U nedjelju, 12. Siječnja, građani Hrvatske će u drugom krugu izabrati novog (ili starog) predsjednika Republike. U drugi krug izbora prošli su aktuelni predsjednik Zoran Milanović (SDP) i kandidat HDZ-a Dragan Primorac.

Biračka mjesta su otvorena od 7 do 19 sati – biračima koji su se zatekli na njima u 19 sati bit će omogućeno da glasaju i poslije isteka vremena, ali onima koji dođu nakon 19 to neće biti omogućeno. Rješenjem ministra pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, za drugi krug izbora upisano je ukupno 3.769.598 glasača.

Podsjetimo, glasanju u prvom krugu pristupilo je 46,03 posto ukupnog biračkog tijela. Aktuelnom hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću nedostajalo je veoma malo za pobjedu u prvom krugu. Kandidat SDP-a i koalicijskih partnera dobio je 49,09 posto glasova (797.938), ali nedovoljno za većinu kojom bi u prvom krugu okončao predsjedničku borbu. Kandidat HDZ-a i partnera Dragan Primorac osvojio je 19,36 posto glasova (314.663).Razlika od 30-ak posto između dva kandidata koja ulaze u drugi krug najveća je u povijesti Hrvatske. Inače, Zoran Milanović pobijedio je u svim županijama u Hrvatskoj, a Primorac samo u dijaspori. Ostali kandidati, prema očekivanjima, nisu prešli deset posto glasova.

Jedino suočavanje dva kandidata koja su prošla u drugi krug donijelo je burne polemike, na momente i uvrede i svađe. Na kraju, Primorac je poručio da će ujediniti Hrvatsku, dok je Milanović pozvao gledaoce da “spriječe ono što se mora spriječiti”.

Gledaju li se njihovi ukupni izborni troškovi, Dragan Primorac je do kraja prošle sedmice potrošio četiri puta više od Zorana Milanovića, no i dobio višestruko više od donatora, piše Al Jazzera, ističući:

Primorac je na kampanju do 3. januara potrošio 854.000 eura, a Milanović 215.000 eura, pokazuju njihovi finansijski izvještaji koje je objavilo Državno izborno povjerenstvo. Svaki od njih na kampanju u oba izborna kruga ne smije potrošiti više od 1.274.138,96 eura.

Ovo su bili predsjednici Republike Hrvatske od osamostaljenja:

• Franjo Tuđman (predsjednik od 1992. do 1999. godine)
• Stjepan Mesić (predsjednik od 2000. do 2010. godine)
• Ivo Josipović (predsjednik od 2010. do 2015. godine)
• Kolinda Grabar-Kitarović (predsjednica od 2015. do 2020. godine)
• Zoran Milanović (aktuelni predsjednik od 2020. godine).

Ministarstvo financija Federacije BiH objavilo je u Službenim novinama osnovicu za izračun doprinosa na plaće određenih poreznih obveznika za 2025. godinu.

Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. st. 2., 3. i 5. Zakona o porezu na dohodak (Službene novine Federacije BiH, br. 10/08, 9/10, 44/11, 7/13 i 65/13) koji utvrđuju dohodak na osnovu poslovnih knjiga u skladu sa članom 19. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:

Osnovica za obračun doprinosa

– 2.329,00 KM – za slobodna zanimanja,

– 1.376,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,

– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,

– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.

Za poduzetnike s osnova obavljanja samostalne djelatnosti iz člana 12. stav 1. Zakona o porezu na dohodak, koji dohodak utvrđuju i plaćaju u paušalnom iznosu u skladu sa članom 31. istog Zakona, mjesečna osnovica za obračun doprinosa je:

– 1.164,00 KM – za samostalnu djelatnost obrta i srodne djelatnosti,

– 529,00 KM – za niskoakumulativne djelatnosti tradicionalnih esnafskih zanata,

– 529,00 KM – za samostalnu djelatnost u poljoprivredi i šumarstvu,

– 529,00 KM – za samostalnu djelatnost taxi prijevoza,

– 614,00 KM – za samostalnu djelatnost trgovca pojedinca.

Za obveznike doprinosa iz člana 6. točka 10. Zakona o doprinosima mjesečna osnovica za obračun doprinosa je 635,00 KM.

Prosjećna plaća

Prosječna plaća u periodu I-IX 2024. godine je 2.117,00 KM.

Podsjetimo, ranije je federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Vojin Mijatović, na temu minimalne plaće koja u FBiH od 1. siječnja iznosi 1.000 KM, objavio i razliku u iznosu mjesečnih doprinosa (odnos 2024. i 2025. godine) koji će biti uplaćivani prema vrsti poreznih obveznika.

On je tada poručio da kada su u pitanju radnici u istim obrtima (njih cca. 20.000) – razlika u doprinosima između 619 KM i 1.000 KM, će biti subvencionirano putem resornog ministarstva, kao dijela paketa mjera očuvanja radnih mjesta u FBiH.

U petak u ponoć u Hrvatskoj je počela dvodnevna izborna šutnja uoči drugog kruga predsjedničkih izbora koji se održava u nedjelju, a 3. 769. 598 birača odlučuje hoće li idućih pet godina hrvatski predsjednik biti Zoran Milanović (SDP i partneri) ili Dragan Primorac (HDZ i partneri).

Izborna šutnja je na snazi cijelu subotu i nedjelju do 19 sati, do zatvaranja biračkih mjesta, kojih će u Hrvatskoj i u inozemstvu biti otvoreno 6755. Iako na predsjedničkim izborima zakon nije predvidio kazne za kršenje šutnje, Državno izborno povjerenstvo RH (DIP) poziva da se ona poštuje.

„Pozivamo kandidate, predlagatelje, medije i građane da poštuju taj institut predviđen zakonom; nema poruka, fotografija (kandidata) i svega što promiče ili difamira jednog od kandidata“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić Križanić. DIP naglašava kako je tijekom izborne šutnje zabranjena svaka izborna promidžba, objavljivanje procjena rezultata, kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora.Zabranjeno je i objavljivanje fotografija kandidata u sredstvima javnog priopćavanja, njihovih izjava i intervjua te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

DIP poziva da se za izborne šutnje ne iznose i ne obrazlažu programi predsjedničkih kandidata Milanovića i Primorca, da se ne objavljuju njihove promidžbene poruke i fotografije u medijima, postavljaju novi promidžbeni plakati ili letci, da se ne poziva građane da glasuju za određenog kandidata.

DIP: Ne telefonirati biračima, ne slati im poruke

Poziva i da se biračima ne telefonira, da im se ne šalju SMS poruke ili mailovi, da se kandidati i njihovi predlagatelji suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, video klipova, slika ili komentara na društvenim mrežama, odnosno platformama, kao što su Facebook, Instagram, Google, You Tube, X, TikTok i ostale, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

DIP također poziva i medije i medijske nakladnike da poštuju izbornu šutnju, da se suzdrže od objavljivanja fotografija, izjava, prenošenja eventualnih konferencija za medije, javnih događaja ili obraćanja javnosti kandidata, bez obzira radi li se o temi koja je izravno vezana uz izbornu promidžbu ili o bilo kojoj drugoj temi. Poziva ih i da iz svojih programskih sadržaja uklone sve što predstavlja promidžbu, kao što su primjerice reklame, linkovi i „banneri“ na portalima koji vode na mrežne stranice izbornih sudionika.

Povrede izborne šutnje prijavljuju se na dip@izbori.hr

Povrede izborne šutnje prijavljuju se DIP-u putem elektroničke pošte dip@izbori.hr. Hrvatski predsjednik nije izabran u prvom krugu, 29. prosinca, jer nitko od osmero kandidata nije dobio za to potrebnu većinu glasova svih birača koji su glasovali (50 posto plus jedan glas), pa će odluka ‘pasti’ u drugom krugu, u nedjelju, 12. siječnja. Kao kandidati s najvećim brojem glasova u drugi su krug ušli Milanović koji je osvojio 49, 09 posto glasova i Primorac sa osvojenih 19, 35 posto.

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović reagovao je na posljednje izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je govorio o Bosni i Hercegovini.

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović u svojim logoroičnim javnim istupima označio je Bošnjake kao potencijalne teroriste, samo zato što su muslimani, a mene je optužio da sam ‘prijetvoran’ i da ne govorim istinu”, poručio je Izetbegović.

Istakao je da je nakon šovinističke izjave o “sapunu i parfemu”, Milanović sada otkrio i svoje islamofobično lice.

“Istovremeno, za Dodika, s kojim dijeli skoro identične stavove o Bošnjacima, pun je riječi hvale. Za njega je Dodik pozitivan, a ja sam negativan lik. Njih dvojica se dobro razumiju jer su prošli isti put i istu metamorfozu. Lahko je ustanoviti ko je u trianglu Dodik-Milanović-Izetbegović prijetvoran i prevrtljiv, a ko je ostao dosljedan svojim stavovima i politikama od mladosti do danas”, istakao je Izetbegović

Nastavio je kako je “jasno ko se od ljevičara pretvorio u rigidnog desničara, od liberala u nacionalistu, od Titovog omladinca u četnika, odnosno u ustašu”.

“Sve u svemu – bio bih zabrinut kada bi osobe poput Milanovića imale pozitivno mišljenje o meni i mom narodu”, zaključio je Izetbegović.Milanović je inače u razgovoru za Index.hr između ostalog govorio da je dio Bošnjaka pod utjecajem Ankare. Dodao je i da “Bakira Izetbegovića podržavaju i Turska i SAD jer je njima bitno da se taj prostor osigura od terorizma i islamizma, kao i da je “Izetbegović prijetvoran i laže.”

NOVOIZABRANI američki predsjednik Donald Trump ponovno je uzburkao javnost ponovivši namjeru preuzimanja kontrole nad Grenlandom, autonomnim teritorijem pod upravom Danske.

Na klasičnim zemljopisnim kartama ne može se isprva najjasnije iščitati strateška važnost Grenlanda. No, kada pogledamo globus, postaje jasno da je Grenland na samom sjevernom polu relativno blizak i SAD-u i Rusiji te u srcu Arktika koji ima sve veći geostrateški značaj u geopolitičkom i ekonomskom smislu.

Geografska i strateška pozicija Grenlanda

Grenland je najveći svjetski otok, smješten na Arktiku i prekriven ledom na oko 80% svog teritorija. S populacijom od samo 56.000 stanovnika, uglavnom autohtonih Inuita, najveći broj ljudi živi u blizini glavnog grada Nuuka, na jugozapadu otoka.

Gospodarstvo Grenlanda temelji se na ribarstvu, uz znatne subvencije danskog proračuna koje čine petinu BDP-a.

Zbog svog položaja na sjevernom polu, Grenland je važan i Rusiji i SAD-u, a od posebnog su značaja vojne baze, uključujući američku svemirsku bazu Pituffik (bivša zrakoplovna baza Thule), ključnu za obranu SAD-a.

Zašto je Grenland važan?

Posljednjih godina interes za prirodne resurse Grenlanda, poput minerala rijetkih zemalja, urana i željeza, dodatno je porastao. Globalno zagrijavanje uzrokuje topljenje leda, čime se otvaraju nove mogućnosti za rudarsku industriju.

Prema riječima Marca Jacobsena, izvanrednog profesora Kraljevskog danskog koledža za obranu, svemirska baza Pituffik neizmjerno je važna za obranu SAD-a zbog svoje lokacije na putanji potencijalnih ruskih projektila.
“Ako bi Rusija lansirala projektile prema SAD-u, najkraći put prolazio bi preko Sjevernog pola i Grenlanda”, objašnjava Jacobsen.

Nove pomorske rute

Godine 2023. danska vlada objavila je izvješće u kojem se detaljno opisuje potencijal Grenlanda kao bogatog nalazišta vrijednih minerala. Arktički otok ima “povoljne uvjete za formiranje taloženja ruda, uključujući mnoge kritične sirove minerale”.

Topljenje leda na Arktiku također otvara novu stratešku, geopolitičku prednost – kraće i učinkovitije pomorske rute. Primjerice, navigacija kroz Arktičko more od zapadne Europe do istočne Azije je oko 40 posto kraća u usporedbi s plovidbom kroz Sueski kanal. Promet brodova na Arktiku već je porastao za 37 posto u proteklom desetljeću, prema nedavnom izvješću Arktičkog vijeća.

Kina je pokazala značajan interes za novu rutu kroz Arktik, a u studenom su Kina i Rusija dogovorile suradnju na razvoju arktičkih pomorskih ruta.

“To je autocesta od Arktika do Sjeverne Amerike”

Trump je više puta klimatske promjene nazvao “prevarom”. No jedan od njegovih bivših savjetnika za nacionalnu sigurnost Robert C. O’Brien sugerirao je da je, među ostalim, upravo zbog posljedica tih promjena Trump i zainteresiran da Grenland postane teritorij SAD-a.

“Grenland je autocesta od Arktika sve do Sjeverne Amerike, do Sjedinjenih Država”, rekao je za Fox News. “Strateški je vrlo važan za Arktik, koji će biti kritično bojno polje budućnosti jer, kako klima bude postajala toplija, Arktik će biti put koji će možda smanjiti korištenje Panamskog kanala”, dodao je.

Povijesne težnje SAD-a prema Grenlandu

Trumpove ambicije nisu presedan. Još 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije, američki državni tajnik William H. Seward pregovarao je o kupnji Grenlanda, no bez uspjeha. Godine 1946. SAD je ponudio 100 milijuna dolara za otok, no Danska je odbila ponudu.

Tijekom prvog mandata Trump je 2019. godine ponovno iznio prijedlog o kupnji Grenlanda, koji su danska i grenlandska vlada jednoglasno odbacile uz poruku: “Grenland nije na prodaju.”

Danas se situacija dodatno komplicira zbog prisutnosti Kine i Rusije, koje intenziviraju svoje vojne aktivnosti u arktičkoj regiji. Lars Løkke Rasmussen, danski ministar vanjskih poslova, izjavio je da Danska prepoznaje “legitimne” interese SAD-a te je spremna na razgovore. “Vidimo Rusiju koja se naoružava. Vidimo Kinu koja pojačava svoj interes za Arktik”, upozorio je Rasmussen.

“Trump nas tretira kao predmet trgovine”

Danska svejedno odbacuje mogućnost prodaje ili predaje otoka SAD-u.

Mnogi stanovnici Grenlanda izražavaju zabrinutost zbog američkih namjera. Kuno Fencker, član grenlandskog parlamenta Inatsisartut, smatra da bi nezavisni Grenland mogao odlučiti o suradnji s SAD-om u obrambenom smislu.

No, mnogi poput Dinesa Mikaelsena, lokalnog turoperatora, protive se ideji i upozoravaju na opasnost tretiranja stanovnika kao “robe koja se može kupiti”.

“Trump nas tretira kao predmet trgovine”, izjavila je Aleqa Hammond, prva premijerka Grenlanda.

U nedjelju, 12. siječnja 2025. godine, birači će odlučivati o budućnosti Hrvatske u drugom krugu predsjedničkih izbora. Dr. Dragan Primorac, nezavisni kandidat kojeg podržavaju HDZ i partneri, lider je s jasnom vizijom, bogatim životnim iskustvom i prepoznatim međunarodnim uspjesima.

Danas je u Vitezu održan sastanak predsjednika Županijskog odbora HDZ BiH Županije Središnja Bosna, Radoje Vidovića, s predsjednicima općinskih odbora HDZ BiH. Jednoglasno je izražena snažna podrška dr. Primorcu kao pravom izboru za predsjednika koji ujedinjuje, inspirira i vodi naš narod prema stabilnosti i napretku.

Dr. Dragan Primorac dokazao je liderstvo kao sveučilišni profesor, uspješan poduzetnik i međunarodno priznati stručnjak. Posebnu pažnju posvetio je Hrvatima u Bosni i Hercegovini, kroz brojne projekte i inicijative koje jačaju položaj hrvatskog naroda. Njegova vizija stabilne i snažne Hrvatske, čvrsto povezana s Hrvatima u BiH, ključ je budućnosti za sve nas.

Pozivamo sve birače u Bosni i Hercegovini, a posebno u Središnjoj Bosni, da u nedjelju izađu na birališta i iskoriste svoje pravo glasa.

Biračka mjesta otvorena su od 7 do 19 sati na sljedećim lokacijama diljem BiH:

– Osnovna škola “Vitez” u Vitezu,

– Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu,

– Kampus Sveučilišta u Mostaru,

– Generalni konzulat RH u Banjaluci,

– Hrvatski kulturni centar “Sveti Franjo” u Tuzli,

– Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu,

– Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.

Vaš glas je ključan za stabilnost i prosperitet Hrvatske, Hrvata u BiH i svijetu. Izađimo na izbore i podržimo dr. Dragana Primorca – lidera koji nas sve ujedinjuje i gradi bolju budućnost za naš narod.

Sigurnosna situacija u Bosni i Hercegovini trenutno je najbolja na Balkanu, a ako uzmemo Europu, može se reći da je Bosna i Hercegovina jedna od najsigurnijih država, rekao je gostujući u emisiji BHT1 uživo ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak.

Isak je ocijenio da je i dalje najveći problem nedostatak dovoljnog broja policajaca, te da županije imaju potrebu za 1500 do 2000 novih kadeta.

Također, kazao je, radi se na nabavci opreme u svim policijskim agencijama u državi.

Govoreći o uspostavi federalnog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) Isak je rekao kako postoji dosta predmeta koji dugo stoje u određenim tužiteljstvima, a koji će završiti u njegovoj nadležnosti.

Dodao je da su policijske agencije spremne da u roku od 30 dana sve pripreme kako bi USKOK mogao nesmetano raditi svoj posao.

Upitan da li je problem oko uspostave Ureda predstavlja pokušaj nametanja stranačkih kadrova, u ovom slučaju kadrova HDZ-a, Isak je izjavio kako nikada nije doživio da od njega, ili u njegovom  prisustvu, neko tako nešto traži.

“Moj stav je da nam se prezentiraju imena ljudi iz struke i da razmatramo ta imena i da oni koji odlučuju, na osnovu toga odluče”, kazao je ministar unutrašnjih poslova FBiH, navodeći kako je rečeno da se radi o određenim tehničkim problemima koji su u fazi da se riješe.

Kada se radi o aktualnoj odluci Federalne vlade o minimalnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine, Isak je rekao kako je bio jedini ministar koji je glasao protiv jer smatra da bi minimalac trebalo da bude 1500 KM.

Odgovor na upit u vezi „Jahorina ekonomskog foruma“

Poštovana g-đo Dimitrijević Hrnjakaš

Hvala vam na interesovanju za rad „Jahorina ekonomskog foruma“ (JEF). Strukovno udruženje „EKONOMSKI FORUM“ iz Banje Luke organizator je ovog foruma koji je prepoznat kao vodeća platforma za diskusiju o ključnim ekonomskim i društvenim izazovima u našim prosotorima, sa ciljem jačanja regionalne saradnje i integracija. Prošlogodišnji forum „JEF 2024“ je okupio više od 600 učesnika iz 15 zemalja, uključujući šefove država, ugledne naučnike, ministre, uspješne privrednike, medijske profesionalce i kulturne radnike. Na 15 aktuelnih panela, sa preko 100 panelista, diskutovalo se o temama poput jedinstvenog regionalnog tržišta, zelene agende, perspektiva vještačke inteligencije, demografije, održive poljoprivrede i mnogih drugih. Centralni panel, pod nazivom „Zapadni Balkan – dugoročni pravci razvoja“, bio je posvećen regionalnoj stabilnosti, naučnim i tehnološkim dostignućima i ekonomskom napretku.

Posebno mjesto na prošlogodišnjem „Jahorina ekonomskom forumu“ zauzeo je motivacioni govor prof. dr Dragana Primorca, koji je u svom izlaganju naglasio nužnost građenja međusobne tolerancije i povjerenja među svim narodima, kao temelja za stabilnost i napredak regiona. Svojim nadahnutim i pacifističkim tonom, prof. dr Primorac je uspio da privuče pažnju i osvoji simpatije svih prisutnih, inspirišući ih na dublje razmišljanje o važnosti regionalne saradnje i zajedničkih napora ka budućnosti ispunjenoj prosperitetom.

U svom govoru, izuzetno pohvalno je govorio o svojoj zemlji, Republici Hrvatskoj, ističući važnost razvoja nauke u njoj, te pomenuo značajna naučna dostignuća kojima Hrvatska može da se pohvali. Profesor Primorac je sa velikim entuzijazmom promovisao otvorenost Hrvatske za saradnju sa svim zemljama regiona. Njegova poruka bila je jasna i snažna – kroz zajedništvo i uzajamno uvažavanje, moguće je stvoriti uslove za održivi razvoj cijelog regiona.

Posebnu vrijednost njegovom doprinosu ovom forumu dodaje činjenica da je učešće prihvatio bez ikakvog honorara i naknade za putne troškove, što na najbolji način oslikava njegovu iskrenu posvjećenost idejama tolerancije, saradnje i zajedničkog prosperiteta.

Još jednom vam iskreno zahvaljujemo na interesovanju za naš rad i raduje nas prilika da kroz vašu objavu doprinesemo širenju ključnih poruka „Jahorina ekonomskog foruma“. Ovom prilikom, s velikim zadovoljstvom vas pozivamo da se pridružite kao akreditovani novinar na narednom forumu pod nazivom “Agenda Zapadnog Balkana – plan rasta”, koji će se održati od 19. do 21. maja 2025. godine u Hotelu Termag na Jahorini. Uvjereni smo da ćete, prateći ovaj događaj uživo, imati priliku da iz prve ruke doživite njegovu misiju i ciljeve te doprinesete daljoj afirmaciji ideja koje promovišemo.

Ukoliko su vam potrebne dodatne informacije, slobodno  se obratite.

S,