Bosna i Hercegovina ovisna je o uvozu osnovnih namirnica. To pokazuju podaci Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za 2025. godinu. Prema njima, BiH je uvezla prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 2,72 milijarde eura.
To je tri i pol puta više od uvoza naftnih derivata, koji se uopće ne proizvode u BiH.
Među najvećim uvoznim artiklima su govedina, pšenica, gotovi pekarski proizvodi, stočna hrana te voće i bezalkoholna pića. Izvoze se sirovine i poluproizvodi, poput smrznutih malina, mlijeka i jestivih ulja.
„Takva struktura pokazuje da se Bosna i Hercegovina uvelike oslanja na regionalna i europska tržišta za svoju prehrambenu sigurnost, što je čini ranjivom na poremećaje u cijenama, logistici i trgovinskim tokovima“, rekao je za Radio Slobodna Europa ekonomski analitičar Igor Gavran.
Gavran smatra takav obrazac stalnim i dugoročnim rizikom, jer rast cijena hrane na svjetskom tržištu izravno povećava troškove života u BiH, koja je ovisna o uvozu.
Bosna i Hercegovina ima obradivo zemljište, povoljne klimatske uvjete i tradiciju poljoprivredne proizvodnje, ali domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta.
Gavran kaže da će ostati bez jačih ulaganja u domaću poljoprivredu, preradu i lance opskrbe.
Bosna i Hercegovina bilježi najveću ovisnost o uvozu proizvoda koji čine osnovu svakodnevne potrošnje stanovništva.
Među najvrjednijim uvoznim artiklima su govedina, pšenica, pekarski proizvodi, stočna hrana, čokolada, bezalkoholna pića i pivo.
U 2025. godini Bosna i Hercegovina je uvezla meso u vrijednosti od 131,1 milijun eura, što sugerira da domaće stočarstvo ne zadovoljava potrebe tržišta, bilo zbog nedovoljne proizvodnje, visokih troškova ili slabije konkurentnosti u usporedbi s europskim proizvođačima.
U 2025. godini Bosna i Hercegovina je uvezla pšenicu u vrijednosti od gotovo 66,5 milijuna eura, dok je uvoz gotovih pekarskih proizvoda porastao za 21 posto u odnosu na prethodnu godinu, dosegnuvši gotovo 70 milijuna eura. To znači da domaće tržište uvelike opskrbljuju strani proizvođači.
Jedna od najvećih pojedinačnih stavki u uvozu prehrambenih proizvoda su sastojci za proizvodnju alkoholnih pića sa 157,6 milijuna eura, zatim pivo s 94,3 milijuna, kava čiji će uvoz u 2025. godini dosegnuti 93,2 milijuna eura i cigarete s 88,8 milijuna eura.
U 2025. godini uvezena je flaširana voda u vrijednosti od 146,2 milijuna eura.
Istovremeno, morska riba, školjke i plodovi mora imaju zanemariv udio u prosječnoj potrošačkoj košarici, kao i agrumi, neke vrste povrća i tjestenina.
S druge strane, najvrjedniji izvozni proizvodi bili su ulje suncokreta ili šafranike za industrijske potrebe, mlijeko, konzervirani pileći proizvodi, slatki keksi, sirovo suncokretovo ulje, smrznute maline, vafli, voda, brašno i ostali pekarski proizvodi.
Mlijeko je među vodećim izvoznim proizvodima s 35,3 milijuna, međutim, značajan dio stočne hrane i sirovina dolazi iz uvoza, koji je u 2025. godini porastao za oko devet posto, u odnosu na prethodnu godinu, na 73,5 milijuna eura.
Ukupan uvoz prehrambenih proizvoda u BIH u 2025. godini iznosio je 2,72 milijarde eura, dok je izvoz iznosio približno 619 milijuna eura.
Najveći dio uvoza dolazi iz Europske unije, koja sudjeluje s oko 1,21 milijardom ili 54 posto ukupne vrijednosti, dok na zemlje regije (CEFTA) otpada 557 milijuna eura ili dodatnih 29 posto.
Među pojedinačnim zemljama, najveći dobavljač bila je Srbija s uvozom od oko 701 milijun eura, a slijede Hrvatska s 334,3 milijuna, Njemačka s 205,3 milijuna, Italija sa 183,4 milijuna i Mađarska sa 136,4 milijuna eura.
BIH izvozi hranu u vrijednosti većoj od 100 milijuna eura u samo dvije zemlje, a jedini značajniji suficit ostvaren je u trgovini s Turskom, i to 15,8 milijuna eura, prvenstveno zbog rasta izvoza ulja i brašna.
Ministarstvo vanjske trgovine BIH navodi da su više globalne cijene sirovina, hrane i energije, kao i suše, ratovi i logistički poremećaji povećali vrijednost uvoza u BIH, a ne veću potrošnju u BIH.
