Na području Bentbaše u Sarajevu danas se potuklo više migranata, prilikom čega su koristili i vatreno oružje, priopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Oko 18.00 sati, PU Stari Grad je obaviještena da je došlo do upotrebe vatrenog oružja na području Bentbaše. Izlaskom na teren, policijski službenici su potvrdili navode iz prijave. Prema trenutno raspoloživim podacima, prvobitno je došlo do fizičkog sukoba više muškaraca, migranata, navode iz MUP-a KS.

Kako dalje navode, usljed fizičkog sukoba, jedan od njih je upotrijebio vatreno oružje i nanio povredu drugom muškarcu, državljaninu Afganistana.

Povrijeđenom se pomoć ukazuje na KCUS, a zadobio je povredu desne noge.

Oglas

Policijski službenici su na terenu, piše N1.

Duge kolone vozila i čekanja na prijelaz granice zabilježene su u nedjelju prema Hrvatskoj iz pravca BiH na sjeveru te zemlje, te na jugu u suprotnom smjeru jer se građani BiH vraćaju nakon što su u toj zemlji spojili prvosvibanjske praznike s vikendom.

Kako su izvijestili iz Automoto saveza u Bosni i Hercegovini sa sjedištem u Mostaru, na graničnim prijelazima Izačić, Velika Kladuša, Gradina, Bosanska Gradiška, Bosanski Brod i Orašje duge su kolone putničkih vozila na izlazu iz Bosne i Hercegovine.

Lokalni mediji izvješćuju da se na pojedinim lokacijama satima čeka na prijelaz granice.

Po izvješću Automoto saveza, pojačan je i promet vozila na ulazu u BiH iz Hrvatske na graničnim prijelazima u Doljanima i Bijača na jugu gdje se u zemlju vraćaju građani BiH koji su spojili Praznik rada 1. i 2. svibnja, koji je u toj zemlji također neradni, s petkom i vikendom.

Oglas

Osnovne i srednje škole su spojile 3. svibnja kao neradni dan, jednako kao i dio javnih ustanova u BiH.

U Republici Srpskoj je pak u nedjelju Uskrs pa je neradni i uskrsni ponedjeljak.

Svetište Gospe Olovske najstarije je Marijansko svetište na Balkanu. Na prvi dan mjeseca svibnja , koji je cijeli na osobit način posvećen Blaženoj Djevici Mariji, u starodrevnom Gospinom svetištu u Olovu vjernici Vrhbosanske nadbiskupije tradicionalno su započeli svibanjsku pobožnost Mariji, Isusovoj Majci.

Svetište Gospe Olovske jedno je od najpoznatijih i najstarijih Gospinih hodočasničkih središta u Bosni i Hercegovini. Prvi podatak, koji ukazuje na to da je olovska Crkva narodno svetište, jest zabilješka u dubrovačkom ljetopisu od 10. travnja 1454. Prvotni franjevački samostan i crkva u Olovu osnovani su u 14. stoljeću i među najstarijima su u Bosni i Hercegovini. Godine 1704. Samostan i crkva su zapaljeni, a prema zapisima u kronici, počinitelj je naručen i nagrađen za svoje nedjelo. Godine 1867. izgrađena je drvena crkvica, a današnje svetište je građeno od 1930. do 1961.

Kroz dugu povijest Olovskoj Gospi su hodočastili vjernici iz Bosne i Hercegovine, Dalmacije, Bugarske, Srbije i Albanije. Svi zbog čudesnih ozdravljenja o kojima se pričalo. A ona su se događala za glavnih proslava, tj. za Velike i Male Gospe. Tih dana, na skučenom prostoru oko Crkve – koje može primiti najviše 5.000 ljudi, znalo bi se smjestiti i do 15.000 hodočasnika. A vjernici su se okupljali, kao i danas, oko čudotvorne slike Majke Božje, pred kojom su se događala čudesna ozdravljenja i koja je dobila naziv Čudotvorna Gospa Olovska. Drugo okupljalište olovskih hodočasnika jest tzv. Crni kamen koji stoji ispred sadašnje olovske crkve. Prirodno nije od crnog materijala, nego je pocrnio od hodočasničkih svijeća koje su u velikom broju padale oko njega. Crni kamen nije ništa drugo doli ostatak zida koji pobuđuje uspomene na staro svetište čija su zdanja nasilno uništena 1. i 2. kolovoza 1704. godine.

Oglas

U olovskom svetištu nalaze se dvije Gospine slike. Jedna je iz 18. st. s natpisom S. Maria Plumbensis , koja je do 1920. bila kod franjevaca u Iloku, a kasnije na Petrićevcu i u Sarajevu, da bi 1964. bila prenesena u 0lovo. Drugu je sliku god. 1954. izradio Gabrijel Jurkić prema opisu negdašnje Olovske Gospe , koja je nestala.

Od drugih starijih predmeta najvrjednija je kasnogotička srebrna kadionica iz 15. stoljeća. Ona je vjerojatno u 17. st. dospjela u franjevački samostan u Iloku, a ponovno je vraćena u Olovo 1935. god., nakon što je troškom svetišta u Olovu za Ilok nabavljena druga.

Oglas

Izvor: crodex

U mjestu Brezovo Polje, kod Žepča, dogodila se teška saobraćajna nesreća, potvrđeno je za portal “Avaza”.

Iz Dežurnog operativnog centra MUP-a ZDK, kazali su nam da su četiri osobe povrijeđene, te da su upućene u KB Zenica.

Također, naveli su da je saobraćaj na toj dionici obustavljen.

S fotografija se vidi da je automobil završio na krovu, te da je uništen.

Oglas

Etno skupina Čuvarice, nastala 2011. godine pri Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, postala je nezaobilazno ime tradicijske glazbe. Vođena strašću prema glazbenoj baštini ramskoga kraja, ova skupina postigla je izniman uspjeh kroz svoja dva objavljena albuma, samostalne koncerte te sudjelovanje na manifestacijama na kojima je njihov rad nagrađen brojnim priznanjima.

Voditeljica skupine, ujedno i magistrica glazbene kulture i etnomuzikologije, Biljana Glibo već 30 godina živi u Rami i istražuje tradicijsku glazbu.

– Želja mi je bila da na jedinstven način, u jednoj skupini, obradimo sve napjeve kojih u Rami ima bezbroj. Došli smo na ideju da osnujemo etno skupinu. Žene koje su bile dio skupine, bile su aktivne su i u Hrvatskom kulturno-umjetničkom društvu Rama, tako da je iz društva nastala i Etno skupina Čuvarice – prisjetila se ona.

Kaže da ih sugrađani jako vole, podržavaju i posjećuju koncerte, ali naglašava da su poznate i izvan Rame zbog dva albuma koja su objavili, kao i zbog svih dosadašnjih nastupa.

Oglas

Njihov prvi album “Divojka”, objavljen 2019. godine, donosi prepoznatljive obrade narodnih pjesama i autorske skladbe. Drugi album “Tragom prošlosti”, objavljen nedavno u listopadu 2023., nastavlja istim putem obrade pjesama i očuvanja tradicije, s dodatkom autorskih skladbi koje svjedoče o korijenima glazbene baštine.

Brojne njihove pjesme, kao i duet “Lipa kao vila” s Davidom Glibom, osvojili su mnoga srca šire publike, a Biljana Glibo izrazila je zadovoljstvo što se upravo pjesma ”Opadaj lišće” često prikazivala i na glazbenim televizijskim i radijskim programima u Hrvatskoj.

Čuvarice su stekle pozornost javnosti, ne samo zbog svoje glazbe, već i zbog koreografija koje prate njihove nastupe, prezentirajući plesnu tradiciju svog kraja ali i cijele Bosne i Hercegovine.

– Kada javno izvodimo naše pjesme, imamo i koreografije koje prate kola našeg kraja, ali i svih krajeva u Bosni i Hercegovini. Neke naše pjesme na glazbenim platformama prelaze i 100 tisuća pregleda i jako smo zadovoljni – podvukla je Biljana Glibo.

Oglas

Prisjetila se i festivala Melodije Mostara na kojem su sudjelovale više puta, a gdje su osvojile brojne nagrade.

– Jedne smo godine na ovom festivalu osvojili nagradu kao najbolje debitantice, druge godine smo osvojili drugu nagradu stručnog žirija, dok smo treće godine dobili zlatnu plaketu za pjesmu ‘Divojka’ – istaknula je ona.

Osim toga, redoviti nastupi Čuvarica na liturgijskim slavljima, ne samo u Rami nego i šire, pokazuju širinu njihovog angažmana u zajednici.

Pored brojnih koncerata, Čuvarice organiziraju i 8. Ramske dane kulture koje će se održati u listopadu i trajat će cijeli mjesec. Tada, pored glazbe, posjetitelji imaju priliku uživati i u drugim umjetnostima, podvukla je ona.

Oglas

Ljubav prema tradicijskoj glazbi Biljana Glibo prenijela je i na svoju obitelj. Njezin suprug i četvero djece također aktivno sudjeluju u radu skupine, ali i Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Rama.

– Iznad svega je ljubav prema onome što radim, a tu ljubav sam prenijela na svoju obitelj. Važno je naglasiti i visoku posvećenost svih članica skupine koje se puno žrtvuju. Ipak, bez obzira što radimo ovaj posao iz puno ljubavi, možda bi mogli imati veću potporu općine i trenutne vlasti u Rami jer se financiramo sami svojim koncertima i darovima dobrih ljudi, odnosno donatora – zaključila je Glibo.

Čuvarice su u trinaest godina djelovanja postale simbol očuvanja kulturnog identiteta, a njihova priča je primjer predanog rada i ljubavi prema umjetnosti, koja nadilazi granice i povezuje ljude kroz glazbu i tradiciju.

Oglas

Svim građanima pravoslavne vjeroispovijesti, svim vjernicima koji slave najveći pravoslavni blagdan Vaskrs, upućujemo srdačne čestitke.

Nadamo se da ćete ove dane provesti u dobrom zdravlju i blagostanju, dijeleći radost sa svojim najbližima.

ODNOSI S JAVNOŠĆU KO SDP BiH SBK/KSB

Danas će u našoj zemlji preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove može biti magle.

Poslije podne ponegdje u centralnim i istočnim područjima Bosne su mogući rijetki lokalni pljuskovi.

Vjetar slab do umjeren jugozapadni.

Oglas

Jutarnja temperatura zraka od 8 do 14, na jugu do 16, a dnevna od 20 do 26 °C.

U Sarajevu sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Jutarnja temperatura oko 10, a dnevna oko 24 °C.

Danas se proslavlja najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i predstavlja suštinu hrišćanske vjere.

Mitropolit dabrobosanski Hrizostom služiće Svetu arhijerejsku liturgiju u Sabornom hramu u Sarajevu, a prijenos od 9 sati.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici prvo počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Oglas

Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.

Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve , najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Oglas

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa danas primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.