Gospodarstvo
FOTO: Nakon više od 30 godina u Busovači krenula izgradnja moderne stambene zgrade
Kako doznaje portal centralna.ba u Busovači će se nakon više od 30 godina graditi moderna stambena zgrada s rješenim pitanjem isporuke toplotne energije i modernim liftom
Zgrada će se nalaziti na raskrižju ulica Zagrebačka i Željeznička cesta, odnosno u blizini TC Party Busovača.
Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća Busovača održanoj 04.03.2021. , pod točkom 3. jednoglasno je donesena Odluka o parcelaciji djela zemljišta određenom za stambeno poslovnu gradnju prema Prostornom planu PP “Busovača do 2026. “, a koje će biti korišteno u svrhu izgradnje gore navedene stambene zgrade.
Sigurno je kako je ovo jedna od pozitivnijih vijesti koja će kao takva imati ne samo ekonomski nego i društveni značaj.
Društvo
CESTA KOJA MIJENJA IZGLED LAŠVANSKE DOLINE: Pri kraju radovi od Mošunja do Nević polja!
Prema procjenama prva dionica brze ceste kroz Lašvansku dolinu mogla bi biti gotovo do kraja godine. Aktivnosti na terenu pokazuju kako se radi punom parom, a tvrtka JP Autoceste FBiH objavile su fotografije kojima je vidljivo više detalja na dionici od petlje Vitez i izlaza iz poslovne zone pa do petlje Nević Polje.
Početak sekcije LOT-a 5 nalazi se poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelirani kružni tok. Na mjestu petlje brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistralnu cestu M-16.4 Nević Polje – Bugojno. LOT 5 je riješen kao cesta s karakteristikama brze ceste s dva prometna traka (vozni i pretjecajni) za svaki smjer kretanja.
U pogledu značaja prometne uvezanosti središnje Bosne treba podsjetiti kako je brza cesta Lašva – Nević Polje u ukupnoj dužini od 24,3 kilometra odlukom Vlade FBiH proglašena cestom od javnog interesa.Ostala četiri LOT-a čine dionice Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište – Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), poslovna zona Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu – petlja Vitez – izlaz iz poslovne zone).
Sve navedeno treba promatrati iz kuta interesa žitelja i tradicionalno jake poslovne zajednice ovoga dijela zemlje, a ilustrativan podatak koji jasno govori o značaju nove prometnice odnosi se na frekventnost prometa postojeće magistralne ceste M-5 koja je 2016. godine iznosila oko 15.500 vozila dnevno. Drugim riječima, brza cesta Lašva – Nević Polje, osim što će ubrzati protok ljudi i roba, donijet će i rasterećenje na postojećoj magistralnoj cesti.
Društvo
Shopping centar GMS Vitez ne radi nedjeljom!
Shopping centar GMS smješten na adresi Poslovni centar 96 u Vitezu, tijekom dana je obavijestio svoje cijenjene kupce kako od 17.11. neće raditi nedjeljom.
Brojni butici, zlatarna Madonna, GMS Sport, Stella Mia restoran i pizzeria, Dm market, United Colors of Benneton i druge radnje, od naredne nedjelje neće raditi, stoji u obavijesti.
BiH
Građani FBiH više štede, ali su također i u minusu gotovo 300 milijuna maraka
Građani Federacije BiH u ovoj su se godini više zaduživali kod banaka, zabilježen je snažan rast stambenih kredita, a povećana je i štednja za 5,7 posto.
U prva tri kvartala ove godine na području Federacije BiH zabilježen je rast nenamjenskih kredita od 5,8 posto i rast stambenih kredita od 13 posto u odnosu na kraj 2023. godine, podaci su Agencije za bankarstvo FBiH.
U posljednjih pet godina opći uvjeti kreditiranja u Federaciji BiH su bili stabilni što je utjecalo i na razinu kamatnih stopa po kojima su se ugovarali novi krediti. Zaključno s 30. rujna 2024. godine, banke iz Federacije BiH su građanima odobravala kredite za opću potrošnju po prosječnoj efektivnoj kamatnoj stopi od 7,2 posto, dok je prosječna efektivna kamatna stopa za stambene kredite bila 4,3 posto, kazali su Feni iz spomenute agencije odgovarajući na upit po kojoj su se stopi u prosjeku građani zaduživali kod banaka (nenamjenski krediti i stambeni krediti).
Što se tiče prekoračenja po tekućem računu kod banaka u Federaciji BiH, zaključno također s 30. rujna 2024. godine, oni iznose 278 milijuna KM.
– Sve banke u Federaciji BiH nude dopušteno prekoračenje po tekućem računu, dok broj korisnika prešutnog prekoračenja nije značajan u odnosu na ukupan broj korisnika dopuštenog prekoračenja po tekućem računu – kažu iz Agencije.
Uz ostale obaveze koje određuje ovaj zakon, u slučaju da to prekoračenje traje duže od tri mjeseca, banka je dužna s korisnikom sklopiti ugovor o svakom prekoračenju koje je vezano za tekući računa, dodatno pojašnjavaju iz Agencije.
Rast štednje
Na pitanje koliko građani štede i imaju li podatke o tome koliki je prosjek mjesečne štednje građana BiH, iz Agencije odgovaraju da ukupni depoziti stanovništva kod banaka sa sjedištem u Federaciji BiH s 30. 9. 2024. godine iznose 12,6 milijardi KM, što je za 5,7 posto više u odnosu na kraj prethodne godine.
Govoreći o tome kakav će utjecaj na naše tržište imati snižavanje kamatnih stopa od strane Europske središnje banke i očekuje li se spuštanje kamata, iz Agencije kažu da razine referentnih kamatnih stopa koje utvrđuje Europska središnja banka ne treba direktno vezati za utvrđivanje visine kamatnih stopa u Federaciji BiH.
– U Bosni i Hercegovini, mjere entitetskih agencija za bankarstvo su ublažile ili potpuno spriječile drastičan porast kamatnih stopa. Promjene su se primijetile samo na kreditima koji su ranije ugovoreni s varijabilnim kamatnim stopama. U većini slučajeva, uzimajući u obzir privremene mjere, banke su se odlučivale da ne povećavaju kamatne stope za više od 2% (200 baznih poena) ili znatno niže u odnosu na referentnu stopu koja je predviđena ugovorima – naglašavaju iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Kako dodaju, za te kredite se može očekivati smanjenje kamatne stope kada referentna stopa za koju su vezani bude niža od 2 posto.
Napominju i da bi u odnosu na trenutne prognoze gospodarskih kretanja u EU, inflacije i učinaka restriktivnih monetarnih politika, Europska središnja banka mogla nastaviti korigiranje svojih kamatnih stopa što bi se reflektiralo na pad referentnih stopa u tijeku naredne godine.
Cijene naknada
Kada su u pitanju naknade koje korisnici plaćaju bankama i hoće li doći i do njihovog poskupljenja, ili možda ukidanja nekih od njih, iz Agencije ističu da nemaju ovlaštenja kojima bi se direktno utjecalo na iznos specifičnih naknada.
U odnosu na trenutna tržišna kretanja, strukturu i rastući obim pruženih usluga, smatraju da postoje uvjeti za prilagođavanje cjenovnih politika banaka.
– Očekuje se dodatni razvoj pristupa koji su prilagođeni osjetljivim kategorijama klijenata. Vjerujemo da će naš napor u budućnosti imati za rezultat pristupačnije i prilagođene uvjete pružanja usluga, mogućnosti izbora i konkurencije, što u konačnom ima za cilj i daljnje jačanje stabilnosti bankarskog sustava koji je održiv, prilagođen potrebama građana i gospodarstva – zaključuju iz Agencije za bankarstvo FBiH.
BiH
Livanjski sir Mljekare Livno prvi bh.zaštićeni proizvod u Europskoj uniji
Brendiranje domaćih proizvoda uz oznake izvornosti i zemljopisnog podrijetla ključno je za osiguravanje konkurentnosti bosanskohercegovačkih proizvoda na tržištu te očuvanje lokalne proizvodnje, istaknuli su stručnjaci.
Nedavni primjer hercegovačkog maslinovog ulja, koje je službeno proglašeno autohtonim proizvodom s oznakom izvornosti, pokazuje kako brendiranje može pomoći u izgradnji prepoznatljivog identiteta i stvaranju emocionalne povezanosti s potrošačima, kaže profesorica Marija Čutura s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
Oznake izvornosti dovele su Livanjski sir, koji je zaštićen na razini Bosne i Hercegovine i Europske unije, na tržišta u 15 europskih zemalja i Sjedinjene Američke Države. “Livanjski sir je prvi proizvod s Balkana izvan EU koji je dobio ovu zaštitu,” kazao je Zdravko Markov, izvršni direktor Mljekare Livno.
U Bosni i Hercegovini trenutno je registrirano 12 proizvoda s oznakama izvornosti, zemljopisnog porijekla i zajamčenog tradicionalnog specijaliteta. Josip Merdžo, ravnatelj Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, najavio je nova zakonska rješenja usklađena s europskim standardima kako bi se ojačala zaštita intelektualnog i industrijskog vlasništva.
Brendiranje i certificiranje domaćih proizvoda nisu samo marketinški alati, već i važan čimbenik održivog razvoja, ističu stručnjaci.
Društvo
Predstavljena prva online platforma Poslovne unije dijaspore BiH
Skupština Poslovne unije dijaspore Bosne i Hercegovine i Business meeting, u organizaciji Bosna International Foruma, održani su u Münchenu, a zvanično je predstavljena i lansirana prva online platforma za registraciju poduzetnika u inozemstvu porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Osnovna tri cilja Poslovne unije kroz online platformu trenutno su zajednički nastup i suradnja u realizaciji projekata, predstavljanje i zastupanje proizvoda i usluga članica Unije, kao i pravno zastupanje i savjetovanje svugdje u svijetu, kroz Međunarodni arbitražni sud.
Zatim, platforma PUD je kanal za plasman roba i usluga iz Bosne i Hercegovine širom svijeta.
Kao krajnji cilj je zajedničko učešće u realizaciji investicijskih projekata u Bosni i Hercegovini, piše Oslobođenje.
Nadalje, kroz platformu, kao član Unije, ostvaruje se pravo na komunikaciju s drugim članicama, prikazujući svoje potrebe, upite i zahtjeve ili nudeći svoje usluge i proizvode širom svijeta. Unija obuhvaća sve sektore djelatnosti, kao i mala, srednja i velika preduzeća širom svijeta.
Događaju su prisustvovavali potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Agmet Egrlić, direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA) Marko Kubatlija, generalni konzul iz Bosne i Hercegovine u Münhenu Robert Burić te ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut.
Osim predstavnika najviših državnih razina institucija Bosne i Hercegovine iz privrednog sektora, prisustvovao je impozantan broj privrednika iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Austrije, Švicarske i Belgije.
Upućen je poziv svim pravnima subjektima da se prijave na platformu i iskoriste pogodnosti koje nudi.
– Cilj projekta je izgraditi odnose u najširem spektru djelatnosti, gledajući na dijasporu prije svega kao individuu koja ima određene potrebe u domovini i biti ponosan na činjenicu da zajednički možemo graditi povjerenje i druge odnose kroz više započetih projekata – naveli su organizatori.
Predsjednik Bosna International Foruma i Poslovne unije dijaspore Bosne i Hercegovine Hasib Hadžić izjavio je da se, već od narednog tjedna, pristupa formiranju poslovnih zajednica Bosne i Hercegovine u Lihtenštajnu i Italiji, a već su u fazi osnivanja i poslovne zajednice Bosne i Hercegovine u Švedskoj i Norveškoj.
U konačnici te poslovne zajednice Bosne i Hercegovine, osim već uspostavljenih u Sloveniji, Švicarskoj, Austriji, Njemačkoj i Bosni i Hercegovini, čine Poslovnu uniju dijaspore Bosne i Hercegovine.
Mladi poduzetnik iz Njemačke Ivica Kljajić, autor knjige Tvoja integracija, kao suorganizator i član Poslovne zajednice u Njemačkoj izrazio je zadovoljstvo interesom i rezultatima Business meetinga te iskazao interes za nastavak suradnje i doprinosa razvoju prve online platforme za umrežavanje bh. privrednika širom svijeta, prenosi Oslobođenje.
BiH
Prva neradna nedjelja u FBiH 17. novembra, inspektori spremni za kontrolu zakona
Na području Federacije BiH prva neradna nedjelja biće 17. novembra. Odluka je to nadležnih, nakon što je Zakon o unutrašnjoj trgovini stupio na snagu. Potpuna primjena zakona počinje 14. novembra. Iz Federalne uprave za inspekcije poslove navode da su tržišni inspektori spremni za kontrolu provedbe zakona. A za prekršioce predviđene su kazne od dvije do 15 hiljada maraka.
АМIR HASIČEVIĆ, ministar trgovine FBiH
“17.11. je prva neradna nedjelja u FBIH gdje će radnici moći imati taj dan kao neradni i provesti sa svojim porodicama.”
I upravo je pitanje neradne nedjelje za radnike u trgovini obilježilo stupanje na snagu Zakona o unutrašjnjoj trgovini u Federaciji BiH. S obzirom na to da ovaj zakon pogađa objekte unutar trgovačkih centara, resorni ministar pojašnjava.
АМIR HASIČEVIĆ, ministar trgovine FBiH
“Mi nismo ovim zakonom obuhvatili ugostitelje. Trgovački centri su registrovani kao objekti za iznamljivanje, tako da trgovački centar kao centar nije obuhvaćen i u okviru trgovačkog centra moći će raditi sve one djelatnosti koje nisu registrovane kao trgovačke.”
Zabrana se odnosi na trgovine i markete, a nedjeljom i u vrijeme praznika moći će raditi cvjećare, pekare, suvenirnice, objekti tradicionalnih i starih obrta. Zabrani ne podliježu ni prodajni objekti koji se nalaze unutar željezničkih i autobusnih stanica, aerodroma, bolnica, kao i dragstori čije je radno vrijeme 24 sata. Biće izuzetaka, te će Gradska vijeća moći podnijeti zahtjev ministartsvu ako za tim ima potrebe u lokalnim sredinama. Od 17. novembra sve će to kontrolisati tržišni inspektori. A za one koji budu kršili zakon kazne su od 2.000 do 15 hiljada maraka.
IVANA PRVULOVIĆ, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove
“Imamo dovoljno inspektora na terenu, sarađujemo i s kantonalnim inspekcijskim upravama i koordinirat ćemo i njihove aktivnosti tako da 17. novembra bićemo u kontorli.”
Zakonom o unutrašnjoj trgovini usklađen je sa EU normama, a detaljno se uređuje i internetska prodaja. Ovo je kraj sive ekonomije, stav je poslodavaca, jer do sada tržišni inspektori nisu mogli kažnjavati ilegalne trgovce.
АLMEDIN KADRIĆ, član Udruženja poslodavaca FBiH
“Fizička lica koja su se bavila trgovinom, ali nisu ispunjavala nikakve uslove ni minimalno tehničke, niti su bili registrovani. Ovaj zakon pruža mogućnost da se i takva lica sankcionišu, da im se oduzme roba, i da ih se na neki način da ih se privoli da se registruju.”
I ovo je je prvi zakon koji je stupio na snagu za sektor trgovine. U fazi izrade su još tri zakona: Zakon o e-trgovini, Zakon o kontroli cijena i Zakon o zaštiti potrošača.
Gospodarstvo
JAVNI POZIV: Vlada SBK financijski podržava poduzeća i obrte koji su osnovani u protekle dvije godine!
Na osnovu člana 9. Zakona o kantonalnim ministarstvima i drugim tijelima kantonalne uprave Srednjobosanskog kantona („Službene novine Srednjobosanskog kantona“, broj: 8/03 i 14/03) i Odluke Vlade Srednjobosanskog kantona o usvajanju Godišnjeg programa razvoja male privrede Srednjobosanskog kantona broj:01-11.7-1753/2024 od 29.02.2024.godine, Ministarstvo privrede raspisujeZA ODABIR KORISNIKA SREDSTAVA SA POZICIJE “SUBVENCIJE PRIVATNIM PODUZEĆIMA i PODUZETNICIMA – PODRŠKA RAZVOJU PODUZETNIŠTVA I POKRETANJU NOVIH START – UP KOMPANIJA“ ZA 2024. GODINU
Gospodarstvo
Dionice na Wall Streetu snažno rastu, u fokusu američki izbori
Na Wall Streetu su u utorak cijene dionica snažno porasle, nakon dobrih gospodarskih pokazatelja, no analitičari očekuju nestabilno trgovanje idućih dana dok se čekaju rezultati predsjedničkih izbora u SAD-u.Dow Jones ojačao je 1,02 posto, na 42.221 bod, dok je S&P 500 porastao 1,23 posto, na 5.782 boda, a Nasdaq indeks 1,43 posto, na 18.439 bodova.Najviše su jučer, više od 1,6 posto, porasle cijene dionica u industrijskom i trgovačkom sektoru, nakon što su objavljeni bolji nego što se očekivalo gospodarski pokazatelji.ISM indeks aktivnosti u uslužnom sektoru porastao je u listopadu na 56 bodova, najvišu razinu od polovice 2022. godine, dok su analitičari očekivali pad indeksa u odnosu na prethodni mjesec.
Taj podatak pokazuje da najveće svjetsko gospodarstvo i dalje stabilno raste.
BiH
U Rami otvorena prvi proizvodni pogon nakon 40 godina, planira se zaposliti 250 ljudi
U Poslovnoj zoni “Izlaz” u općini Prozor Rama danas je otvorena tvornica “GS – Rama” koja će proizvoditi zavarene metalne konstrukcije, sa strojnom obradom i antikorozivnom zaštitom za svjetski poznate kompanije.
Načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević na svečanosti otvaranja kazao je kako je ovo prvi proizvodni pogon otvoren u općini nakon više od 40 godina.
– O ovoj i drugim tvornicama pričamo kroz brojke, kroz milijune uloženih eura ili maraka, kroz tisuće kvadrata površine, kroz priče o suvremenim strojevima. Sve to jeste tako, međutim meni je najveća vrijednost njezinih 250 radnih mjesta, 250 obitelji koji će ostati u svojim domovima – istaknuo je Ivančević.
Do sada je u tvornicu uloženo 20 milijuna, a do kraja izgradnje investicija će iznositi 40 milijuna maraka. U pogonu tvornice “GS – Rama” trenutno je zaposleno 70 radnika, a u planu je zapošljavanje njih ukupno 250.
Vlasnica tvornice “GS – Rama” Snježana Köpruner u svom je obraćanju kazala kako joj je veliki broj građana koji su došli na današnju svečanost otvaranja, pokazao koliko investicija znači ovom kraju.
Podsjetila je da u Travniku već 20 godina uspješno radi tvrtka GS-TMT, koja 20 godina nakon privatizacije ima prihod veći od 32 milijuna eura, s udjelom izvoza od 99 posto.
– Ove godine slavimo 20 godina od dolaska u Bosnu i Hercegovinu gdje smo u Travniku naišli na 52 zaposlenika koji su se iscrpljeni ratom i postratnim događanjima borili za svoj opstanak. Ta 52 radnika omogućila su da se u Travniku otvori 580 novih radnih mjesta te da se realizira ova investicija u općini Prozor – Rama – kazala je Köpruner.
On je predložila općinskim vlastima da ime poslovne zone promijene iz “Izlaz” u “Ulaz”, te da ta poslovna zona postane mjesto kroz koje će se ljudi početi vraćati u Ramu.