U najnovijem izdanju emisije “Zdravlje na prvom mjestu” poslušajte savjete kako očuvati obiteljsku harmoniju, kako pomoći djeci da se nose s emocijama i što učiniti da radost i ljubav postanu središnji dio naših blagdana.

U goste kod urednice i voditeljice Nikoline Sivrić stigao je ugledni dječji psiholog s bogatim iskustvom u radu s obitelji i djecom različitih uzrasta, Mario Brkić.

Pogledajte emisiju:

CIJENA bitcoina je prvi put probila granicu od 100.000 dolara, dosegnuvši novu rekordnu vrijednost. Vrijednost najpoznatije svjetske kriptovalute porasla je zbog sve većih nada da će novoizabrani američki predsjednik Donald Trump usvojiti niz politika koje podržavaju kriptovalute.

Povijesno visoka cijena bitcoina dosegnuta je par sati nakon što je Trump rekao da će nominirati bivšeg povjerenika Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC) Paula Atkinsa, ujedno i zagovornika kriptovaluta, da vodi SEC.Smatra se da je Atkins daleko više sklon kriptovalutama nego trenutni čelnik SEC-a Gary Gensler. Prelazak vrijednosti od 100.000 potaknuo je slavlje ljubitelja kriptovalute diljem svijeta.

Oduševljenje među obožavateljima

Drastično fluktuirajuća vrijednost bitcoina oduvijek je privlačila interes ulagača, a njegovi podupiratelji reagirali su s oduševljenjem kada je prešao prijašnje pragove cijena te prkosom tijekom njegovih padova.

No granica od 100.000 dolara se posebno željno očekivala. Društvenim su se medijima tjednima vrtjeli grafikoni, memeovi i predviđanja o tome kada će cijena dosegnuti brojku za koju se smatra da je jedan od svetih gralova kriptosvijeta.

Barometar optimizma u svijetu kriptovaluta

Vrijednost jednog bitcoina jedan je od barometara optimizma u industriji kriptovaluta koja se sada procjenjuje na 3.3 bilijuna dolara (3.3 milijuna milijuna dolara), prema analitičkoj tvrtki Coin Market Cap. Trumpova izborna pobjeda prošlog mjeseca bila je katalizator najnovijeg porasta.

Novoizabrani predsjednik obećao je da će SAD učiniti “kriptoprijestolnicom planeta”, što je fascinantan preokret za čovjeka koji je nedavne 2021. nazivao bitcoin “prevarom”.

Također je nevjerojatno kako je cijena bitcoina uzletjela. Procjena od 100 tisuća dolara predstavlja povećanje od 40% na dan izbora u SAD-u i više nego dvostruko u odnosu na cijenu s kojom je bitcoin započeo ovu godinu.

Slab snijeg i mokar kolovoz usporavaju promet na širem području: Donjeg Vakufa, Travnika, Nević Polja, Bugojna, Kupresa, Livna, Bosanskog Grahova, Glamoča, Bihaća, Ključa i Bosanskog Petrovca.

Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost u: Gradačcu, Kalesiji, Kladnju i Živinicama.

Jak vjetar može nepovoljno uticati na saobraćaj i na širem području Mostara, Čapljine i Tomislavgrada.

Upozoravamo i na učestale odrone na dionicama koje prolaze kroz usjeke. Apelujemo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno i da obavezno drže odstojanje između vozila. Molimo i ostale učesnike u saobraćaju da budu oprezni i da poštuju sve saobraćajne propise.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen promet.

U toku su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo, zbog čega se saobraća usporeno, uz moguće kraće obustave.

Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Butila-Sarajevo sjever, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Danas počinju radovi na izgradnji pješačke staze na magistralnom putu M-18 Husino-Ljubače. Saobraćat se usporeno, jednom trakom svakim danom, osim nedjelje u vremenu od 07:00 do 17:00 sati.

U toku su radovi na zamjeni rasvjetnih tijela na magistralnom putu Klašnice-Šargovac (od Prijedorske petlje do Klašnica), zbog čega se svakog dana u vremenu od 08 do 16 sati saobraća usporeno, jednom trakom.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Turbe-Nević Polje, Stupari-Živinice, Sanski Most-Vrhpolje, Lepenica-Han Ploča i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Zbog radova na redovnom održavanju opreme u tunelu Salakovac (M-17 Jablanica-Mostar), u noćnim satima (od 23 do 05 sati), vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Zbog radova na polaganju vodovodnih cijevi na magistralnom putu M-6.1 Posušje-Široki Brijeg večeras u periodu od 19:00 do 05:00 sati ujutro, saobraćati će se naizmjeničnim propuštanjem vozila uz postavljene semafore.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je promet za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak.

Pripremite se za jedan od najuzbudljivijih vikenda godine!…jer zima počinje kad mi kažemo…

I ove godine od 13.-15.12.2024. godine na Vlašiću se održava jedan od najboljih Ski openinga u regiji. Turistička zajednica SBŽ/ŽSB i Sol Azur – Buena Vista najavljuju još jedno nezaboravno otvaranje zimske turističke sezone 2024/2025 i popularno Šankanje, događaj koji jednostavno ne smijete propustiti.Program najuzbudljivijeg vikenda u Bosni i Hercegovini prenosimo u cijelosti.

U petak, 13.12.2024. u 15:00 – Službeno otvaranje zimske turističke sezone (Hotel Sunce)
15:30 – Otvaranje izložbe: Županijski arhiv Travnik (Hotel Sunce)
16:00 – Cocktails za posjetitelje (Hotel Sunce)
20:00 – Koncert: Saša Matić, Ivana Selakov Official i DJ SHONE (SolAzur Arena).

U subotu, 14.12.2024. u 12:00 – Doček Djeda Mraza i podjela paketića (Plato ispred Hotela Sunce)
13:00 – Igre bez granica na snijegu (Plato ispred Hotela Blanca)
16:00 – WARM UP party (Hotel Blanca i Hotel Pahuljica) 20:00 – Koncert: Šejla Zonić, Milica Todorovic i DJ ATILA (SolAzur Arena).

U nedjelju, 15.12.2024. prepustite se uživanju na skijaškim stazama i bogatoj ponudi Vlašića, a ukoliko se pitate što još očekivati organizatori imaju prijedloge. Izvrsni vremenski uvjeti, puno snijega i vrhunski pripremljene staze. Gastronomska ponuda, specijaliteti lokalne kuhinje u restoranima. Dodatne aktivnosti izvanpansionska ponuda i zabava za cijelu obitelj.

Pridružite nam se i budite dio najuzbudljivijeg vikenda u Bosni i Hercegovini. Vlašić vas očekuje sa osmijehom, avanturom i nezaboravnim trenucima, poručili su organizatori.

Magla i niska oblačnost smanjuju vidljivost na dionicama: Bihać-Bosanski Petrovac-Sanski Most, Kupres-Šuica, Glamoč-Mlinište, Srebrenik-Tuzla, Ormanica-Gradačac i Živinice-Kladanj. Jak vjetar dodatno otežava uslove za vožnju na širem području: Mostara, Livna i Tomislavgrada.

Povećana je opasnost od odrona na dionicama koje vode kroz usjeke, pa apeliramo na vozače da na svim putnim pravcima voze maksimalno oprezno.

Na magistralnom putu Jablanica-Blidinje zbog oštećenja kolovoza još uvijek je obustavljen saobraćaj.

Počeli su radovi na magistralnom putu M-17 u Donjoj Jablanici, na lokalitetu Komadinovo vrelo. U narednom periodu očekuje se usporeno saobraćanje, uz moguće kraće obustave.

Zbog izvođenja radova na zamjeni prelaznih naprava na vijaduktu Reljevo, na dionici autoceste Butila-Sarajevo sjever, vozila saobraćaju jednom saobraćajnom trakom u pravcu kretanja. Na dionici Podlugovi-Visoko zbog radova na postavljanju bukobrana na mjestu izvođenja radova u funkciji je preticajna traka.

Od ostalih puteva sa aktuelnim radovima izdvajamo magistralne puteve: Turbe-Nević Polje, Stupari-Živinice, Sanski Most-Vrhpolje, Lepenica-Han Ploča, Buna-Masline i Čitluk-Ljubuški.

Na magistralnom putu Rogatica-Ustiprača, zbog oštećenja mosta, vozila do 30 tona saobraćaju jednom trakom, dok je za vozila preko 30 tona saobraćaj obustavljen.

Zbog radova na redovnom održavanju opreme u tunelu Salakovac (M-17 Jablanica-Mostar), u noćnim satima (od 23 do 05 sati), vozila saobraćaju naizmjenično, jednom trakom.

Na graničnim prelazima nema dužih zadržavanja za putnička vozila.

Zabranjen je saobraćaj za vozila preko 5 tona najveće dozvoljene mase na graničnom prelazu Karakaj (kod Zvornika). Teretna vozila preko 5 t preusmjeravaju se na granične prelaze Bratunac ili Rača, dok autobusi mogu koristiti GP Šepak

Adnan Husić je vrijedan momak koji je prošao trnje da bi došao do ovoga gdje je sada a to su sušare kojima se bavi a pored toga otkupljuje puno vrsta bobičastog voća kao i bilja koje suši i izvozi.

Od malih nogu je uz oca i majku radio ovaj posao i to mu je bila životna želja da jednog dana i on ima svoju otkupnu stanicu i sušaru koja je u rangu sa najboljim sušarama u BiH. Na svojoj zemlji je napravio vikendicu koju je pretvorio u kancelariju i uspješnu firmu. Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.

Danas se navršava punih četrnaest godina od smrti našeg fra Franje Grebenara – Grebe. Bio je zacijelo jedan od najpoznatijih i puku najdražih fratara u Lašvanskoj dolini odakle je rodom i gdje je, pastoralno djelujući, proveo najviše godina. Prepoznatljiv po svojem originalnom humoru, bio je rado viđen u društvu mladih.

Rođen u Malom Mošunju, svečane zavjete položio u Sarajevu.

Fra Franjo Grebenar, sin Joze i Slavke r. Gudelj, rođen je u Malom Mošunju, župa Vitez, 12. 11. 1951. Osnovnu je školu završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Franjevački habit obukao je u Visokom 14. 7. 1970. Godinu novicijat proveo je u Kraljevoj Sutjesci, gdje je položio i prve zavjete. Teologiju je studirao na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu. Svečane zavjete položio je 19. 10. 1977. u Sarajevu. Za đakona je zaređen 7. 5. 1979. u Münsteru (Njemačka), a za svećenika 12. 5. 1979. također u Münsteru (Njemačka).

Vršio je službu župnog vikara u Tolisi (1979-1980), Podhumu/Livno (1980-1982), Breškama (1982-1984), Podmilačju (1984-1985), Novoj Biloj (1994-2000), Brajkovićima (2000-2004), Ovčarevu (2004-2006) i u Novoj Biloj od 2006. pa sve do svoje smrti na današnji dan 1. prosinca 2010. godine. Obnašao je službu župnika u Drijenči (1985 -1988) i u Novoj Biloj (1988-1994).

U vremenu ratnih sukoba bio heroj puka srednje Bosne

Ono pak po čemu će ostati ponajviše upamćen čini ga ljudskom gromadom. U jeku najtežih ratnih sukoba u dolini Lašve fra Franjo je, kao novobiljanski župnik, otvorio vrata svoje kuće i crkve kako bi se tu mogli liječiti ranjenici. Na taj su način spašene tisuće života, a cio taj kraj od raseljenja. Može se bez pretjerivanja reći: da nije bilo pokojnoga Grebe, Lašvanska bi dolina u ratu ostala pusta, raseljena i popaljena kao Bosanska Posavina. Ta prvotna bolnica u crkvi zvala se “Franjevačka bolnica dr. fra Mato Nikolić”.

Bio je jedan od prvih predsjednika Odbora za gradnju Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić”, ali i čovjek koji je dočekao sudionike Bijelog puta koji je donio svjetlost i nadu u Lašvansku dolinu. Na dan njegove smrti se u viteškim, ali i kafićima diljem Lašvanske doline tiho šaputalo “Umro fra Franjo Grebenar”. Jedni nisu mogli vjerovati toj vijesti, drugi su, poznavajući njegovu bolest, s velikim uzdahom žalili za njim, dok su oni koji su ga dobro poznavali prepričavali njegove zgode iz života. Bio je čovjek vrlo vesela duha. Nitko nije s ravnodušnošću prihvatio da fra Franje više nema. Međutim, kažu da nakon smrti čovjeka ostaju samo njegova djela. Franjina su velika i humana. Njegova poznata izjava da “fratri uvijek žele dobro svom narodu, a Bog učini bolje”, potvrdila se u Novoj Biloj, maloj župi koja je osnovana tek 1975., da bi već 1992. i 1993. godine postala poznata diljem svijeta. U toj maloj župi župnik fra Franjo Grebenar ustupio je crkvene prostorije za ratnu franjevačku bolnicu. Bila je to jedinstvena crkva bolnica u svijetu kroz koju je prošlo oko 11.500 ranjenika i pacijenata za vrijeme ratnih sukoba u Lašvanskoj dolini. Kada više nije bilo dovoljno kreveta za ranjenike, ustupljene su im crkvene klupe. Prisjećajući se tog vremena u knjizi “Memento”, fra Franjo, između ostalog, piše: “Kao i svaki drugi dan držao sam vjeronauk u dvorani kada su došli naši vojnici i dovezli četiri ranjenika tražeći bolnicu u Novoj Biloj. Morao sam ih poslati u ambulantu u Vitez jer u Travnik i Zenicu nisu htjeli ili nisu smjeli. Navečer su ponovno došli, ali su bili prisutni i neki liječnici u privatnom posjetu i razgovarali smo o bržem otvaranju bolnice. Nemajući izlaza, svi smo ustali i počeli iznositi klupe iz vjeronaučne dvorane i unositi krevete, stalke za infuziju i ostalo.” Tako piše čovjek koji je u vrijeme najžešćih borbi HVO-a i Armije BiH u Lašvanskoj dolini svakodnevno ugošćavao UN-ove mirotvorce, inozemne donatore koji su često donosili lijekove kojima je istekao rok valjanosti samo da bi ih se riješili. Organizirao je i skupljanje slame za ranjenike koji su trebali kamionima Unprofora i autobusom biti prevezeni za Split. Sve je fra Franjo radio kako bi pomogao da se patnje ranjenih i bolesnih koliko-toliko ublaže. Primao je i humanitarke poput Sally Bayker, predstavnika UN-a Cedrica Thonberrya, ali i poznatu hrvatsku glazbenu divu Terezu Kesoviju koja je iz crkve bolnice helikopterom odvezla ranjenu djevojčicu Mirnu iz Busovače u Split. Nakon izlječenja, Tereza je maloj Mirni postala kuma. Njegova župna kuća više je sličila nekom press-centru nego Božjoj kući za Božje sluge. Zahvaljujući prije svega svojim prijateljima koje je poznavao i prije rata, fra Franjo Grebenar uspio je preko Ante Damjanovića poslati videokasetu na HTV u jeku najvećih stradanja Hrvata i granatiranja ove crkve bolnice. Nakon tih strašnih slika koje je prikazao HTV, mnogi su konačno shvatili što se Hrvatima događa u Lašvanskoj dolini. Franjo je zahvaljujući svojoj mudrosti vrlo vješto održavao i prijateljski i službeni odnos s osobljem ratne bolnice. Humor je često bio jedini lijek za zdravstvene djelatnike, ali i obične ljude koji su dolazili u bolnicu u posjet svojim ranjenim ili bolesnim. -Sjećam se kako sam prestrašio jednu gospođu, a samo sam se htio našaliti. Granata je pogodila njezinu kuću i najteže je prošla njezina kći. Dovezena je u bolnicu, a majka je zvala da pita za zdravlje kćeri. Ja sam joj ‘zabrinuto’ rekao da je ona trudna (u drugom stanju). Kako se samo uplašila i zabrinula, a ja sam joj nakon toga rekao da ima geler u stomaku i to je sve”, piše fra Franjo u svome “Mementu”. Kroz jedan novinski tekst teško se može predstaviti humanist koji je uvijek više i dalje gledao od drugih. Uvijek i samo uvijek živio i radio za čovjeka. Nakon medijske deblokade fra Franjo je dočekao i sve sudionike Bijeloga puta na čelu s dr. Slobodanom Langom i Hermanom Vukušićem. Dočekao je i predsjednika Hrvatske Franju Tuđmana u Novoj Biloj 14. lipnja 1994. godine, a u svom pozdravnom govoru nakon što mu je ponuđeno pokroviteljstvo nad izgradnjom nove bolnice, dr. Franjo Tuđman je rekao: “Rado prihvaćam pokroviteljstvo nad novom bolnicom i mislim da ovaj puk zaslužuje da se izgradi jedna nova, suvremena bolnica na svijetlim tradicijama bolnice u Novoj Biloj.” Danas, zahvaljujući fra Franji i njegovim suradnicima, predsjedniku Tuđmanu i narodu Republike Hrvatske, Nova Bila ima suvremenu bolnicu u kojoj se liječe svi ljudi, bez obzira na vjeru ili nacionalnost. Pokojni fra Franjo Grebenar sigurno je bio čvrst oslonac mozaika koji je ljudima omogućio da bolje i humanije žive. Svjetlost vječna neka mu svijetli!

U svom posljednjem intervjuu koji je dao Večernjem listu rekao je između ostalog:

“Jednog dana ujutro oko 10 sati došao je jedan vojnik i rekao kako je šef naredio da se bolnica mora seliti. Kamioni i autobusi su spremni i da se zapovijed mora izvršiti. Odgovorio sam mu neka ode svom šefu i donese mi to napismeno… Problem je u tome što bolnica nije mogla otići na drugo mjesto. Kad je vojnik donio pisanu naredbu, rekao sam da sam ja župnik i ravnatelj bolnice i da bolnica neće ići nikamo, a ako izginemo, ja sam jedini odgovoran za smrt ranjenika. Naredio sam osoblju da sve raspreme i vrate u prijašnje stanje, da se kamioni i autobusi maknu što dalje od crkve i da s njima odu svi oni koji su se bojali i koji su mislili da bolnicu treba evakuirati. Ljudi su već bili palili svoje kuće i počeli odlaziti. Došli su do Viteza, pet kilometara dalje, i vidjeli da je glupo ići iz svoje kuće. Tako je bolnica zadržala Hrvate u središnjoj Bosni.”