U RUSIJU je, izgleda, stigla sezona požara. No ove godine se ne radi samo o požarima u Sibiru koji posljednjih dana nekontrolirano gore, navodno zato što su zračne snage koje ih obično detektiraju i gase zauzete u invaziji na Ukrajinu.

Požari posljednjih dana iz čista mira izbijaju i na mnogo manje očekivanim mjestima: na vojnim brodovima, u vojnim institutima, skladištima nafte i streljiva i sličnim lokacijama od strateške važnosti za ruske oružane snage i njihovo vođenje rata u Ukrajini.

21. travnja: Istraživački institut za protuzračne i raketne sustave, Tver

Podsjetimo, prošli četvrtak je požar izbio u Središnjem istraživačkom institutu ruskih aeronautičkih snaga u gradu Tveru na sjeverozapadu zemlje. Do kraja dana broj mrtvih u požaru porastao je na sedam, uz mnogo veći broj ozlijeđenih, a po izjavama očevidaca za televiziju, nekoliko zaposlenika instituta moralo je skočiti kroz prozore s viših katova zgrade, čiji se krov na kraju urušio.

Ruska novinska agencija promptno je izvijestila da je najvjerojatniji uzrok požara kvar na starim električnim instalacijama – dakle, da se ne radi o zračnom ili raketnom napadu ili sabotaži. Međutim, činjenica da se radi o vojnom institutu zaduženom za razvijanje i usavršavanje protuzračnih sustava svakako je zanimljiva. Među sustavima na kojima je radio navodno je moderni ruski protuzračni i proturaketni sustav S-400, kao i balistički projektili Iskander.

21. travnja: Kemijska tvornica Dimitrijevski, Kinešma

Kasnije istog dana, požar je izbio i u kemijskoj tvornici Dimitrijevski u gradu Kinešmi oko 400 kilometara od Moskve, jednoj od najvećih takvih tvornica u Rusiji.

“Počinje se nazirati uzorak”, komentirao je, uz objavu snimke ovog golemog požara, ukrajinski tviteraš Igor Suško.

“Moja prognoza: ako budemo vidjeli da se razvija obrazac koji uključuje uništavanje ovakvih vojnih objekata u Rusiji, onda je to vjerojatno sabotaža ruskih antiputinovskih snaga koje se konačno organiziraju”, zaključio je Suško tvrdeći da se vjerojatno ne radi o operaciji Ukrajinske sigurnosne službe (SBU) jer su Ukrajinci preokupirani borbom protiv same ruske vojske u Ukrajini, a posljedice gubitka ovog vojno-istraživačkog instituta osjetit će se tek na dugi rok.

Dodao je kako ne vjeruje ni da se radi o insceniranoj ruskoj operaciji “pod lažnom zastavom” za koju bi okrivili Ukrajinu jer sami ruski mediji pripisuju požar električnom kvaru, a ne ukrainskom napadu. Naravno, postoji još jedna mogućnost o kojoj se također sve više spekulira – da su ove “nesreće” djelo ruskih sabotera koji se protive ratu u Ukrajini i na ovaj način žele potkopati rusku vojsku.

22. travnja: Ruski znanstveni centar za rakete i svemirske letjelice, Koroljov

Dan kasnije, u petak, pojavila se snimka novog požara – ovog puta, navodno, u Koroljovu, gradiću u moskovskoj oblasti. Prema nepotvrđenim informacijama, požar je izbio u kompleksu u kojem je smješten Ruski znanstveni centar za rakete i svemirske letjelice (poznatiji po akronimu TsNIIMash), inače glavni analitički centar Ruske svemirske agencije Roskosmos. I na ovoj snimci može se vidjeti golemi stup crnog dima, s vatrogasnim sirenama u pozadini.

25. travnja: Dva skladišta nafte (i streljiva?), Brjansk

Zatim je par dana kasnije, u ponedjeljak, izbio još jedan golemi požar u skladištu nafte i na s njim povezanom naftovodu u ruskom gradu Brjansku, što su potvrdile ruske novinske agencije. Neposredno nakon toga došlo je i do drugog požara u vojnom skladištu nafte udaljenom samo nekoliko stotina metara, što se može vidjeti na snimkama koje su osvanule na društvenim mrežama.

Rusko ministarstvo za izvanredne situacije je priopćilo da je požar tijekom noći izbio u objektu u vlasništvu tvrtke Transnjeft i da nije bilo potrebe za evakuacijom bilo kojeg dijela grada s 400.000 stanovnika. Ekonomska i vojna šteta je, međutim, nezanemariva – u vojnom skladištu nalazilo se oko 5 tisuća tona nafte ili goriva, a u civilnom još 10 tisuća tona, javljaju ruski mediji, a prenose zapadni.

Gusti crni dim nadvijao se gotovo čitav dan nad Brjanskom budući da vatrogasci očito nisu mogli ugasiti zapaljenu naftu dok nije sama izgorila. Ovaj ruski grad izgledao je, bar na jedan dan, poput ratne zone u Ukrajini.

No prema drugoj verziji događaja, koju je među ostalima objavio britanski Telegraph, moguće je da je drugo skladište koje se zapalilo, u vojnoj bazi, ustvari bilo skladište streljiva.

Na snimkama se vidi pogodak projektila?

Očekivano, ubrzo su se počela javljati nagađanja da su požare izazvali ukrajinski projektili ili specijalni timovi za sabotažu koji su se infiltrirali u Rusiju.

Tome su doprinijele i snimke na kojima se jasno vidi da su oba požara započela eksplozijom, bilo od pogotka projektila ili nekog drugog uzroka. Na jednoj se čak i čuje zvuk, po svemu sudeći, nadolazećeg projektila. Dopisnik Economista koji je objavio snimku na Twitteru, Oliver Carroll, prenio je i navodnu izjavu glasnogovornika ruskog ministarstva obrane da će Rusija uzvratiiti udarima na Kijev, što sugerira da je i Rusiji jasno što je izazvalo požar.

Ukrajina nije preuzela odgovornost za napad

Službene reakcije Ukrajine nije bilo. Prema jednoj neslužbenoj teoriji, piše Telegraph, bar jedan od objekata mogao je biti pogođen balističkom raketom sovjetske proizvodnje Točka-U, koju u arsenalu i dalje imaju i Ukrajina i Rusija – iako je Rusija lažno tvrdila da ju je izbacila iz svog arsenala. Brjansk je zaista u dometu Točka-U projektila budući da je udaljen samo stotinjak kilometara od ukrajinske granice.

“Zvuči kao da nešto leti zrakom prije eksplozije. Mislim da je to vjerojatno bio ukrajinski napad, ali ne možemo biti sigurni”, komentirao i je američki vojni analitičar Rob Lee za Guardian.

“Važna je činjenica da se radilo o dvije odvojene lokacije nedaleko od granice”, dodao je Lee sugerirajući da se teško može raditi o slučajnosti. Ako je zaista riječ o ukrajinskom napadu, cilj je vjerojatno bio da se “poremeti opskrba ruske vojske gorivom”, objasnio je.

Bajraktar ili Točka-U?

Po drugoj verziji događaja, koju je među ostalima iznijela Twitter stranica za praćenje ratnih zbivanja u Ukrajini pod imenom Ukraine Weapons Tracker (inače projekt specijalizirane vojne stranice Calibre Obscura), napade je navodno izvela ukrajinska bespilotna letjelica turske proizvodnje Bajraktar TB-2, koja je postala strah i trepet ruskih vojnih konvoja u ovom ratu.

“Iako sve ovo ostaje nepotvrđeno s bilo koje strane (korištenje TB-2 u posljednje je vrijeme pod priličnim embargom), potkrijepljeno je činjenicom da ruski izvori tvrde da je TB-2 oboren iznad Kurske oblasti ovog jutra”, pojašnjava ova stranica i dodaje kako njihovi “izvori iz Ukrajine tvrde da je srušen nakon udara, na povratku u bazu”.

Kasnije u ponedjeljak pojavile su se, iako nepotvrđene, snimke još jednog navodnog požara u sve duljem nizu, ovog puta u ruskoj zračnoj bazi u Usurijsku, na dalekom istoku zemlje. U toj se zračnoj bazi, prema nekim informacijama, vrše popravci oštećenih i pokvarenih vojnih aviona.

“Počinjemo uviđati zanimljiv obrazac u “nesrećama” koje se trenutno događaju u Rusiji. Strateški važne zgrade u plamenu, vlakovi koji prevoze vojnu opremu iskaču iz tračnica. Više? Izgleda kao prilično sofisticiran i sustavan oblik hibridnog ratovanja”, komentirao je bivši finski premijer i ministar vanjskih poslova Alexander Stubb.

1. travnja: Skladište nafte, Belgorod

U svakom slučaju, ako se ovdje zaista radi o ukrajinskim napadima na ruske logističke i druge vojne mete, to bi bio samo nastavak već etabliranog trenda. Podsjetimo, ukrajinski vojni helikopteri Mi-24 su, po tvrdnjama Rusije i snimkama koje smo mogli vidjeti, još 1. travnja izveli nevjerojatan napad na skladište nafte tvrtke Rosnjeft u ruskom gradu Belgorodu.

Ukrajina tom prilikom nije preuzela odgovornost za napad, ali jedina druga mogućnost je da je Rusija izvela već spomenuti “napad pod lažnom zastavom” kako bi ga pripisala neprijatelju.

14. travnja: Zapovjedni brod Moskva, Crno more kod Krima

Dva tjedna kasnije, 14. travnja, imali smo obrnutu situaciju – Ukrajina je objavila da je dvama protubrodskim projektilima (vlastite proizvodnje) Neptun pogodila raketnu krstaricu Moskva, zapovjedni brod ruske crnomorske flote. Rusija je tada bila ta koja je neuvjerljivo tvrdila da je na brodu, iz neobjašnjenih razloga, izbio požar koji je na kraju doveo i do potonuća ponosa ruske mornarice.

Nadalje, Rusija je 19. travnja optužila Ukrajinu da je izvela napad na rusko selo Golovčino blizu granice, također u belgorodskoj oblasti. Ukrajina nije preuzela odgovornost za ovaj napad.

U tom kontekstu, zanimljiva je i današnja izjava britanskog ministra obrane Jamesa Heappeya da “nije nužno problem” ako Ukrajina u napadima na vojne mete na teritoriju same Rusije koristi oružje koje joj je donirala Velika Britanija. Rusija je na to reagirala novom prijetnjom udarima na “centre za donošenje odluka u Kijevu”, čak i ako u njima budu prisutni britanski predstavnici.

Sve ovo ilustrira rizik od dodatne eskalacije koju bi ukrajinski napadi na ruskom teritoriju, ako je zaista o tome riječ, mogli izazvati. No s druge strane, takvi napadi pokazuju da se brutalni i potpuno neopravdani rat, koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine, polako prelijeva natrag preko njenih granica.

18. i 19. travnja: Dvojica oligarha pronađena mrtva s obiteljima

Za kraj, iako nije izravno povezano s misterioznim požarima i eksplozijama u Rusiji, vrijedi spomenuti jednako misteriozne slučajeve smrti dvojice ruskih oligarha u dva dana. Vladislav Avajev, bivši potpredsjednik Gazprombanke, pronađen je mrtav s prostrjelnom ranom u svom stanu u Moskvi prošli ponedjeljak. Ruski istražitelji su u svom priopćenju napisali da zagovaraju teoriju da je Avajev ubio svoju ženu i kćer te potom sebe.

Dan kasnije u Španjolskoj je još jedan ruski oligarh, Sergej Protosenja, pronađen obješen, a njegove supruga i kći nasmrt izbodene, izvijestio je španjolski TV kanal Telecinco. Protosenja je bivši potpredsjednik i glavni financijaš Novoteka, velike plinske tvrtke koja je imala bliske poslovne veze upravo s Gazprombankom.

Moguće je da se ovdje radilo naprosto o tragičnim slučajevima samoubojstva i prethodnog ubojstva. No poznavajući dugu i krvavu povijest ruskih režimskih ubojstava i pokušaja ubojstava disidenata i odmetnika od režima Vladimira Putina, teško je ne biti skeptičan piše index.hr

Centralna.ba