Danas 22. ožujka je Svjetski dan voda. Ovaj dan se obilježava i u Bosni i Hercegovini, koja je iznimo bogata ovim prirodnim resursom.
No nisam upoznat da li će se ovaj dan nešto posebno obilježavati u našoj zemlji, iako je to u svijetu uobičajena praksa. Vjerovatno su drugi svjesniji od nas kada je u pitanju važnosti vode danas, a i u budućnosti. Problem je itekako velik s obzirom da svijetu prijeti velika nestašica pitke vode, posebno u siromašnim zemljama. Bosna i Hercegovina sad za sad nema problema s tim, ali se može barem podignuti svijest građana o transparentnom korištenju ovog prirodnog bogatstva, s obzirom na činjenicu da se voda sve više zagađuje i nekontrolirano troši. Iako Zemlju svi zovemo plavim planetom, realnost je da je čak 97,5 posto svih voda na planetu slano, dakle neuporabljivo za piće bez skupa procesa desalinizacije, dok samo 2,5 posto voda otpada na slatke vode. Od ukupnih količina slatke (pitke) vode, 68,9 posto nalazi se u ledenjacima i stalnom snježnom pokrivaču u polarnim kapama (i stoga ih je nemoguće efikasno (i jeftino) iskoristiti), 29,9 posto otpada na podzemne vode, 0,9 posto otpada na vodu u tlu i močvarama, a 0,3 posto slatke su vode jezera i riječnih akumulacija, dakle one vode koje najviše upotrebljavamo u svakodnevnom životu. Uz činjenicu kako je manje od 3 posto vode na planetu uporabljivo za piće, gorka je istina kako je pitka voda geografski i količinski neravnomjerno raspoređena na planetu. Ako se tomu doda i činjenica kako čovjek bez nafte nekako i može preživjeti (vrlo teško, ali moguće), no bez vode nikako, postaje jasnije kako pitka voda doista ima sve predispozicije da u bliskoj budućnosti postane jednako važan, a u nekim slučajevima i važniji prirodni resurs na međunarodnoj sceni.
O čemu je zapravo riječ, možda najbolje govori procjena Ujedinjenih naroda, koji smatraju kako od šest milijardi ljudi koliko se procjenjuje da ih danas živi na Zemlji, njih čak 1,2 milijarde svakodnevno ne raspolaže s dovoljnim količinama pitke vode. Procjene postaju sve gore kako se krećemo prema sredini 21. stoljeća pa bi prema UN-u 2050. između dvije i sedam milijardi ljudi moglo biti suočeno s nedostatkom pitke vode, što u najgorem slučaju čini čak dvije trećine svih ljudi na Zemlji! Problem postaje još veći ako se zna da će većinu žednih i u budućnosti činiti nerazvijene zemlje Trećeg svijeta, posebno one iz područja suptropske Afrike. Ironično je pritom kako su nedavna istraživanja pokazala kako poznate obnovljive količine pitke vode mogu zadovoljiti potrebe čak devet milijardi stanovnika na Zemlji. Pravi je problem činjenica što potrošnja voda raste dvostruko brže nego broj stanovnika, što znači da će se potrošnja svih dostupnih količina pitke vode dogoditi prije nego na Zemlji bude živjelo deset milijardi ljudi (prema procjenama oko 2050. godine).
Uzmu li se u obzir navedene procjene, možemo pretpostaviti kako će ubrzano smanjenje svjetskih zaliha pitke vode postati glavno ekološko, gospodarsko, ali i sigurnosno pitanje 21. stoljeća.
Ako pitka voda u 21. stoljeću bude imala ulogu kakvu danas u međunarodnim odnosima ima nafta, koja se tijekom 20. stoljeća više puta dokazala, ne samo kao ključni energent nego i kao alat (oružje) za ostvarivanje političkih ciljeva, onda možemo zaključiti kako će (pitka) voda presudno utjecati i na kreiranje svijeta 21. stoljeća. U kojoj će mjeri ubrzano smanjenje zaliha pitke vode biti sigurnosni izazov za Bosnu i Hercegovinu? Riječ je o pitanju na koje je u ovom trenutku prilično teško dati odgovor, ali ono je sigurno jedan od najvećih izazova koje donosi budućnost.
PREPORUKA ZA VAS
Ne mogu, a da u svoj ovoj priči ne spomenem i apsurd koji se zove općina Vitez. To je jedina općina u BiH koja “izvozi” pitku vodu u općinu Zenica, s izvorišta Kruščica – vodovodom koji prolazi kroz Vitez. No unatoč toj činjenici građani svake godine u ljetnim danima muku muče s redukcijom ali i nestašicom vode, koja je postala sve učestalija. Građani se s pravom pitaju gdje odlazi sva ta voda i tko je odgovoran za ovako teško stanje? Tko je prodao vitešku vodu koju su naši očevi brižno čuvali? Odgovornost snose svakako lokalni političari, kojima smo sve ove godine davali povjerenje. Zaslužili smo da bar u ovim mirnim vremenima možemo uživati u prirodnim bogatstvima naše Općine. Očito je da će Vitežanima obilježavanje Svjetskog dana vode proći uz veliku dozu skepse. Naime bliži se ljeto i suše, a to znači da ćemo opet svakodnevno slušati na vijestima obavijest o redukciji i nestašici vode, po tko zna koji put! A s time nije isključeno da će se opet nositi kante i kanisteri kao u ratnim vremenim. Stoga se pitam, a i većina mojih sugrađana čime smo to zaslužili?
D.Petrovic/Logos.ba
