Kompanija BNT – Tvronica mašina i hidraulike Novi Travnik uskoro bi trebala potpisati nove ugovore, najavio je direktor Besim Belegić, piše Biznis.info.
BiH
Kako su Ajša i Mirsada prevarile desetke bh. građana i uzele im 140 tisuća dolara
Ajša Ramić iz Visokog i Merjem Mirsada Veladžić s Floride obećale su desecima bh. građana lagan put do američke vize. Uzele su im oko 140 tisuća dolara, a dale lažnu nadu i falsicirane dokumente.
U Bosni i Hercegovini (BiH) se naveliko sanja „američki san“, ali je put do njega za neke postao noćna mora.
„Postoje ilegalni načini, ali, molim vas, nemojte! Dovest ćete se u situaciju da vas deportiraju“, poručila je preko društvenih mreža klijentima pravnica Ajša Ramić, reklamirajući svoj novi biznis. Svježe povezana s imigracijskom savjetnicom Merjem Mirsadom Veladžić, Bosancima i Hercegovcima željnim boljeg života nudila je pomoć i obećavala lagan put do američke useljeničke vize.
Piše: Centar za istraživačko novinarstvo
Poslovne partnerice, koje je Facebook spojio nekoliko dana ranije, tvrdile su da sarađuju sa Američkom ambasadom u BiH i u ime građana apliciraju za ubrzani proces dobijanja viza. Zauzvrat su od klijenata tražile uplate od oko pet hiljada dolara kako bi im ugovorile termine za intervjue u Ambasadi.
„Bujrum na intervju i dobro došli u Ameriku!“, emotivno je poentirala Veladžić u promotivnom videu, kao da se radi o najjednostavnijoj stvari na svijetu.
Zahvalni na prilici i sa nadom u novi početak, 36 porodica je potpisalo ugovore o saradnji sa posrednicama, uvjereni da iza njih stoji Ambasada.
No, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkriva da Veladžić i Ramić nisu ni sarađivale ni komunicirale sa službenicima Ambasade, a klijentima su davale falsifikovane dokumente.
Članovi 14 porodica sa kojima su novinari razgovarali kažu da im je saradnja sa ovim ženama donijela razočarenje i sramotu.
„Izvisili smo, prevareni!“, kaže Džemal Filan koji bezuspješno pokušava vratiti novac koji je uplatio kako bi svog bratića doveo u obećanu zemlju.
LAŽNO POSREDNIŠTVO
Žepčanka Merjem Mirsada Veladžić doselila se u Jacksonville na Floridu 2017. godine.
Uz posao u fabrici 2018. godine je osnovala administrativni servis za prevođenje i pomoć starijim sugrađanima koji se nisu dobro snalazili u američkom administrativnom sistemu. Tvrdi da nije imala veliku zaradu i da je tarifa u rigidnom finansijskom sistemu Amerike bila „koliko ti nije puno“.
No, početkom aprila ove godine njoj je zatrebala pomoć u BiH. Preko društvenih mreža je pronašla mladu pravnicu iz Visokog, obrazovanu i samouvjerenu Ajšu Ramić koja joj je za tri dana „sredila“ boravišnu dozvolu u BiH za vjerenika koji tada i nije bio u zemlji.
Dozvola je bila falsifikovana, a e-mail – koji je šef Terenskog centra Sarajevo u Službi za strance BiH Asmir Kedić poslao Ramić završio je riječima: „Bravo na aktivnostima, najbolja si kao i uvijek” – bio je lažan. Kedić u vrijeme slanja nije više radio u Službi.
Veladžić tvrdi da sve to nije znala. Ramić ju je kupila efikasnim radom i ideja za saradnju je bila rođena: „Ajša, mogla bi pomoći jer mene ljudi pitaju kako mogu dovesti ljude otuda.”
Veladžić je sredinom aprila osnovala firmu „Bamer administration and interpreter services“ u Jacksonvillu i sa Ramić počela biznis.
Dvadesetdevetogodišnja Ramić u promotivnim tekstovima sebe opisuje kao borkinju za prava manjima, a mediji su je predstavljali kao jednu od najobrazovanijih Romkinja u Evropi. Nakon magisterija je radila u nekoliko organizacija, ali je prije dvije godine postala „sama svoja gazdarica“. Osnovala je „Forrtuna administrativni biro“ koji je ove godine u Visokom preimenovala u „Invictus administration“.
Ove organizacije su se u različitim kombinacijama pojavljivale kao ugovorne strane u novom poslu sa američkim vizama.
Veladžić je trebala pronalaziti klijente i skupljati novac, a Ramić potpisivati dokumente i komunicirati sa Ambasadom, tvrdeći da sa njima ima ugovor o saradnji.
Samouvjerene i sa spremnim odgovorima na svako pitanje, svakodnevno su se reklamirale na društvenim mrežama. Nudile su jednostavan i brz put do američke vize, bez čekanja i maltretiranja po Ambasadi. Klijentima je ostalo samo da im daju novac.
Među Bosancima i Hercegovcima u Americi se brzo pronio glas o novoj nadi.
“Dvadeset dvije godine sam ja ovdje, ja još nisam svoju zemlju posjetio. Nemam nikoga, imam jedino tog brata i tu njegovu porodicu i stalo mi je do nekoga svog“, kaže Džemal Filan iz Jacksonvilla. Iako sumnjičav, nada da bi mogao dovesti bratića u Ameriku i konačno imati svoju krv pored sebe bila je jača pa je dao Veladžić 3.250 dolara.
Isto je godinama željela i Hercegovka iz Detroita, ali njena sestra sa porodicom nije mogla tako lako u Ameriku. Ona se prisjeća razgovora sa Veladžić:
“Ona meni kaže imam još jednu (useljeničku vizu, op. a.), neko je navodno odustao. Ja sam lucky da sam ja nju nazvala, da je moja sestra upala u taj sistem! I sad, ono, kontam, wow! Baš sam sretna!”
U vrijeme emitovanja promotivnog videa najmanje deset porodica u Bosni i Hercegovini je pakovalo kofere, uvjereni da su na putu za Ameriku zahvaljujući sposobnim posrednicama sa dobrim vezama, svojim sretnim zvijezdama i uplatama od ukupno 52.450 dolara.
Niko od njih nije imao razlog da sumnja ni u majku četvero djece iz Željeznog Polja kod Žepča, posvećenu vjeri, ni u pravnicu čija se kancelarija nalazi tik uz Policijsku stanicu u Visokom.
PREČICA
Da su na internetu potražili stranicu Američke ambasade u BiH, vidjeli bi da za vizu mogu aplicirati samo lično.
“Ne radimo ni sa kakvom vanjskom strankom, odnosno agentom posrednikom”, kaže konzul Martin Thomen i objašnjava da aplikanti za useljeničke vize ne moraju platiti unaprijed.
No, Veladžić i Ramić su klijentima tvrdile da može drugačije. Nudile su program prema kojem bi već za dvadesetak dana trebali biti u Americi.
„Dosta je olakšano i ubrzano. Ti programi, jednostavno, su jedinstveni. Ne možete vi za njega individualno da aplicirate. Znači, ne možete”, tvrdila je Veladžić u promotivnom videu.
Klijenti su morali brzo, ponekad i u roku od dva sata, uplatiti prvu polovinu novca. Iznosi su bili različiti pa je za neke četveročlane porodice useljenička viza koštala 5.800, a za neke 6.250 dolara. Pojedinci su radnu vizu plaćali od 1.550 do 5.250 dolara.
Veladžić kaže da su na to njih dvije imale pravo: „To nisu čarape, to nije fiksna cijena. Procijenite, jednostavno, koliko!”
CIN-ovi sagovornici kažu da je bilo lako vjerovati onome što su dvije žene nudile preko društvenih mreža, iako sada „poslije bitke“ sve izgleda nelogično i neizvodivo. Osramoćeni su i ne žele da govore o ovom iskustvu pod punim imenom i prezimenom.
Uglavnom bez ličnog kontakta i poslovne preporuke, posrednicama su novac uplaćivali preko Western Uniona, različitih aplikacija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), preko računa ili kešom „naruke“.
Iako su ljudi novac uglavnom uplaćivali Veladžić, ona tvrdi da je veći dio prosljeđivala Ramić, njenom mužu Edinu Garridu Rojasu, majci Nermini Ramić i ocu Harisu Ramiću jer banke nisu dozvoljavale da se na račun jedne osobe uplati više od 2.500 dolara dnevno. Za tri mjeseca uzele su od klijenata oko 140 hiljada dolara.
Nakon prve uplate klijenti su potpisivali Ugovor o saradnji sa Ramić koja im se predstavljala kao advokatica, iako to nije bila.
“Ajša napravi ugovor, potpiše, Ajša vrati prema meni, od mene ide klijentu potpisan od Ajše, klijent potpisan vrati ponovo meni i ja potpisan vratim Ajši”, objašnjava Veladžić način rada.
FALSIFIKATI
Brzo nakon potpisivanja ugovora Ramić bi tvrdila klijentima da počinje popunjavati aplikacije za vizu, a potom bi ih već nekoliko dana nakon uplate obavještavala da su je dobili i da ih očekuju u Ambasadi na intervjuu.
No, konzul Martin Thomen kaže da Ambasada ne izdaje nikakve dokumente u procesu apliciranja za vizu: „Tako da dokument te vrste, ja vam garantujem, da je falsifikat“.
Porodica iz Mostara je posumnjala čim su dobili ovaj papir. Naime, na dokumentu sa blijedim i lažnim grbom Američke ambasade kao kontakt Ambasade naveden je broj Hotela „Bristol“ u Sarajevu.
„One (Veladžić i Ramić, op. a.) su rekle da je to greška. Ma, kako će Američka ambasada pogriješiti?!“, prisjećaju se opravdanja koje su dobili kada su to rekli svojim posrednicama.
Većina ljudi sa kojima su razgovarali novinari CIN-a je ovaj dokument dobila samo kao fotografiju koju je „uslikao neko iz Ambasade i proslijedio Ajši“, dok su ih rijetki preuzimali od nje lično. Među njima je bio i Sarajlija Damir Ustamujić koji je u tom trenutku mislio da ušteđevina koju je potrošio da bi poslao sina u Ameriku nije mogla biti iskorištena na bolji način. „Fantastična kopija! Na kraju krajeva, prvi put vidim takav papir.“
Čim bi dobili ovaj dokument, aplikanti su morali uplatiti drugi dio dogovorenog iznosa.
„Tako je brzo išlo to davanje novca, to je nevjerovatno! Danas je razgovor da bi se već prekosutra ujutro morao novac donijeti“, objašnjava Ustamujić.
Konačno, svih deset porodica čekalo je polovinu juna u uvjerenju da tada imaju zakazan intervju i viziranje u Ambasadi, ali se to nije dogodilo. Umjesto toga, Ramić im je uzela pasoše kako bi ih sama odnijela u Ambasadu.
„Vi vidite sve, ali idete dalje“, objašnjava Mostarka slijepu nadu koja ih je navodila da zažmire na očigledne propuste i nelogičnosti tokom saradnje sa Veladžić i Ramić.
RAZOTKRIVANJE
Iako im je obećano da će za nekoliko dana dobiti svoje pasoše, ljudi su na to čekali oko mjesec dana. Za to vrijeme su Veladžić i Ramić na uporne i sve učestalije nervozne pozive i upite klijenata o ličnim dokumentima govorile da se strpe i odgađale termin isporuke „zbog gužve u Ambasadi“.
“Svima postaje sumnjivo – doće pasoš, treba otići u DHL podići pasoš, pa onda ne treba u DHL, doće taj pasoš kući, pa danas, pa nije danas nego sutra, prekosutra, zakosutra”, prisjeća se Ustamujić komunikacije sa Veladžić i Ramić.
Klijente su opominjale da ne kontaktiraju Ambasadu jer tako „otežavaju proces i sebi i njima“ i slale im fotografije navodnih e-mail prepiski sa osobama koje su potpisane na falsifikovanim dokumentima i za koje su svi vjerovali da su službenici u Ambasadi.
No, nijedan od tih e-mailova nije stizao sa službene adrese Ambasade, već sa komercijalnih internet-servisa poput gmail i outlooka, što je neuobičajeno i nedozvoljeno u poslovnoj komunikaciji.
Istovremeno, Veladžić poručuje porodicama da počnu kupovati avionske karte.
„Viziranje vaših pasoša treba biti zvanično okončano tokom naredne sedmice, akobogda, tako da možete svoje karte početi kupovati. Molim vas, ukoliko zaboravimo, podsjetite nas na vaučer od 30% popusta na avionske karte kada budete dolazili ovamo, u znak zahvalnosti za strpljenje i kooperaciju na nivou. Bilo je svega, ali turbulencije tokom ovog leta su nezaobilazne”, napisala je porodici iz Mostara.
Tada je već većini bilo jasno da nešto nije uredu, ali otac četveročlane porodice iz BiH kaže da nije bilo lako reagovati. Prodali su imovinu, dali i najavili otkaze na poslu, a djeca su se pozdravila sa drugarima u školi.
„Ne možeš da napraviš neki radikalan korak jer si već napravio sebi problem, razumiješ?”, objašnjava on. “Očekuješ da će se nešto popraviti.“
Kako bi makar sebi objasnio šta se dešava, pozvao je prijatelje i saznao da potpisnici dokumenata zaduženi za vize uopće ne rade u Ambasadi.
Nazvao je Veladžić koja je odmah krenula iz Amerike. Četiri dana nakon dolaska u BiH, u julu ove godine, prvi put se uživo srela sa Ajšom Ramić u Visokom.
Istog dana su pasoši aplikanata, za koje se do tada vjerovalo da su u Ambasadi, poslani iz pošte u ovom gradu u običnoj koverti. Pisalo je da ih šalje Ana Kukolj iz Sarajeva koju je Ramić predstavljala kao službenicu Ambasade i potpisnicu odluka o dobijanju vize.
U narednih nekoliko dana Veladžić se sastajala sa klijentima, ponavljajući da su svima sigurne i vize i intervjui, iako je nekoliko njih već tada znalo da njihovi zahtjevi nisu ni predati – tako im je na upit odgovoreno iz Ambasade sa zvanične e-mail adrese.
Veladžić je sa klijentima otišla pred Ambasadu.
„Tek sam onda vidjela svojim očima kad mi je officer rekao ovo nije logo Ambasade, niste na listi“, tvrdi Veladžić i dodaje da je odmah pitala Ramić ko su ljudi za koje je tvrdila da su službenici Ambasade sa kojima sarađuje.
Među njima je bila i Amela Dinar Mostić.
„Ja sam ti vrlo dobro objasnila sve da je Amela dio tog tima i da je Amela šefica Ani (Kukolj, op. a.). Nema potrebe mene da ispituješ i mene tako da propitkuješ preko telefona. Ti i ja smo valjda tim u ovom svemu“, rekla joj je Ramić i zaprijetila policijom.
Jedina Amela Dinar Mostić u Visokom je doktorica u lokalnom Domu zdravlja. Ona tvrdi da ne poznaje svoju sugrađanku Ramić i da nema nikakve veze sa Ambasadom SAD-a u BiH.
Osim Ane Kukolj na falsifikovanom dokumentu potpisan je i Matthew Fist. Novinari CIN-a nisu pronašli ljude sa ovim imenima koji bi bili povezani sa Ambasadom, Ramić ili Veladžić.
„Sa svima sam komunicirala putem e-maila, ali nikada nikog nisam čula putem telefona“, kaže Veladžić.
PRIJAVE U BIH I SAD-U
Saznavši za ove događaje, Američka ambasada u Sarajevu je obavijestila bh. javnost, svoj ured u Washingtonu i lokalnu policiju o prevari.
Veladžić je prijavila Federalnoj upravi policije u Zenici Ajšu Ramić zbog prevare i vratila se u Ameriku. Tvrdi da je sve dokumente i informacije koje je davala ljudima dobijala od nje.
„Nisam znala da je to ilegalno. (…) Advokat radi posao koji treba da radi. Što ja moram razbijati glavom oko toga?!“
Svim klijentima i poslovnoj partnerki poslala je obavještenje o prekidu saradnje sa Ramić, zatraživši od nje da im vrati novac. Ramić se od tada nije javljala na njihove telefonske pozive, a nije htjela zvanično razgovarati ni sa novinarima CIN-a.
Ona je na zahtjev tužioca Zeničko-dobojskog kantona sredinom augusta saslušana zbog prijave o prevari koju je predala Veladžić .
Poslovnim partnericama je 36 porodica i pojedinaca uplatilo skoro 140 hiljada dolara. Prema riječima Merjem Veladžić, ona je dobila 48,5 hiljada, a Ramić 91,5 hiljadu dolara.
Među tim novcem je i 5.250 dolara koje je Edin Salešević iz Sant Luisa uplatio za vizu svoje rođake: „Ja sam rekao Merjem digni kredit, vrati novac kome možeš. Isplaćuj, plaćaj, šta ću ti ja!? Žao mi je, znamo se, žao mi je, ali ja tako kad tropnem, ja platim.”
Salešević je došao u BiH po dvoje mladih, planirajući im dati posao i šansu za ostvarenje američkog sna, ali se u novu domovinu vratio sam sa novom lekcijom iz starog zavičaja.
„Bosna je uvijek pravo mjesto za prevare.“
Monsinjor Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru ipak ne putuje u Rim iz zdravstvenih razloga te neće moći sudjelovati u izboru novog pape.
‘Ovaj papa sigurno će ostaviti brojne uspomene, ali i mnoga razočaranja. Crkva ima svoj način, stil reagiranja i djelovanja. Postoji Evanđelje, crkveni zakon, tradicija i prema tome, svaki papa se polako uključuje u taj ritam života Crkve, jasno unoseći i svoj stil. Tako da zapravo svjetski mediji često samo traže skandal, a ne gledaju na ono što je pozitivno i snažna poruka izgradnje. Sigurno je da je papa Franjo bio moralni najjači autoritet u ovom košmaru rata gdje se zapravo ubija nada. On je neumorno govorio protiv naoružanja, protiv rata, protiv terorizma, tako da je zapravo on bio posebna poruka ovom čovječanstvu’, komentirao je Puljić za RTL.
Sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine sazvana je za danas u Sarajevu. Najavljeni dnevni red sličan je kao nedavno u Predstavničkom domu, kada su na “maratonskoj” sjednici zastupnici većinom glasova odobrili Vladi Federacije BiH, kao predlagaču, izmjene i dopune Zakona o doprinosima, najavljene i za današnju raspravu u Domu naroda.
Predloženim zakonskim rješenjem se smanjuje zbirna stopa doprinosa za 13,25 posto, odnosno za pet i po indeksnih poena, odnosno sa 41,5 posto na 36 posto. Naime, smanjuje se stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret poslodavca za tri i po indeksna poena, kao i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje na teret poslodavca za dva indeksna poena, navela je Vlada Federacije.
Kako su pojasnili, predložene izmjene i dopune su dio seta fiskalnih mjera koje na osnovu svojih programa rada ona planira provesti. To se posebno odnosi na nove zakone o doprinosima i porezu na dohodak. Vlada kao razloge za donošenje zakona o doprinosima navodi rasterećenje privrede i smanjenje troška za plaće posebno imajući u vidu poslodavce koji će u 2025. godini imati veći trošak zbog isplaćivanja u skladu s Odlukom o iznosu najniže plaće.
Dom naroda trebalo bi danas da se izjasni i o imenovanju Upravnog odbora Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine, o čemu je na spomenutoj nedavnoj sjednici odlučivao i Predstavnički dom.
Prema odluci tog doma, odobreno je imenovanje Upravnog odbora čiji su predloženi članovi: Zoran Krešić iz reda Hrvata, za jednogodišnji mandat, Adnan Huskić iz reda ostalih naroda za dvogodišnji mandat, Daniela Gogić iz reda Srba za mandat od tri godine i Medina Mujić iz reda Bošnjaka na četvorogodišnji period. Predstavnički dom je većinski glasao i da Daniela Gogić bude predsjednica Upravnog odbora.
Sjednica Doma naroda, za čiji je dnevni red predloženo i više drugih akata, trebalo bi da počne u 12.00 sati.
U Bosni i Hercegovini danas se očekuje nestabilno i promjenljivo vrijeme sa mogućim pljuskovima i grmljavinom uz dnevnu temperaturu zraka do 27 stepeni Celzijusa.
Ujutro i prijepodne na zapadu i sjeveru biće promjenljivo oblačno, ponegdje sa slabom kišom, a u ostalim krajevima uglavnom suho i sunčanije.
Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će donijeti povremenu kišu i pljusak s grmljavinom. Moguće su i lokalne nepogode sa jačim pljuskovima, gradom i jakim vjetrom.
Jutarnja temperatura zraka od sedam do 13, u višim predjelima od četiri stepena, a dnevna od 21 do 27, u višim krajevima od 17 stepeni Celzijusa.
Puhaće slab vjetar, sjevernog i sjeveroistočnog smjera.
BiH
ZAMJENIK PREDSJEDATELJA ZASTUPNIČKOG DOMA PARLAMENTARNE SKUPŠTINE BIH UPUTIO JE PORUKU SUĆUTI U POVODU SMRTI SVETOG OCA PAPE FRANJE
Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marinko Čavara, uputio je poruku sućuti Njegovoj Ekscelenciji mons. Francisu Assisiju Chullikattu, apostolskom nunciju u Bosni i Hercegovini, u povodu smrti Svetog Oca Pape Franje.
Sućut je upućena i Katoličkoj crkvi, Svetoj Stolici, vjernicima u Bosni i Hercegovini i diljem svijeta, kao i svim ljudima koji su osjećali duboku povezanost i inspiraciju u Papinim riječima i djelima.
„U trenucima duboke tuge zbog smrti Svetog Oca, Pape Franje, upućujem izraze iskrene i duboke sućuti Katoličkoj crkvi, Svetoj Stolici, svim vjernicima i svim ljudima čije je srce dotakao svojim primjerom milosrđa, ljubavi i služenja. Papa Franjo ostavio je neizbrisiv trag kao duhovni pastir, čovjek evanđeoske jednostavnosti i predanosti bližnjemu. Njegove poruke nade i ljubavi nadahnjivale su milijune, a njegova ostavština ostat će trajno nadahnuće za sve koji teže miru, pravdi i ljubavi,“ poručio je gospodin Čavara.
U poruci sućuti, gospodin Čavara je također podsjetio na svoj posljednji susret sa Svetim Ocem, koji je, kako je naveo, ostavio dubok ljudski i duhovni dojam koji će trajno nositi kao ohrabrenje i nadahnuće.
Odlazak Pape Franje ostavlja veliku prazninu u srcima vjernika, ali i trajnu odgovornost da se njegov primjer ljubavi, poniznosti i služenja čovjeku nastavi živjeti u svakodnevici.
Papa Franjo posjetio je niz zemalja širom svijeta, a jedna od njegovih pastoralnih stanica bila je i Bosna i Hercegovina. Stotine hiljada ljudi iz cijele Bosne i Hercegovine, regije, ali i svijeta došlo je u Sarajevo 6. juna 2015. godine kako bi vidjeli papu, čuli njegove poruke i prisustvovali centralnoj misi koju je održao na stadionu Koševo.
Papa Franjo održao je prvo sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine (Mladen Ivanić, Dragan Čović i Bakir Izetbegović) koji su bili pokrovitelji njegove posjete. Uputio je tada poruke zajedništva koje i samo Sarajevo kroz svoju historiju odašilje.“Čak nam i sama arhitektonska struktura Sarajeva govori ovomu u prilog, jer se u svome urbanističkome spletu u neposrednoj blizini uzdižu sinagoge, crkve i džamije te je grad s pravom dobio naziv “europskog Jeruzalema”.
On zapravo predstavlja jedno veliko raskrižje kultura, naroda i vjera; takva uloga zahtijeva da se uvijek iznova grade novi mostovi te da se postojeći istovremeno obnavljaju i čuvaju, kako bi se osigurali učinkoviti, sigurni i civilizirani odnosi. Potreban nam je razgovor, otkrivanje bogatstva svakoga od nas, vrednovanje onoga što nas ujedinjuje te doživljavanje razlika kao mogućnost rasta, pritom poštujući svakog pojedinca. Prijeko je potreban strpljiv dijalog, pun povjerenja, tako da pojedinci, obitelji i zajednice mogu prenositi vrijednosti vlastite kulture i prihvaćati sve ono dobro u tuđim iskustvima. Na ovaj bi način mogle zacijeliti čak i velike rane nedavne prošlosti, a na budućnost bi se gledalo s nadom, te bismo se, slobodni od svakoga straha i mržnje, suočavali sa svakodnevnim problemima s kojima je svaka građanska zajednica pozvana suočiti se.…)
U ovoj Zemlji, mir i sloga među Hrvatima, Srbima i Bošnjacima te poticaji kojima se u posljednje vrijeme njeguje taj sklad, kao i srdačni i bratski odnosi između muslimana, židova i kršćana imaju važnost koja seže daleko izvan granica Bosne i Hercegovine. Ovime se daje svjedočanstvo cijelome svijetu kako je suradnja među različitim narodima i religijama u svrhu općega dobra itekako moguća; kako pluralizam kultura i tradicija može potaknuti i oživotvoriti neponovljivo i učinkovito rješavanje problema; kako se čak i najdublje rane mogu izliječiti zajedničkim hodom koji pročišćava sjećanja i daje nadu za budućnost”, naveo je papa Franjo u svom obraćanju u Predsjedništvu.
Poruku je zaključio da moli za mir i blagostanje Sarajeva i čitave Bosne i Hercegovine.
Poruke pape Franje sa mise na Koševu: “Nikada više rata!”Centralnu misu na stadionu koševu papa Franjo posvetio je govor miru.
“U biblijskim čitanjima koja smo poslušali odjeknula je više puta riječ “mir”. Uistinu, snažna proročanska riječ! Mir je Božji dar, Božji plan za čovječanstvo, povijest i sve stvoreno. To je plan koji uvijek nailazi na protivljenja čovjeka i zloga. Tako i u našemu vremenu težnja za mirom i trud oko njegovog postizanja sukobljavaju se s činjenicom da se u svijetu trenutno vode toliki oružani sukobi. To je jedna vrsta trećega svjetskog rata, koji se vodi “u dijelovima” te se, u kontekstu globalne komunikacije, doživljava prava ratna klima.
Postoje neki koji bi namjerno htjeli stvarati i izazivati ovu klimu, posebno oni koji nastoje izazvati sukobe među različitim kulturama i civilizacijama, te oni koji smišljaju ratove kako bi prodavali oružje. Ali rat podrazumijeva djecu, žene i starce u izbjegličkim kampovima; podrazumijeva prisilno napuštanje domova; podrazumijeva razrušene kuće, ulice i gospodarske objekte; podrazumijeva iznad svega tolike razorene živote. Vi to vrlo dobro znate, jer ste sve ovo doživjeli upravo ovdje: kolika patnja, kolika razaranja, kolika bol! Danas se, draga braćo i sestre, još jednom iz ovoga grada uzdiže vapaj naroda Božjega i svih muškaraca i žena dobre volje: nikada više rata!”, rekao je papa.Istakao je da Isusova riječ u Evanđelju: «Blago mirotvorcima» je uvijek aktualan poziv koji vrijedi za svaki naraštaj:Ne kaže “Blaženi propovjednici mira”: svako je sposoban govoriti o njemu, čak na licemjeran i lažan način. Ne. Kaže: «Blago miro-tvorcima», to jest, onima koji ga tvore, stvaraju. Stvarati mir svojevrsno je umijeće: zahtijeva se strast, strpljivost, iskustvo, postojanost. Blaženi su oni koji siju mir svojim svagdanjim radom, s gestama služenja, bratstva, dijaloga, milosrđa… Upravo će se ovi «sinovima Božjim zvati», jer Bog sije mir uvijek i posvuda; u punini vremena poslao je u svijet svojega Sina da imamo mir! Stvarati mir je posao koji se neumorno ostvaruje svakoga dana, korak po korak”.
Ona osoba, onaj narod kojega sam dosada doživljavao kao neprijatelja, zapravo ima isto lice kao i ja, moje srce, moju dušu. Imamo istoga Oca na nebesima. Dakle, istinska bi pravednost bila činiti toj osobi, tome narodu, sve ono što bih volio da bude učinjeno meni i mome narodu (usp. Mt 7,12). Mir je dar Božji, ne u kakvom magijskom smislu, nego upravo u ovomu:
On – Krist, sa svojim Duhom, može utisnuti u naša srca i tijela ove osjećaje i učiniti nas istinskim oruđem svojega mira. I, ponirući još dublje, Apostol nam govori kako je mir dar Božji baš zato jer je plod njegove pomirbe s nama. Samo ako se pomiri s Bogom, čovjek postaje pravi mirotvorac. Molimo danas Gospodina po zagovoru Blažene Djevice Marije, milost da imamo jednostavno srce, puno strpljivosti, želje i zalaganja za pravednost. Molimo ga da budemo milosrdni, da se zalažemo i da stvaramo mir, a ne rat i neslogu. Jedino je to put koji nas čini sretnima, koji nas čini blaženima”, poručio je papa.
Vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić na uskrsni ponedjeljak, 21. travnja u povodu smrti pape Franje uputio je Okružnicu svećenicima, redovnicima, redovnicama i svim vjernicima Vrhbosanske nadbiskupije koju prenosimo u cijelosti:
Vjerujem u uskrsnuće tijela i život vječni!
U jutro uskrsnoga ponedjeljka, dok svijetom odjekuje radosna vijest uskrsnuća Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, nade naše, usnuo je papa Franjo, milošću Božjom svjedok i propovjednik nade, prijatelj i brat svakoga čovjeka, Isusov svećenik i biskup, koji je kao nasljednik apostola Petra, po Isusovoj želji utvrđivao braću i sestre u vjeri (usp. Lk 22,32).
Zahvalni smo Gospodinu Bogu što mu je, po svojoj providnosti, povjerio vršenje karizme i službe na čelu cijele crkvene zajednice Isusovih vjernika, koju je na početku povjerio apostolu Petru riječima: „Ti si Petar-Stijena i na toj stijeni sagradit ću Crkvu svoju i vrata paklena neće je nadvladati. Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskoga, pa što god svežeš na zemlji, bit će svezano na nebesima; a što god odriješiš na zemlji, bit će odriješeno na nebesima“ (Mt 16,18-19).
Puni vjere u uskrsnuće tijela i život vječni, molimo Božje milosrđe da svoga vjernoga slugu pokojnoga papu Franju nagradi životom vječnim.
U raj poveli ga anđeli i na dolasku njegovu primili ga sveci i mučenici!
Pozivam sve svećenike, redovnike, redovnice i sve ostale Kristove vjernike u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, da se ujedine u osobnoj molitvi za pokojnoga papu Franju i određujem da se na dan njegova pokopa u svim župnim i drugim zajednicama, u kojima se slavi sveta Misa, uključi također molitvena nakana za pokoj njegove duše.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!
Tomo Vukšić, nadbiskup
Pontifikat pape Franje ostat će zapamćen po mnogim važnim događajima, a za nas je posebno važan i ističe se njegov odnos prema Međugorju. Sveti Otac bio je prvi papa koji je, unatoč osobnoj rezerviranosti prema ukazanjima, odlučno otvorio vrata ovog hercegovačkog mjesta cijelom svijetu.
Papa Franjo nije samo govorio o Međugorju, već je poduzeo konkretne korake koji su obilježili novu etapu u odnosu Svete Stolice prema tom svetištu. Ovo su ključni trenuci zbog kojih ćemo ga pamtiti:
1. Istražno povjerenstvo o ukazanjima
Papa Franjo podržao je rad posebnog vatikanskog povjerenstva, predvođenog kardinalom Camillom Ruinijem, koje je pozitivno ocijenilo prva ukazanja iz 1981. godine.
2. Imenovanje posebnog papinskog izaslanika
Godine 2017. imenovao je nadbiskupa Henryka Hosera za posebnog izaslanika za Međugorje, s ciljem jačanja pastoralne skrbi za milijune hodočasnika.
3. Dopuštenje organiziranih hodočašća
Na Papinu inicijativu 2019. godine službeno je dopušteno organizirano hodočašćenje u Međugorje, što je označilo veliko priznanje važnosti tog mjesta u životu Crkve.
4. Rezerviranost prema svakodnevnim ukazanjima
Iako je bio oprezan prema svakodnevnim ukazanjima, Papa nije umanjivao duhovne plodove Međugorja. Poručio je:
“Ja više volim Mariju, našu Majku, a ne Mariju koja svaki dan šalje poruke.”
5. Priznavanje duhovnih plodova Međugorja
Papa Franjo više je puta naglasio važnost obraćenja, molitve i ispovijedi koje su plod duhovnog života u Međugorju, rekavši:
“Obraćenja, molitva, ispovijedi – to su stvari koje se događaju u Međugorju, a to nitko ne može zanijekati.”
Unatoč osobnoj opreznosti prema fenomenu ukazanja, papa Franjo je Međugorju dao snažno priznanje kao mjestu molitve, mira i obraćenja.
Zato Papu Franju pamtimo da je otvorio vrata Međugorja cijelom svijetu – priznajući snagu vjere koja nadilazi granice i razlike.
Najveći poslodavac u Federaciji Bosne i Hercegovine je kompanija Bingo Tuzla koja upošljava 8.413 radnika, piše Biznisinfo.ba.
BiznisInfo.ba donosi listu 20 najvećih poslodavaca u Federaciji, a prema podacima zaključno s krajem 2024. godine,
Listom, ukupno gledajući, dominiraju javna preduzeća – poput telecoma, elektroprivreda, rudnika, željeznica, komunalnih preduzeća, pošta itd.
No, tu je i nekoliko privatnih kompanija koje su uspjele napraviti velike i uspješne biznise i zaposliti stotine ili hiljade radnika. Pogledajte cijelu listu:
- Bingo Tuzla – 8.413
- Elektroprivreda BiH – 3.808
- BH Telecom – 2.970
- Konzum Sarajevo – 2.717
- BH Pošta – 2.609
- Željeznice FBiH – 2.498
- RMU Banovići – 2.469
- Elektroprivreda HZ HB – 2.349
- Arcelormittal Zenica – 1.924
- FIS Vitez – 1.859
- Prevent Sewing – 1.780
- Rudnik Kreka Tuzla – 1.710
- DDC MLS Sarajevo – 1.619
- Igman Konjic – 1.503
- Agencija SEC ONE – 1.221
- HT Mostar – 1.198
- RMU Kakanj – 1.179
- Premier World Sport Čitluk – 1.144
- KJKP RAD Sarajevo – 1.092
- Alma-Ras Olovo – 1.067
Belegić je informaciju najavio ove sedmice tokom posjete Italiji.
– Nakon uspješne posjete Njemačkoj prošle sedmice gdje sam obavio važne razgovore i uspostavio nove kontakte, danas sam u ltaliji u posjeti kod našeg novog poslovnog partnera sa kojim je dogovorena konkretna poslovna saradnja za naredni period.
Svjestan odgovornosti posla koji radim, trudim se da svakim danom doprinesem boljem rejtingu naše kompanije na europskom i svjetskom tržištu. U narednim danima će uslijediti potpisivanje novih ugovora koji će dodatno ustabiliti trenutnu poziciju BNT-TMiH, te otvoriti mogućnost za nova zapošljavanja – objavio je Belegić.
Osnovna djelatnost firme BNT-TMiH je proizvodnja raznih minobacača, haubica, ručnih bacača, bestrzajnih topova, tenkovskih topova i avionskih topova, podsjeća BiznisInfo.ba.
Firma je lani imala ukupne prihode od 34,7 miliona KM. Poređenja radi, godinu ranije prihodi su bili 13,7 miliona maraka. Procentualno gledajući BNT-TMiH je u prošloj godini imao najveći rast prihoda među kompanijama namjenske industrije FBiH.
Preduzeće je lani ostvarilo dobit od 2,47 miliona maraka, dok je godinu prije toga dobit bila 311 hiljada KM.
Vijesti11 minuta ago
Dom naroda PFBiH razmatra upućivanje inicijative o danu žalosti na dan sahrane pape Franje
Poslanici u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmatrat će danas da Vladi FBiH i Vijeću ministara pošalju inicijativu...
Politika19 minuta ago
Usvojen prijedlog SNSD-ovog ministra za isplatu duga Viaductu na Vijeću ministara
Ministri HDZ-a i SNSD-a su na današnjoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine preglasali bošnjačke ministre i usvojili prijedlog ministra...
Politika4 sata ago
U toku izgradnja novog dječijeg igrališta u JU Dječiji vrtić Donji Vakuf
U okviru projekta koji ima za cilj unapređenje uslova za rast i razvoj najmlađih, u JU Dječiji vrtić Donji Vakuf...
Događanja5 sati ago
Dan otvorenih vrata u Gradskoj knjižnici Novi Travnik – knjige, kultura i tradicija na dohvat ruke
Dan otvorenih vrata u Gradskoj knjižnici Novi Travnik – knjige, kultura i tradicija na dohvat ruke Gradska knjižnica Novi Travnik...
Politika5 sati ago
U srijedu XIX. sjednica Sabora Kantona Središnja Bosna
XIX. sjednica Sabora Kantona Središnja Bosna sazvana je za 23.4.2025. godine (srijeda) u 10:00 sati, u prostorijama Sabora Kantona Središnja...
Svijet5 sati ago
Danas je Svjetski Dan planete Zemlje
Svjetski dan planete Zemlje 2025. 🌿🌳❤️ Dan planete Zemlje obilježava se svakog 22. aprila u više od 150 zemalja širom...
Događanja6 sati ago
Večeras u pivnici Stella novi “Glazbeni kviz”
🎶 Glazbeni quiz u pivnici Stella Novi Travnik 🎶 Jeste li spremni za još jedno izdanje glazbenog kviza? Sjajna atmosfera...
BiH7 sati ago
Monsinjor Vinko Puljić neće sudjelovati u izboru novog pape
Monsinjor Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup u miru ipak ne putuje u Rim iz zdravstvenih razloga te neće moći sudjelovati u...
