ovog prava, obavezno se donose u pisanom obliku.
Poslodavac je dužan, do 7. u mjesecu za protekli mjesec u kojem je izvršena isplata pomoći, dostaviti nadležnoj Poreznoj ispostavi izvještaj o isplati pomoći, koja će izvršiti kontrolu ispunjenosti uvjeta. Porezna uprava je dužna zbirne podatke iz izvještaja dostaviti Federalnom ministarstvu financija do kraja mjeseca za prethodni mjesec.
Ministarstvo će mjesečno dostavljati Vladi Federacije BiH informaciju o izvršenim isplatama, u skladu sa ovom uredbom, s ciljem praćenja njenih efekata.
Ova uredba stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u Službenim novinama Federacije BiH, a prestaje važiti 31. jula 2025., saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
BiH
Nikšić: Tko je davao plaću veću od 1.000 KM može je povećati do 450 KM neoporezivo

Na sjednici Ekonomsko socijalnog vijeća održanoj u ponedjeljak postignut je dogovor socijalnih partnera o načinu pomoći ekonomiji nakon donošenja odluke o povećanju minimalne plaće.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je kazao da ovo nisu fiskalne reforme, nego fiskalne intervencije koje će pomoći da dođemo do fiskalnih reformi.
Danas smo prošli kroz dvije uredbe, jedna je bila tehnička, a to je da uvodimo mogućnost poslodavcima koji su davali radnicima plaću 1.000 KM ili više da mogu povećati do 450 KM neoporezivo, a druga je vezano za refundaciju sredstava. Značajno je napomenuti da je uredba o pomoći gospodarstvenicima, to su plaće iznad platnog razreda od 1.000 KM.
To će zavisiti od financijskih mogućnosti poslodavaca. Zanimljivo je da Uredba vrijedi do 31. srpnja ove godine, nadajući se da ćemo u tom razdoblju ući u smanjivanje doprinosa. U petak smo završili Zakon o fiskalizaciji financijskih transakcija, rekao je Nikšić, prenosi Avaz.
Dodao je da će poslodavci moći kompenzirati one koji su ranije bili bolje plaćeni, a sada su došli na razinu da imaju minimalnu plaću.
ESV je dalo podršku Uredbama, a nadam se da ćemo odmah nakon toga to donijeti i na Vladi FBiH. Vjerojatno će biti onih koji su nezadovoljni, koji različito gledaju. Ranije su se plaće isplaćivale u kuverti, a sada će to sve ići službeno, a sada ćemo se potruditi dati refundaciju, naveo je Nikšić.
Dodao je da će možda u popodnevnim satima to usvojiti.
Kriterij je da imate identifikacijski broj, da nemate obveza prema Poreznoj upravi, da ste u studenom isplatili manje od 1.000 KM plaću. Neće biti nikakve papirologije, sve će automatski biti regulirano.
Refundacija će biti isplaćena do sredine ožujka. Napravili smo kriterije od 300 i 150 KM. Pravo na refundaciju ostvaruju poslodavci čija je dobit manja od 6.500 KM po radniku. Što se tiče obračuna plaće, ove odluke nemaju nikakvu vezu s tim, rekao je.
BiH
Ususret XII. zasjedanju u Mostaru održana 15. sjednica Predsjedništva HNS-a BiH

U Mostaru je danas održana 15. sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine (HNS BiH).
Središnja tema današnje sjednice Predsjedništva bile su završne pripreme za održavanje XII. zasjedanja HNS-a BiH koje će se u Mostaru održati 8. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače, koje će okupiti više od 100 gostiju i više od 550 legitimnih hrvatskih predstavnika sa svih administrativno-političkih razina vlasti u Bosni i Hercegovini.
Ovom su prilikom definirani završni organizacijski koraci, kao i prioriteti rada te dokumentacija koja će biti predstavljena na predstojećem Saboru. Predsjedništvo HNS-a BiH također je raspravljalo o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s naglaskom na potrebu žurnog nastavka reformskih procesa za ubrzavanje europskog puta Bosne i Hercegovine.
BiH
Isplata mirovina za siječanj u srijedu, 5. veljače

U skladu sa Zakonom o MIO/PIO, mirovine za mjesec siječanj bit će isplaćene preko jedinstvenog računa riznice Federacije BiH u srijedu, 5. veljače, izvijestio je Federalni zavod MIO/PIO.
Najniža mirovina za siječanj iznosi 573,53 KM, zajamčena 684,48 KM, a najviša 2.867,65 KM.
Prosječna mirovina korisnika samostalne mirovine, a kojih je na isplati za siječanj 369.841, iznosi 725,22 KM.
Mirovinu za siječanj primit će 456.433 korisnika, a ukupno potreban sredstva za isplatu iznose oko 298 milijuna KM.