Društvo
Priča o herojstvu bojovnika HVO-a središnje Bosne

U najtežim trenucima obrane Lašvanske doline uveliko je pomogao u obrani hrvatske Lašvanske doline vojni helikopter MI 8 s pilotom Goranom Batalijom, rođenim Vitežaninom.
Čim je ABiH zauzela Travnik i Bugojno, sve svoje snage usmjerila je na preostale hrvatske enklave u Lašvanskoj dolini, tako da su snage, kako isti izvor navodi, bile 1 : 10 u korist ABiH. Tada je zavladao pravi pakao u Lašvanskoj dolini, u koju su snage Trećeg korpusa Armije BiH, njih 80 tisuća na čelu sa generalom Mehmedom Alagićem (kasnije ga optužio Haški tribunal, umro prije suđenja) i druge snage ABiH, gotovo iz cijele BiH, potpuno stavile u obruč Lašvansku dolinu.
General Alagić putem Radio Travnika nagovještava da će Vitez biti u rukama ABiH na Badnju večer ili na katolički Božić 1993. godine, a da će sav plijen pripasti onima koji ga zauzmu. Tim krvavim napadima suprostavile su se malobrojne snage HVO-a. Svakodnevno je bilo sve više poginulih i ranjenih – djece, staraca, žena, a ponestajalo – tehničkih sredstava, osobito strijeljiva.
Spas iz zraka
Kada je izgledalo da više nema spasa za Lašvanskoj dolini, Bog je dao da se počinje pojavljivati helikopetr spasa, kako su ga Hrvati Lašvanske doline nazvali. Vlado Štrbac, pomoćnik zapovjednika zeničke brigade “Jure Franvetić”, koja se iz zeničkog obruča preko Ovnaka uspjela probiti u Vitez, potvrđuje da je u predbožićno vrijema 1993. godine veliki problem HVO-a bio nedostatak hrane, sanitetskog materijala, a posebmno strijeljiva.
– U takvoj, gotovo bezizlaznoj situaciji, gdje se vodila borba na život i smrt, pojava helikoptera značila je spas i nadu za obranu i opstanak. Vojnici su se tada više veselili helikoipteru nego ručku, mada su bili neopisivo gladni. Nemoguće je opisati koliko je zvuk helikoptera, koji se postupno čuo s velike visine, budio osjećaj radosti, i ne samo kod vojnika, nego svega živog hrvatskoga u cijeloj Lašvanskoj doline. Oči su bile uprte prema nebu i molbe Boga da sačuva tadašneg pilota helikoptera, današnju živu legendu Gorana Bataliju – sjeća se Štrbac.
Taj skromni pilot, velika i hrabra srca, koji je završio pilotsku školu 1985. godine, u vojnoj mirovini je od 2001. godine, sada provodi miran život u svom rodom Vitezu sa svojom suprugom i djecom. Pilot hrabrog srca I nakon 13 godina od strašnih ratnih zbivanja u Lašvanskoj dolini i šire, još uvijek se svega dobro sjeća.
– U rujnu 1993. godine u Glavnom stožeru HVO-a zaključili su da se jedino helikopterom može pružiti logistička potpora HVO u kojeg su muslimanske snage okružile u Lašvanskoj dolini. Nas nekoliko prijatelja organizirali smo helikopterske letove u središnju Bosnu. Imali smo preko 70 letova u 1993. i 1994. godini. Prenijeli smo preko 1.300 ranjenih vojnika i civila, među njima i oko 200 djece, velike količine medicinske opreme i aparata, te vojno – tehničkih sredstava. Vratili smo natrag oko, 500 vojnika koji su se liječili u Hercegovini i Hrvatskoj. Bilo ih je koji su se vraćali i sa štakama. Budući da su njihove obitelji bile u okruženju i velikoj životnoj opasnosti (neke su i stradale), mnogi od tih ranjenika su ponovo stupili u boj.
Neki su i poginuli kao takvi, dok su drugi kao ranjenici, koje smo kupili iz crkve – bolnice u Novoj Biloj i sa drugih lokaliteta, umirali već u helikopteru, prije nego bi stigli do bolnice. Samo u jednom letu s jednom predstavnicom Međunarodnog Crvenog križa odvezli smo pedeset troje ranjene i bolesne djece iz Lašvanske doline. Pripadnici Armije BiH stalno su pucali na nas i po svaku cijenu nastojali nam onemogućiti letove, mada su vjerojatno znali da u helikopteru ima i njihove djece.
Osim nekoliko prvih letova danju, svi ostali bili su noćni na velikim visinama (4.000m). Kad bismo stigli iznad teritorija pod nadzorom HVO-a, spiralno smo se spuštali između brda na improviziranu sletnu stazu. Letjelo se i po lošem vremenu, po snijegu i kada se stvaraju ledeni okovi na helikopteru.
Let iznad Rame
Na upit da nešto kaže o nekom posebnom letu, pilot Batalija navodi: – Jedne noći letjeli smo visoko iznad Rame, ali zbog jakog leda helikopterom se nije moglo upravljati. Visina leta je bila oko 4.000 metara. Tako zaleđeni među visokim planinama morali smo se podići na malo više da bismo helikopterom mogli upravljati. U tom kruženju izgubili smo mnogo vremene i gotovo ostali bez goriva u oluji. Jedva smo se uspjeli spustiti na jedan mali poluotočić Ramskog jezera. Ipak, najteže dojmove na posadu helikoptera ostavile su scene nejake i ranjene djece koju smo prevozili. Popis te djece sigurno i danas postoji u bolnici u Splitu, kamo su odvežena – sjeća se hrabri pilot Goran Batalija, kojeg smo snimili 9. listopada ove godine, a koji je dodao da bi se mogla napisati knjiga od 200 stranica o njegovim doživljajima kao ratnog pilota, što će možda, kako je kazao, to sve i pretočiti u knjigu.
Na kraju, na pitanje što mu je davalo tako veliku snagu da izdrži sve to u tom strašnom paklu lašvanskog neba i njegova podneblja, pilot Goran Batalija, sa nekim posebnom pogledom prema nama, ističe da je to neizmjerna želja i ljubav da spasi svoje ranjene suborce, osobito djecu, stare i iznemogle, cijeli hrvatski puk Lašvanske doline, u kojoj se tada nalazila i njegova obitelj.
Dragan Vidović / kockice.ba
Događanja
Predstava “Žene kučke” razigrala publiku u Vitezu

VITEZ – U prepunoj dvorani hotela Via večeras je izvedena predstava “Žene kučke”, koja je oduševila publiku svojim duhovitim, muzičkim, ali i provokativnim pristupom temama ljubavi, prijateljstva i društvenih normi.
Predstava u režiji Rade Vukotića donosi priču o ženama koje se suočavaju s predrasudama, ali i hrabro preispituju svoje uloge u društvu. Kroz dinamične dijaloge i snažne glumačke izvedbe, ansambl je uspio nasmijati i dirnuti prisutne, što je potvrđeno dugotrajnim aplauzom na kraju predstave.
“Reakcija publike bila je fantastična. Ovo je priča u kojoj se mnogi mogu prepoznati, a istovremeno nas tjera na razmišljanje,” izjavila je glumica Maja Brukner nakon predstave.
Ovaj kulturni događaj pokazao je da kvalitetan teatar ima svoju vjernu publiku u Vitezu, a organizatori najavljuju još sličnih sadržaja u narednom periodu.
Politika
Bradara na premijeri dokumentarnog filma u Zagrebu: Istina o stradanju Hrvata u Konjicu ne smije biti zaboravljena

U prepunoj dvorani Antuna Bauera na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu večeras je premijerno prikazan dokumentarni film o stradanju Hrvata u općini Konjic. Riječ je o vrijednom filmskom ostvarenju koje donosi svjedočanstva preživjelih, mještana, branitelja i svećenika – onih koji su bili svjedoci događaja, koji su izgubili najmilije i koji su spremni istinu prenijeti budućim generacijama.
Film je dio šireg projekta ‘Digitalni žrtvoslov hrvatskog naroda u BiH’ koji provodi udruga mladih Nanovo rođeni s ciljem dokumentiranja istine o ratnim zločinima i stradanju Hrvata u BiH.
Premijeri je nazočila i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, koja se u svom govoru osvrnula na važnost očuvanja sjećanja na žrtve i isticanja istine o ratnim događanjima.
-Konjic nije samo simbol stradanja, već i hrabrosti, zajedništva i neuništivog duha hrvatskog naroda. To je kraj koji spaja Bosnu i Hercegovinu, kraj divnih ljudi i bogate povijesti, ali i bolnih sjećanja koja ne smijemo zaboraviti. Ovaj film donosi istinu koju dugujemo prošlim i budućim generacijama – da se sjećamo, da prenosimo, da ne dopustimo da žrtve ostanu prešućene. Naša je zajednička obveza graditi pravednije društvo utemeljeno na istini, a podrška ovakvim projektima neće izostati ni u budućnosti, poručila je predsjednica Bradara.Producent filma Matija Ricov naglasio je koliko je važno dokumentirati ratne događaje kako bi se istina sačuvala od zaborava.
-Jako malo toga je zabilježeno i jako malo toga se zna. Upravo zato nastao je ovaj film, kroz brojna svjedočanstva, kako bismo pokazali što se doista događalo. Ovaj film jasno dokazuje i pobija tezu da Armija BiH nije činila zločine, da su to bili sporadični slučajevi. To smo prikazali ne samo u ovom filmu, već i u brojnim drugim materijalima i produkcijama, istaknuo je Ricov.
Na premijeri, koja je okupila gotovo 500 posjetitelja, nazočili su i don Marin Marić, župnik župe Klis – Neretvica u Konjicu, Žana Ćorić, savjetnica Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, brojni svećenici, akademska zajednica, Konjičanke i Konjičani te mnogi drugi.
Film će, nakon Zagreba, biti prikazan i u drugim dijelovima Hrvatske, brojnim krajevima Bosne i Hercegovine te inozemstvu, gdje već stižu pozivi za projekcije, čak i iz prekooceanskih zemalja. Premijera u Zagrebu bila je tek prvi korak. Veliko zanimanje publike i snažne poruke govornika pokazali su koliko je važno očuvati istinu i osigurati da se sjećanje na žrtve ne izbriše.
Društvo
Papa u bolnici na pretragama i liječenju bronhitisa

Papa Franjo je u petak 14. veljače primljen u bolnicu zbog upornog bronhitisa, a prethodno je primio slovačkog premijera Roberta Fica.
Kako je priopćio Tiskovni ured Svete Stolice, a prenijela IKA, Sveti Otac je nakon jutarnje audijencije odveden u kliniku Gemelli na neke potrebne dijagnostičke pretrage i nastavak liječenja u bolničkom okruženju zbog bronhitisa koji još traje.
Već nekoliko dana boluje od bronhitisa zbog čega nije mogao čitati kateheze, homilije i pripremljene govore.
Ovo je četvrti put da je papa Franjo hospitaliziran u rimskoj bolnici, nakon planirane operacije u lipnju 2021. zbog simptomatske divertikularne stenoze debelog crijeva i u lipnju 2023. zbog kirurške intervencije „laparotomije i plastične kirurgije trbušne stijenke“, a zatim u ožujku 2023. zbog nekih pretraga.
J.P., KT
Društvo
SREDNJA BOSNA: Sve što proizvedu prodaju, ali više nema tko raditi

Tradicija duga 700 godina izgleda da će postati dio povijesti Vareškog sela Očevija.
Naime ovdje se već sedam stoljeća snagom vode proizvode poljoprivredne alatke i posuđe kovanjem. Nekada je u očevijskim majdanima radilo 60 ljudi danas je knjiga spala na tri slova.
Zanimljivo je da očevijski kovači sve što proizvedu ručnim radom to i prodaju. Čekanja nema, zaliha nema. Roba je tražena i izvan granica BiH.Posjetili smo Alojzija Vijačkića koji cijeli život radi u svojoj kovačiji. Iako ima 70 godina još uvijek vrijeme provodi izrađujući peke, tepsije, tave, pijuke, lopate, potkovice…Alojzije tvrdi da se bliži kraj ovome jedinstvenom načinu izrade alatki i posuđa u Europi. Naime nigdje više u cijeloj Europi nema samokova koji snagom vode otkivaju razne alatke i posuđe cijenjeno diljem regiona osim u BiH.Zašto mladi neće u kovače to je pitanje za “milijun dolara”. Kako se prave alatke snagom vode pogledajte u ovome video uratku.
Događanja
Travničanin Ivan Brkić večeras u Zvijezdama Granda, a za 8. mart u pivnici Stella!

Talentirani Travničanin Ivan Brkić večeras nastupa u popularnom muzičkom takmičenju Zvijezde Granda, gdje će se predstaviti široj publici i pokazati svoj pjevački talenat. Svi koji prate ovo prestižno takmičenje imat će priliku podržati Ivana i uživati u njegovom nastupu večeras na Nova BH i dati mu podršku.
A za one koji žele doživjeti njegovu muziku uživo, Ivan Brkić i Ritam band će 8. marta nastupiti u pivnici Stella, gdje će svojim izvedbama upotpuniti proslavu Dana žena. Uz vrhunsku atmosferu, odličnu hranu i muziku, ovo će biti večer za pamćenje!
Rezervišite svoje mjesto na vrijeme i budite dio sjajnog muzičkog spektakla!
Broj za rezervacije je 063 829 516.
Događanja
Večeras “Retro Music Party” u pivnici Stella – Večer zaboravljenih hitova!

Večeras, u subotu 15.02.2024.godine, pivnica Stella poziva sve ljubitelje dobre muzike na Retro Music Party! Od 21:00 do 03:00, DJ Robert donosi najbolje hitove iz prošlih desetljeća, vraćajući vas u vremeplovu nostalgije na plesni podij.
Očekuje vas nezaboravna atmosfera, vrhunska muzika i odlična zabava uz hitove koji su obilježili generacije. Ne propustite priliku da se prisjetite starih hitova i uživate u jedinstvenom retro ugođaju!
Vidimo se večeras u pivnici Stella!
Događanja
PD “Paklarske stijene” Travnik poziva na tradicionalnu igru prstena koja će se održati u Planinarskom domu “Erik Brandis” na Galici

Planinarsko društvo “Paklarske stijene” Travnik poziva na tradicionalnu igru prstena koja će se održati u Planinarskom domu “Erik Brandis” na Galici.
Drevna igra prstena u domu na Galica održava se tradicionalno nekoliko godina, okupi brojne natjecatelje travničkog kraja koji se kroz zabavu i druženje trude očuvati kulturno-povijesno nasljeđe naših predaka. Prošle godine sudjelovanje je uzelo 6 ekipa, treće mjesto osvojila je ekipa Jankovići, drugo mjesto osvojila je ekipa iz Šipovika, dok su pobjednici bili ekipa iz Busovače.
Ovogodišnje natjecanje će se održati danas, 15. veljače 2025. godine od 19 sati u Planinarskom domu “Erik Brandis” na Galici-Vlašić, prijave ekipa na dan natjecanja.
Društvo
U mom selu jedno djete ide u školu, za 20 godina ćemo nestati
BiH
Čović: Južna interkonekcija ostaje strateški interes BiH, a posebno hrvatskog naroda

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović danas se tijekom tradicionalnog “Druženja uz kavu” sa novinarima u Sarajevu osvrnuo na niz aktualnih tema među kojima i na situaciju oko plinovoda Južna interkonekcija.
Naglasio je da je Južna interkonekcija strateški interes BiH, a posebno hrvatskog naroda jer dolazi iz Hrvatske, te dodao indirektno da je američkog veleposlanika Michaela Murphyija, koji je danas napustio BiH, pitao kako će biti taj zakon sproveden.
-Ja sam i kolegi, koji je jutros otišao, rekao dobili ste zakon, recite mi kako ćete ga sprovesti? Je li to bila igra da dobijete zakon koji se nikada neće sprovesti i da nikada ne riješimo plinsku interkonekciju. Je li to bila strategija, ne znam ja tko čije interese stvarno štiti – rekao je Čović.
Dodao je da je upozoravan, da ako to ne podrži, da je proruski čovjek.
Čović je rekao da nitko sa strane više neće donositi odluke u BiH i da je siguran da visoki predstavnik više nikada neće donijeti ni jednu odluku. Naglasio je da europska priča mora biti dovršena što prije, pa da tek onda treba sjesti i razgovarati o koalicijama. Izrazio je uvjerenje da će dva preostala „europska zakona“ proći Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH.