Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine trebalo bi prekosutra (7. svibnja) raspisati opće izbore u Bosni i Hercegovini, a po svemu sudeći, to bi mogli biti povijesni izbori, koji će se prvi put održati uz korištenje novih tehnologija.
Prema tvrdnjama Suada Arnautovića, člana SIP-a BiH, riješeni su svi problemi koji bi mogli dovesti u pitanje korištenje novih tehnologija, a on također ističe da su riješeni i problemi koji su se pojavili oko činjenice da neki glasački listići neće moći proći kroz skener.
Iako se Arnautović branio pojašnjavajući da SIP još nije sve u potpunosti precizirao, dodao je da je sigurno da će građani dobiti upute s listama kandidata i stranaka te papir s kvadratićima u koje će upisati brojeve kandidata i stranaka za koje žele glasati, te da će u skener ući samo taj dio glasačkog listića. Nakon skeniranja, glasački listić automatski ide u glasačku kutiju, gdje se ručno broji, što bi trebalo dodatno poboljšati integritet procesa.
Usput, zanimljivo je, ako ne bude promjena Izbornog zakona BiH, rezultati skeniranih glasačkih listića neće biti formalno priznati, već će se kao konačni rezultat računati samo ono što se ručno prebroji. Još nije jasno kako će se taj proces provoditi, a jučer kolege iz Nezavisnih nisu mogli saznati sve detalje.
U emisiji je Arnautović samo neizravno naglasio da će se nakon zatvaranja biračkih mjesta objaviti preliminarni rezultati na temelju načina na koji su skeneri brojali. To bi značilo da bi skeneri mogli poslužiti kao kontrolni mehanizam, iako će formalno samo ručno prebrojani rezultati ući u konačni rezultat.
Također, nije jasno što će se dogoditi ako dođe do neslaganja. Formalno-pravno, razlika između skeniranih i ručno prebrojanih rezultata može biti nekoliko postotaka, što bi moglo značajno utjecati na sastav parlamenata i druge izabrane dužnosnike.
Vehid Šehić, predsjednik Foruma građana Tuzle i bivši predsjednik SIP-a, uvjeren je da će ovi izbori biti značajan korak naprijed u zaštiti integriteta izbornog procesa.
„Tehničke mjere će značajno poboljšati integritet na sam dan izbora. Već smo imali pilot projekt na oko 430 biračkih mjesta na lokalnim izborima gdje je sustav funkcionirao gotovo besprijekorno, uz dva manja kvara – jedan na uređaju za identifikaciju birača i drugi na skeneru. Takvi kvarovi su rješivi i ne dovode u pitanje cjelokupni proces“, istaknuo je Šehić. Međutim, upozorava da izborne tehnologije neće riješiti neke od najvećih problema, odnosno ono što se događa prije nego što se sami izbori održe.
„Sustavni pritisci ostaju – posebno kroz zapošljavanje, gdje se od ljudi traži da glasaju za određene političke subjekte kako bi zadržali posao. Zato je ključno pitanje kako potaknuti građane da ne pristaju na ucjene i kupovinu glasova. Ljudi ne bi smjeli dopustiti da ih netko ‘kupi’ za 50 ili 100 maraka ili za paket pomoći, jer je njihova vrijednost daleko veća od toga. Taj dio se ne može riješiti samo tehničkim mjerama – to je pitanje političke kulture i svijesti birača“, naglasio je Šehić.
Zaključio je da je potrebno razvijati političku kulturu dijaloga te da se politička borba vodi programima i argumentima, a ne diskreditiranjem protivnika.
