Predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara danas je u svom uredu ugostila veleposlanicu Kraljevine Norveške u BiH Kathrine Biering. Sastanak, održan u prijateljskom i konstruktivnom ozračju, bio je posvećen razmjeni mišljenja o ključnim političkim i društvenim izazovima Federacije BiH te mogućnostima jačanja suradnje Bosne i Hercegovine i Norveške.

Razgovori su se fokusirali na aktualnu situaciju u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na posljedice nedavnih poplava, klimatske promjene te potrebu za dugoročnim rješenjima i smanjenjem rizika od budućih prirodnih katastrofa. Istaknuta je i važnost suradnje na polju europskih i NATO integracija, kao i daljnje usklađivanje sa standardima Europske unije.

Predsjednica Bradara naglasila je napore u pružanju pomoći zajednicama najteže pogođenima poplavama, ističući potrebu za dugoročnim rješenjima koja će osigurati bolju otpornost na prirodne nepogode. Poseban naglasak stavljen je na solidarnu i pravovremenu reakciju svih razina vlasti u suočavanju s ovim izazovima. Razgovaralo se i o ulozi žena u politici i društvu, pri čemu je istaknuta važnost osnaživanja žena, kako u političkom, tako i u društvenom životu.

Veleposlanica Biering, koja je na funkciju stupila u rujnu prošle godine, izrazila je spremnost Norveške da nastavi pomagati Bosni i Hercegovini kroz projekte održivog razvoja i jačanja lokalnih zajednica. Na kraju sastanka obje su strane izrazile zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i optimizam za buduće zajedničke projekte. Predsjednica Bradara pozvala je veleposlanicu na posjet lokalnim zajednicama diljem Federacije BiH kako bi osobno svjedočila njihovim naporima, razvoju i potencijalu, a ponajviše vrijednim ljudima koji u miru žele graditi život u Bosni i Hercegovini.

Ovo što vidimo je simbol političke neodgovornosti i nedostatka vizije za napredak, kaže Cvitanović.

Teme poput rekonstrukcije Državne koalicije, promjena u Vijeću ministara BiH, te napredak na EU putu ponovno su u središtu političkih rasprava. Sjednica Zastupničkog doma državnog Parlamenta, zakazana za ovaj tjedan, izazvala je kontroverze i dodatno naglasila podjele unutar koalicije.

Situacija u Bosni i Hercegovini je daleko od stabilne. „U BiH ništa nije sigurno. Vrlo je teško procijeniti hoće li se sjednica Zastupničkog doma održati. Otkazana je čak i sjednica Vijeća ministara koja je bila planirana za 15. ovog mjeseca,“ izjavio je Ilija Cvitanović, čelnik HDZ-a 1990. i izaslanik Doma naroda Parlamenta BiH za Federalnu televiziju.

Posebna pažnja posvećena je usvajanju dva europska zakona koji su ključni za nastavak europskih integracija. Međutim, nedostatak političke volje i koordinacije ponovno dovodi u pitanje mogućnost napretka. „Da je apsurd i sramota da se ova dva zakona ne usvoje, jasno je. Bez njih nećemo ni započeti pregovore s EU. Ali, hoće li se kolege pojaviti sutra, ostaje da vidimo,“ naglasio je Cvitanović.

Još jedno ključno pitanje je značaj ovih zakona za daljnji napredak prema EU. „Budimo realni, evropski put je već davno zaustavljen. Čak bih rekao da nije ni u potpunosti otvoren. Prošlo je deset mjeseci bez konkretnih rezultata,“ kaže Cvitanović.

Dodaje kako trenutno ne postoji kapacitet niti sinergija među koalicijskim partnerima za pokretanje potrebnih procesa. „Teško je dati pozitivnu ocjenu njihovog rada. Zasjedanja su rijetka, zakoni se ne donose, a sjednice se stalno prekidaju. Ovo nije put kojim bismo trebali ići,“ zaključuje.

Posebno kontroverzna tema je i potencijalna smjena ministra sigurnosti Nenada Nešića, koja je dodatno zakomplicirala političku situaciju.

„Na stranačkoj razini odlučeno je da podržimo smjenu ministra Nešića. Smatramo da je to pitanje političkog bontona i odgovornosti. Gospodin Nešić je trebao sam podnijeti ostavku nakon optužbi koje su protiv njega podignute. Ako on to nije učinio, predsjedateljica Vijeća ministara trebala je pokrenuti postupak smjene. U ozbiljnim zemljama EU ovakve situacije su nezamislive,“ izjavio je Cvitanović.

Međutim, potpuna rekonstrukcija Vijeća ministara u ovom trenutku smatra se nerealnom. „Ovo što vidimo je simbol političke neodgovornosti i nedostatka vizije za napredak. Bez hitnih promjena, politički zastoj će se samo produbljivati,“ zaključak je Cvitanovića.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) BiH održat će sjednicu 15. i 16. siječnja.

VSTV će u četvrtak, 16. siječnja, birati šefa USKOK-a (posebnog zamjenika glavnog federalnog tužitelja Tužiteljstva Federacije BiH u Posebnom odjelu Federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala) između tri kandidata.

Podvijeće VSTV-a utvrdilo je rang listu kandidata za funkciju šefa federalnog USKOK-a, to su Pavo Radoš, Samir Selimović i Hrvoje Čabrajić.

Na dnevnom sjednice je imenovanje za devet pozicija tužitelja Federalnog tužiteljstva Federacije BiH i 10 pozicija sudaca Vrhovnog suda Federacije BiH – Poseban odjel Vrhovnog suda Federacije BiH.

Bit će razmatrana i Informacija o iniciranju izbora novog člana Vijeća kojeg bira Pravosudna komisija Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine i Nacrt plana borbe protiv korupcije VSTV-a 2024 – 2028.

Na sjednici će biti prezentirana Brošura „Moj pripravnički staž u sudu na putu ka pravosudnoj karijeri“ Odjela za unapređenje efikasnosti i kvaliteta rada u sudovima.

Na dnevnom redu je i dopuna Pravilnika o Sistemu za automatsko upravljanje predmetima u tužiteljstvima (TCMS) i Izmjena Pravilnika o Sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (CMS) kao i Program edukacije za stjecanje posebnih znanja i kontinuirano stručno osposobljavanja i usavršavanje sudaca i tužitelja iz oblasti dječjih prava, prijestupništva mladih i njihove krivičnopravne zaštite, piše RTV HB.

Privrednici Srednjobosanskog kantona zainteresovani su za gasifikaciju ovog područja jer su svjesni da će u periodu do 2050. godine gas obezbijediti održivu energetsku budućnost. Gasifikacijom ove regije će se stvoriti povoljniji uslovi za razvoj industrijskih zona, a time i bolji uslovi za otvaranja novih proizvodnih pogona koji će koristiti prirodni gas u tehnološke svrhe, a što će omogućiti zapošljavanje nove kvalifikovane radne snage, kazao je nakon sastanka s privednicima iz SBK federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Ministar Lakić i predstavnici BH Gasa su kroz razgovor sa privrednicima istakli da će, gledajući u širem kontekstu, gas kao ekološki prihvatljiv energent pozitivno uticati na smanjenje potrošnje električne energije. Upotrebom prirodnog gasa u svrhu toplifikacije smanjuje se nivo emisije štetnih gasova i doprinosi efikasnijoj zaštiti životne sredine“, rekao je ministar Lakić.

Dodao je i da se BiH obavezala na niz međunarodnih obaveza koje podrazumijevaju smanjenje emisije ugljen-dioksida, a samim tim i na smanjenje udjela korištenja “prljavih” goriva kako u proizvodnji električne energije, tako i u industrijskoj i opštoj potrošnji.

„Stoga je prirodni gas idealno gorivo koje može pomoći da ovakvi procesi energetske tranzicije prođu što bezbolnije.“

Sve razvijene zemlje svijeta svoj razvoj u narednih 30 godina planiraju na bazi intezivnog korištenja obnovljivih izvora energije u kombinaciji s prirodnim gasom, kao energentom na putu ka potpunoj dekarbonizaciji energetskog sektora i zelenoj energiji,

U posjeti sa ministrom Lakićem bili su i savjetnik ministra za energiju Fadil Nadarević i predstavnici BH-Gasa v.d. direktor Edis Baković, v.d. izvršni direktor Dževad Bećirević i savjetnik za interkonekcije Jasmin Salkić.

Aktuelni predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je ponovo izabran na ovu poziciju nakon što je nezapamćeno pobijedio Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora.

Milanović je prema podacima Državnog izbornog povjerenstva na osnovu 97,57 posto prebrojanih biračkih mjesta osvojio 74,50 posto glasova i više od milion glasova, dok je Primorac osvojio 25,50 posto.

Prve izlazne ankete su ukazivale na to da će Milanović pobijediti sa 77,86 posto, a i prvi rezultati DIP-a su ukazivali na njegovu pobjedu. Od tog trenutka je jasno da će Milanović ponovo biti predsjednik Hrvatske, a čestitke mu stižu i prije objave potpunih rezultata izbora.Milanović je inače i u prvom krugu zamalo osvojio potrebnih 51 posto s obzirom na to da je imao 49,09 posto, dok je Primorac imao 19,5 posto glasova. Izlaznost Hrvata u drugom krugu glasanja je nešto manja u odnosu na prvi krug glasanja, a prema prvim informacijama izborni proces je prošao bez težih kršenja pravila.

Zoran Milanović je obnovio predsjednički mandat, koji je prvi put dobio 2020. godine, pobjedivši Kolindu Grabar Kitarović. Prije toga je bio premijer Hrvatske od 2011. do 2015. godine. Važi za centrističkog političara, ali sa sklonošću ka radikalnijim i kontroverznijim izjavama.

Politikom se bavi od 1999. godine, a u svojim počecima bio je pomoćnik ministra vanjskih poslova Tonina Picule. Od 2007. je vodio SDP, a 2010. je uspio formirati “Kukuriku koaliciju”, koja mu je omogućila premijerski mandat. Nakon izbora u jesen 2015. godina je njegova koalicija ostala bez apsolutne većine, te je nakon nekoliko mjeseci bez uspjeha pokušao sastaviti vladu sa Mostom nezavisnih lista i početkom 2016. završio u opoziciji.

ZORAN Milanović, bivši i budući hrvatski predsjednik, obratio se javnosti nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Uvjerljivo je pobjedio HDZ-ovog kandidata Dragana Primorca u drugom krugu predsjedničkih izbora osvojivši više od 74% glasova.

Dobro večer i započet ću kao svi verbalni zlostavljači, bit ću kratak, ali stvarno. Hrvatska, hvala ti”, rekao je Milanović, pa dodao: “Bosno i Hercegovino, hvala ti”.

“Ovo je za mene velik dan, ovu pobjedu doživljavam kao priznanje i odobravanje svog rada. Ovo je plebiscitarna poruka hrvatskog naroda svima onima koji bi je trebali čuti i molim da je čuju”, rekao je.

“Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”

“Ova pobjeda mi je veliko priznanje, akt povjerenja ljudi prema meni. Poslali smo poruku onima koji su je trebali čuti i molim da je čuju. Ima još jedna kategorija naših građana, istih kao ovi ovdje, a oni jesu glasali za mene… Molim veliki aplauz za članove HDZ-a”, dodao je.

“Kako god hoćete, moja ispružena ruka je prema onima koji obnašaju izvršnu dužnost u ovoj državi, koji kažu da su oni odgovorni za 99% svega. že da je odgovorna za 99 posto stvari, a mi za jedan posto. I to su moje riječi otprije deset godina, kad je Grabar-Kitarović pobijedila Josipovića. Bilo je to malo ogorčeno s moje strane, ali Vlada Vlada je najodgovornija u ovoj državi. Ovo nije podrška meni, nitko nema podršku 70 i koliko posto birača, to je samo u ovom trenutku i samo danas”, rekao je.

“Ovo je poruka”

“Ovo je poruka onima koji šalju poruke meni i neka ih šalju. Ja ću se držati Ustava, to je moj program. Tražim ne ovlasti, ovo nije radi ovlasti nego dužnosti. Moja dužnost je da budem ravnopravan u pitanjima vanjske politike, jer tako nalaže ustav. To nalaže i sazivanje Vijeća za nacionalne sigurnosti, koje se ne saziva već tri godine, ne mojom voljom. Ja ću biti vrhovni zapovjednik u pitanjima obrane i sigurnosti, ne ravnopravan, nego prvi u rangu, jer tako kaže Ustav”, rekao je.

“Ljudi su poslali poruku. Ne meni, nego njima”, rekao je, pa dodao: “Nadam se da nisam previše govorio o sebi, kao neki. Želim vjerovati da je ovo reakcija naših ljudi na moj rad”.

“Pogledajte semafor”

“Borba ne prestaje, pravedna, čista i legalna. Hvala Hrvatima u BiH, hvala glasovima nacionalnih manjina, ovo je i njihova domovina i uvijek će biti”, rekao je.

“Neću najavljivati nikakve javne pritiske prema premijeru. Drugi lauf je gotov, pogledajte semafor. Jedino tako se može, sportski, ponekad i s faulom, ponekad i s grubim startom, ali sportski”, rekao je Milanović.

“Za Hrvatsku kakvu želimo, domovini vjerni, živjela Hrvatska”, zaključio je Milanović svoj pobjednički govor.