Nakon višegodišnjih pregovora, Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska nalaze se pred samim potpisivanjem novog Ugovora o graničnim prijelazima. Ovaj strateški važan dokument, koji se u pravilu mijenja jednom u deset godina, donijet će značajne promjene u kategorizaciji prijelaza, rasteretiti gužve i olakšati privredni transport.
Pregovori o novom bilateralnom sporazumu trajali su više od pet godina – započeli su krajem 2025. godine, a uspješno su privedeni kraju nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo izvještaj o pregovorima. Potpisivanje dokumenta koji će zamijeniti zastarjeli ugovor iz 2013. godine očekuje se već početkom ovog mjeseca.
Više prijelaza prve kategorije za robni promet
Jedna od najvećih novosti koje donosi ovaj sporazum jeste povećanje broja takozvanih BIP graničnih prijelaza (granični prijelazi prve kategorije s potpunim inspekcijskim nadzorom – fitosanitarnim i veterinarskim kontrolama). Umjesto dosadašnja dva, planirano je da ih u budućnosti bude ukupno pet ili šest.
Među ključnim promjenama izdvajaju se:
- GP Izačić – Ličko Petrovo Selo: Ovaj prijelaz bi trebao dobiti puni status prve kategorije za robni promet. To je od historijskog značaja za privrednike i izvoznike iz Unsko-sanske regije jer će drastično skratiti transportne rute, smanjiti čekanja i troškove logistike.
- GP Kamensko: Prema najavama, i ovaj prijelaz prelazi u višu kategoriju, što će značajno rasteretiti pravce prema Dalmaciji.
Infrastrukturne obaveze i usklađivanje s EU pravilima
Kako bi ovi prijelazi profunkcionisali u punom kapacitetu za robni promet, novi sporazum nalaže striktno poštovanje evropske uredbe 2017/625. To podrazumijeva da će Republika Hrvatska na svojoj strani granice morati izgraditi i proširiti dodatne infrastrukturne kapacitete i inspekcijske stanice.
Iz istog razloga, neka pitanja ostaju otvorena za naredni period. Primjera radi, granični prijelaz Gejkovac – Plazikur (predviđen za pogranični promet) još uvijek čeka na potpuno osposobljavanje zbog nedostatka infrastrukture. Slično je i sa prijelazom Tržačka Raštela, gdje podizanje u kategoriju stalnog putničkog prometa trenutno nije dogovoreno zbog nerazvijene cestovne mreže, s tim da Mješovita komisija zadržava pravo donošenja privremenih odluka.
Rasterećenje i nove stalne linije
U pograničnim zonama, naročito u Krajini, očekuje se veliko rasterećenje lokalnih prijelaza:
- Prijelaz Hadžin Potok prelazi u režim stalnog putničkog saobraćaja.
- Prijelaz Zagrad se prvi put definiše kao stalni granični prijelaz, što bi trebalo značajno smanjiti ljetne pritiske i gužve na popularnom prijelazu Maljevac – Velika Kladuša.
Privremene mjere za ljetnu sezonu već na snazi
Dok se čeka zvanično potpisivanje i implementacija krovnog ugovora, Mješovita komisija je već povukla prve poteze kako bi se spriječio kolaps tokom predstojeće turističke sezone.
Tako se od 1. juna granični prijelaz za pogranični promet Imotica – Duži privremeno otvara za međunarodni promet putnika. Istovremeno, produžen je međunarodni putnički status za prelaze Slano – Orahov Do te Gabela Polje – Gabela za naredna tri mjeseca.
Ovaj sporazum definitivno predstavlja jedan od najvažnijih koraka u bilateralnim odnosima BiH i Hrvatske u posljednjoj deceniji, a putnici i privrednici s obje strane granice s pravom očekuju znatno brži i humaniji protok na prijelazima.
Centralna.ba
