Gaming industrija ostvaruje odlične rezultate

 

Globalna pandemija zaustavila je svijet, ali je istodobno ljubiteljima videoigara omogućila da više vremena provode pred računalom. Za programske inženjere i autore igara to znači rast prodaje i prihoda. Dobre brojke bilježe i hrvatski predstavnici te industrije.

Zbog epidemije rušili su se rekordi na svjetskim distribucijskim platformama. Neke od njih bilježile su i po 30 milijuna igrača istodobno.

– 2008. gaming industrija je ostala netaknuta, tako je sad i u ovoj situaciji. Općenito je IT dosta otporan i na rad od doma, kaže tehnički direktor Gamepires studija Andrej Levenski.

Trenutačno najpopularnija hrvatska igra, Scum, 2018. bila je globalni hit. No tijekom 2019. i ove neobične 2020. trebalo je steći povjerenje igrača i pokazati ozbiljnost.

– Što se tiče Scum-a, mi smo utrostručili broj aktivnih igrača i imali smo jako dobre prodajne rezultate zadnjih opar tjedana, ali razlog tome je poprilično velika marketinška kampanja i poprililčno veliki update koji je izašao prije tjedan i pol dana, ističe Levenski.

Uskoro na tržište izlazi još jedna hrvatska igra, Primordials.

– Mi smo sad u pripremama zadnjih šest mjeseci za izlazak igre na tržište i odlučili smo da će datum bit 6.10. još u prvom mjesecu i nismo odgodili taj dan, niti nam je to u planu, kaže Domagoj Ante Sulić iz Global Dodo Entertainmenta.

Možda nikad nije bilo bolje vrijeme za objavu videoigre, ali i za investicije u taj sektor.

– Pokazalo se sad u koroni da su se masovno povećale investicije u razvoj novih igara na zapadu, u EU ili SAD. Sve više se traže novi projekti, nove videoigre, dodaje Sulić.

Razvoj videoigara potiče i Europska unija koja ove godine sufinancira razvoj 31 igre, a na popisu su i tri hrvatske. Maksimalni iznos od 150 tisuća eura, tj. malo više od milijun kuna, dobio je samoborski studio.

– Mi smo u procesu odvajanja od vanjskih publishera tako da imamo u procesu dvije vlastite igre i ova treća je sigurno nešto što ide u našem smjeru. Novci koje smo dobili će se 90% utrošiti na zaposlenike, a ostalih 10% na sitnice, tipa marketing, kaže direktor Pine studija Vladimir Koščica.

Rezime pandemijske krize jest da su prihodi u ovoj industriji svima rasli, a pomoć od države – nije trebao nitko.

Izvor: Pogled.ba

NE PROPUSTITE