U zgradi Gradske uprave Novi Travnik potpisana su dva ugovora koja će značajno unaprijediti kulturnu ponudu i rekreacijsku infrastrukturu grada. Ugovori se odnose na uređenje i opremanje čitaonice i knjižnice u Domu kulture, te na uređenje šetnice uz rijeku Jaglenicu.

Ukupna vrijednost ovih ugovora prelazi 200.000 KM, a značajan doprinos realizaciji ovih projekata pružila je Vlada Republike Hrvatske.
Prvi projekt uključuje modernizaciju i opremanje čitaonice i knjižnice, s ciljem poboljšanja uvjeta za učenje, istraživanje i kulturne aktivnosti. Modernizirani prostor će omogućiti bolji pristup resursima te stvoriti ugodnije okruženje za sve korisnike.

Drugi projekt obuhvaća uređenje šetnice uz rijeku Jaglenicu, koja će postati atraktivna destinacija za rekreaciju. Očekuje se kako će uređenje šetnice doprinijeti ljepšem i funkcionalnijem urbanom prostoru, priopćeno je iz Gradske uprave.

Iz godine u godinu tisuće radnika dolaze na obalu u potrazi za boljom zaradom, a pojam sezone u Hrvatskoj mnoge asocira samo na jedno – dobru zaradu.

Internet je zadnjih mjeseci prepun sezonskih oglasa u kojima se može pronaći posao iz gotovo svake struke i profesije, a mnoge najčešće privuku obećavajući radni uvjeti. Slobodan dan, visoke plaće, udoban smještaj i osigurani obroci zvuče odlično na papiru, no realnost je nerijetko upravo suprotna, piše JUGinfo.

Od izrabljivanja do niskih plaća

Dovoljno je malo istražiti društvene mreže i forume kako bi se shvatilo da su puni pritužbi radnika koji dolaze na rad širom juga Hrvatske i Dalmacije. Jedna stvar je sigurna, a to je da gotovo nikada dogovor neće izgledati onako kako je zamišljeno na početku. Ima svega, od prijevara do izrabljivanja, niskih plaća te neadekvatnih uvjeta u smještajima.

Radije bih da mi daju 300 eura veću plaću, pa da od te razlike uložim u šator i madrac. Kad vam kažu da vam nude smještaj, dobro se raspitajte kakav je to smještaj i kakav točno obrok će vam dati, istaknuo je jedan radnik na Redditu koji je sezonu odlučio raditi na Lastovu.

“Pa gledam plaće po oglasima, one iznose oko 6500 kuna bruto! Ako i to… kakve laži i obmane.”, “Za 700 eura mogu i doma raditi,” samo su neke od kritika sezonskih radnika.

Kako bi problem shvatili iz prve ruke ekipa s JUGinfo razgovarala je s nekoliko studenata i sezonaca iz Dubrovnika.

Radila sam u jednom dućanu, radilo se baš previše, nekad i po deset sati. Uvjeti su bili katastrofa, u tih deset sati imala sam samo pola sata pauze koja se doslovno računala u minutu. Ekipa također nije bila najbolja, svi su bili nešto stariji od mene i na kraju dana sav posao padao je na mene. Ali to nije ništa novo, znam jako puno ljudi koji imaju slična iskustva, ispričala je jedna studentica koja je radila u poznatom lancu maloprodaje.

Problemi sa šefovima

No, to nije jedini slučaj izrabljivanja u trgovinama na malo. Jedan student ispričao je kako je najviše muka mučio ne s poslom nego sa šeficom.

Smjene je uvijek namještala tako da ona radi ujutro, a mi ostali u poslijepodnevnim satima, istaknuo je to kao najveći problem te dodao kako je šefica poludjela kada je dao otkaz. Napravila je scenu, govori nam on, i vrištala kako je nezahvalan.

Ipak, studenti često izdrže taj pritisak jer im je zarada potrebna, a s istim problemom susreću se i sezonci.

Mjesec dana trpjela sam psihičko maltretiranje, dok se doslovno nisam rasplakala i dala otkaz. Šefica me od početka svaki dan nadgledala preko kamere i zivkala svakih 15 minuta, pa se nije moglo ni predahnuti. Kasnije sam shvatila da nije riječ samo o meni, dosta bivših radnika doživjelo je sličan tretman pa se nikad nisu ni vraćali raditi tamo, rekla je jedna sezonska radnica koja se zaposlila u povijesnoj jezgri.

Unatoč svemu, mnogi sezonski radnici vraćaju se na more svake godine, nadajući se boljem iskustvu, no čini se da su iz godine u godinu uvjeti sve gori jer poslodavci nastoje ostvariti što veći profit uz što manje ulaganja u kvalitetu radnih uvjeta i zadovoljstvo radnika. Svima je jasno da bez sustavnih promjena i ozbiljnog nadzora nad radnim uvjetima problem ostaje isti, a sezonski radnici će i dalje biti suočeni s nepravdom i sukobima.

Bosna i Hercegovina već trpi posljedice pada njemačke ekonomije, što potvrđuju podaci da je izvoz u tu zemlju Europske unije smanjen za čak 78,30 milijuna maraka ove godine. Stručnjaci navode da su ovi podaci zabrinjavajući te da domaćim gospodarstvenicima, htjeli to ili ne, preostaje samo nadati se da će se tamošnje tržište oporaviti.

Njemačka je za BiH najznačajniji vanjskotrgovinski partner i nalazi se na prvom mjestu, no gospodarstvo te zemlje nastavlja padati, prema službenim podacima tamošnjih institucija.

S druge strane, prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, izvoz u Njemačku također opada. Promatrajući sedam mjeseci ove godine, izvoz je padao svakog mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, a kada se podvuče crta, taj minus na kraju iznosi 78,30 milijuna.

Nemamo kuda Ekonomist Marko Đogo navodi da u ovom slučaju BiH, kojoj je Njemačka najznačajniji vanjskotrgovinski partner, ne može učiniti apsolutno ništa.

Ne možemo učiniti ništa. Za neke drastične mjere je prekasno s obzirom na to da nismo bazirali izvoz u Njemačku na nekim sofisticiranim proizvodima pa da sada možemo osvojiti neko tržište. Domaći izvoz na tržište te zemlje uglavnom je baziran na cjenovnoj konkurentnosti. Izvozimo rad kroz lon poslove te proizvode strojarske industrije, ali opet nižeg stupnja obrade – rekao je za “Glas” Đogo, koji je i dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Istočnom Sarajevu.

Podsjeća i da domaći izvoz najviše ovisi o stanju na njemačkom tržištu, ali se osvrće i na prognoze Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o gospodarstvu te europske zemlje.

Prema njihovim procjenama, očekuje se blago poboljšanje situacije u Njemačkoj do kraja godine, ali ostaje nizak rast gospodarstva u idućoj godini. Tu zemlju, voljeli to ili ne, naš izvoz strašno ovisi o stanju u njihovoj ekonomiji, tako da je na nama da se molimo da im krene nabolje, pa da to onda najviše povuče i domaći izvoz – poručuje Đogo.

Nakon Njemačke, na drugom mjestu po vanjskotrgovinskoj razmjeni nalazi se Italija, a nakon te zemlje regija, odnosno Srbija i Hrvatska, dok se Slovenija i Austrija bore za petu poziciju.

I gospodarstva drugih zemalja oslanjaju se na Njemačku, a ako njima ne ide dobro, teško je očekivati da ide Italiji, a Srbiji je tek nemoguće jer je u posljednjih deset godina izgradila sustav u kojem je svoju ekonomiju vrlo blisko povezala s Njemačkom. Takva je uloga dana toj zemlji nakon Drugog svjetskog rata, odnosno da bude lokomotiva europske ekonomije. Ako ona posustaje, to se odražava i na sve druge naše najznačajnije vanjskotrgovinske partnere, a samim time i na nas – navodi Đogo.

Naglašava da se njemačko gospodarstvo suočava s najvećom krizom od ujedinjenja početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

Oni su vrlo lako 1988. i 1989. godine prevladali krizu. Imali su dva ili tri tromjesečja “štucanja”, nakon čega su nastavili raditi. Sada se sa svim ovim problemima bore skoro godinu i pol, pa i više – zaključuje Đogo.

Narudžbe sve tanje

Predsjednik Područne gospodarske komore Banja Luka, Goran Račić, navodi da je primjetan pad izvoza u sve europske zemlje i kada se zbirno pogleda, on je manji za oko devet posto.

Radi se, kako ističe, o velikom padu, pogotovo ako se pogleda struktura izvoza, jer se od ukupne količine koja se izveze čak 70 posto odnosi na prostore Europske unije, pa samim time i Njemačke koja je najznačajniji gospodarski partner BiH.

Kriza koja potresa ovu zemlju, ali i ostale, ostavlja sve više traga i na nas, jer imamo povezane privrede. To je jednostavno nešto poput spojenih posuda. Trenutno to na svojoj koži najviše osjeća proizvodnja namještaja koja je pala oko 20 posto, ali i drvna industrija koja bilježi pad oko deset posto. Negativne posljedice osjeća i naš obućarski, ali i tekstilni sektor. Njihov izvoz je manji za sedam do deset posto – kaže Račić za “Glas Srpske” dodajući da je ova kriza, koja se ogleda i kroz pad potražnje na zapadnoeuropskom tržištu, uzrokovana skupim energentima i ratom u Ukrajini, ali i na Bliskom istoku.
Otkriva da je ovaj pad izvoza uzročno-posljedično utjecao i na manju zaposlenost u prerađivačkoj industriji.

Kako kaže, prema posljednjim podacima, u ovom sektoru je u prvoj polovini ove godine došlo do pada zaposlenosti za 4,5 posto.

Na pitanje što možemo očekivati do kraja ove godine, a pogotovo jer ekonomski pokazatelji za Njemačku, koja se nekada smatrala motorom gospodarskog razvoja Europe, otkrivaju da gospodarski sektor ove države grca u sve većim problemima, pa čak i njena moćna automobilska industrija, Račić odgovara da očekuje da ovi negativni trendovi budu i dalje nastavljeni.

Smatra da se europsko gospodarstvo, pa i njemačko, može stabilizirati jedino nakon prekida ratnih sukoba.

Nažalost, sve to i dalje traje. Pojedina domaća poduzeća su od svojih inozemnih partnera, s kojima su imali dugoročne ugovore, dobila obavijest o odgodi njihovih narudžbi za narednu godinu, prolongirajući ih za neki naredni period. Očigledno i oni smatraju da će ova kriza i negativni trendovi i dalje potrajati – istaknuo je Račić.

Smatra i da je u ovakvim okolnostima neophodno raditi na jačanju naših gospodarskih kapaciteta, što bi se prije svega ogledalo kroz uvođenje novih tehnologija koje bi našim gospodarstvenicima omogućile veću produktivnost, a samim time i konkurentnost na sve složenijem globalnom tržištu.

Moramo se više okrenuti i domaćem tržištu. Uvoz raste, a izvoz pada. To se mora promijeniti. Kupci bi se trebali više okrenuti proizvodima domaće prerađivačke industrije. I to bi trebalo da nam bude u fokusu ako želimo što bezbolnije izaći iz svega ovog – zaključio je Račić.

Potpisani su ugovori za korisnike potpore start up biznisa za mlade. Među njima je i Zdenko Laco, koji se nakon tri godine provedenih u Irskoj i šest godina u Njemačkoj odlučio vratiti u svoj grad i pokrenuti vlastiti posao. Zdenko planira otvoriti firmu specijaliziranu za bravarsko-zavarivačke radove“Sve znanje koje sam stekao vani, želim primijeniti u svome gradu i tu ostati,” kazao je Zdenko Laco, ne skrivajući zadovoljstvo zbog povratka i novih poslovnih izazova.

Zdenko je jedan od šest korisnika koji su ove godine ostvarili pravo na potporu, koju nudi Gradska uprava Novi Travnik. Javni poziv za ovu godinu vrijedan je 50.000 KM, a namijenjen je poticanju mladih poduzetnika.

Gradonačelnik Stjepan Dujo istakao je važnost ovog projekta: “Svi smo svjesni koliko je važno pružiti mladim ljudima priliku da realiziraju svoje poslovne ideje, osobito u ovim izazovnim vremenima.”

Ovo je jedna od mjera kojima se potiče poduzetništvo, ali i daje prilika mladima u Novom Travniku.

Iz Federalnog ministarstva financija priopćeno je da je iz Proračuna Federacije BiH za 2024. godinu za prvih sedam mjeseci tekuće godine s Jedinstvenog računa riznice/trezora Federacije BiH isplaćeno ukupno 2,037 milijardi KM mirovina.

Iz Ministarstva navode da je, u istom vremenskom razdoblju, uplaćeno 1,756 milijardi KM po osnovu prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje.

Razlika od 281 milijuna KM pokrivena je sredstvima Proračuna Federacije BiH. Jaz između isplaćenih mirovina i uplaćenih k ndoprinosa do kraja godine nastavit će s trendom rasta.

Isplata mirovina jedan je od proračunskih prioriteta, i redovita isplata 5. u mjesecu ustaljeni je datum isplate mirovina, priopćeno je iz Federalnog ministarstva financija.

Građevinska firma “Vlašić gradnja” iz Travnika postigla je izvanredan uspjeh uklanjanjem velikog brda na ulazu u Travnik u rekordnom roku od samo desetak dana.

Ovaj značajan infrastrukturni projekt, izgradnja nove moderne benzinske crpke sa svim pratećim objektima,  koji su od značaja za poboljšanje pristupa Travniku i unapređenje sigurnosti saobraćaja, izveden je s visokim standardima efikasnosti i sigurnosti.

Uklanjanje brda, koje je godinama predstavljalo izazov za prometnu povezanost i sigurnost, bilo je ključni prioritet investitora. Firma je, koristeći najsavremeniju tehnologiju i stručnost svojih radnika, uspjela završiti posao u znatno kraćem roku nego što je prvobitno planirano.

“Zahvalni smo investitorima na povjerenju koje su nam ukazali, kao i našim vrijednim radnicima koji su danonoćno radili kako bi osigurali da ovaj projekt bude završen u roku,” izjavio je direktor firme. “Ovaj uspjeh potvrđuje našu predanost razvoju infrastrukture u Travniku i šire.”

Bravo za vrijednu ekipu Vlašić gradnje.

Bosanski Petrovac poznat je kao idealno podneblje za uzgoj šljiva, najviše savke, odnosno, požegače. Ove godine, rod ove, ali i ostalih sorti, odličan je u većem dijelu opštine. Dobrom rodu najviše se raduju domaćini jer će opet biti dobre rakije, po čemu je ovaj kraj, takođe, poznat.

Kod Dejana Kecmana, u Kecmanskoj dolini, u selu Drinić, na 400 stabala, rod šlijva je, malo je reći – fantastičan! Od težine šljiva, pojedine grane su se polomile, a po stablu će biti i više od 100 kilograma ploda.

Noćnik spasava rod

Kod ovog voćara rod ne izostaje jer, osim redovne rezidbe i dobre ishrane, najviše u vidu ovčijeg stajnjaka, vjetar zvani “noćnik” svake godine otjera mraz koji često bude uzrok slabog ili nikakvog roda u većem dijelu sela. U svom zasadu ima najviše stabala čačanske rodne i Stenleja, a nađe se i poneka savka koja ni ove godine nije iznevjerila.

Kompletan rod u Kecmanovom šljiviku, koji je najbolji voćnjak, ne samo u ovoj opštini, već i jugo-zapadnom dijelu RS, pa i BiH, upotrijebiće se za pravljenje rakije, a tako će da bude i u ostalim selima, u kojima se uglavnom i gaji savka. Ove godine rodila je u gradu i svim selima što nije bio slučaj prošle i prethodnih godina.

Iako ovu staru sortu napada virus šarke, moguć je njen uzgoj i to tako što bi stabla trebalo redovno da se orezuju, kreče, prihranjuju stajnjakom ili mineralnim đubrivima i pršću bakrom i ostalim sredstvima koja će da održavaju stabla u dobroj kondiciji.

Rodilo i u Koluniću

To znaju i u Koluniću, selu u federalnom dijelu opštine, u kojem je savka dominantna sorta za uzgoj jer se od nje prave najbolja rakija i pekmez. Zbog specifičnog položaja sela, koje se nalazi u podnožju planine Osječenice, Nikola Nenadić i Vita Latinović i ove godine braće plodove sa starih stabala savke, a dobro im napreduje i novi zasad. Acqua di Vita, rakija koju proizvode i koja je u Srbiji svrstana među najbolje, ove godine proizvešće se u još većoj količini.

Savka je cijenjena šljiva i njena cijena nije niska, uzimajući u obzir ostale sorte. Za kilogram pokupljene šljive, u vrećama, pojedini stanovnici traže i 1,10 KM što je i do 30 pfeniga više u odnosu na rodnu ili Stenlej koja se otkupljuje, npr. u banjalučkom kraju.

Sad voćarima jedino preostaje da, ako žele veću mogućnost da imaju rod i naredne godine, nakon berbe prihrane stabla sa stajnjakom ili mineralnim đubrivom, kao i da ih okreče, ne na proljeće, već u novembru ili decembru.

Prihodi od igara na sreću porasli su za 17 miliona KM tokom prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani.

Ovaj značajan rast ukazuje, između ostalog, i na to da sve veći broj građana u Srpskoj ulaže svoje vrijeme i novac u igre na sreću, u nadi da će poboljšati svoju egzistenciju, kažu stručnjaci.

Naime, prihod Republičke uprave za igre na sreću od naknada za priređivanje igara na sreću, nagradnih i zabavnih igara i poreza na dobitak za sedam mjeseci ove godine iznosio je 85.465.507 KM i veći je za gotovo 17 miliona KM u odnosu na isti period prošle godine, kada je ostvareno rekordno prikupljanje prihoda po tom osnovu.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, ističe za “Nezavisne novine” da ovaj trend rasta može biti indikator nekoliko faktora.

“Prvo, povećana popularnost igara na sreću među stanovništvom, koja je možda rezultat socijalno-ekonomskih prilika i promjena u ponašanju potrošača. Drugo, efikasniji nadzor i naplata poreza i naknada od strane nadležnih institucija, što ukazuje na bolju regulaciju i kontrolu ovog sektora”, kazao je Pepić.

Kako je dodao, ako se ovaj tempo rasta nastavi, vrlo je moguće da će ukupni prihodi na kraju godine biti znatno veći nego prethodne godine.

“Međutim, dok porast prihoda od igara na sreću može donijeti dodatna finansijska sredstva u budžet, ostaje pitanje koliko je ovaj rast održiv na duže staze i kakve će posljedice imati na širu zajednicu. Naime, ekonomski efekti su jasni, ali socijalni aspekti povećane zavisnosti od igara na sreću i njihov uticaj na društvo moraju biti uzeti u obzir.

U svakom slučaju, posmatrajući temu iz ugla ekonomiste, ovo je trenutak kada bi se trebalo zapitati kako se ovi dodatni prihodi mogu najbolje iskoristiti za dobrobit svih građana Republike Srpske”, zaključuje Pepić.

Draženko Veljanovski, vršilac dužnosti direktora Republičke uprave, ističe da su od početka godine izvršena 282 inspekcijska nadzora, a izdat je 61 prekršajni nalog.

“Istovremeno, Komisija za sprovođenje postupka za uništavanje oduzetih predmeta Republičke uprave, zaključno sa 23. avgustom, uništila je 242 predmeta korištena za nelegalno priređivanje igara na sreću.

Riječ je o automatima za igre na sreću, terminalima za priređivanje elektronskih igara na sreću, kao i ostaloj opremi koja je oduzeta prilikom inspekcijskih kontrola”, kazao je Veljanovski.

Kako je dodao, Republička uprava u proteklim mjesecima ostvarila je značajne rezultate u borbi protiv ilegalnog tržišta igara na sreću u Republici Srpskoj.

Broj novih stanova prodanih u Federaciji BiH pao je 8,7 posto na godišnjoj razini na 210 u drugom tromjesečju ove godine, objavio je entitetski zavod za statistiku.

Broj prodanih stanova u drugom tromjesečju 2024.godine manji je za 14,8% u odnosu na prosječan broj prodanih novih stanova u 2023.godini. Pad u prodaji novih stanova očit je u ovoj godini i u prvom polugodištvu iznosio je 9, 3 posto u odnosu na isto vrijeme prošle godine.

Istovremeno, cijena prodanih novih stanova bila je u porastu.

Prosječna cijena prodatih/ novih stanova u drugom tromjesečju 2024.godine u odnosu na prosječnu cijenu prodatih novih stanova u 2023.godini veća je za 11,7%, a u odnosu na drugo tromjesečje 2023.godine veća je za 16,8%.

Prosječna cijena prodanog novog stana u FBiH bila je u drugom tromjesečju 2.897,6 KM. U Sarajevu je iznosila 3.428,2 KM,a au ostalim općinama 2.656,7 KM.