Tuzla je proteklog vikenda bila domaćin jubilarnog, desetog izdanja Međunarodnog kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, jednom od najznačajnijih regionalnih naučnih skupova posvećenih pčelama, pčelarstvu i apiterapiji.  Održan u hotelu “Salis”, kongres je još jednom potvrdio da je Bosna i Hercegovina snažna tačka na međunarodnoj naučnoj i pčelarskoj mapi, te da Tuzla ima poseban simbolički značaj kao grad u kojem je kongres nastao prije deset godina.

Ovogodišnji skup okupio je učesnike iz dvadesetak država, s više od 40 naučnih i stručnih radova, nizom plenarnih i pozvanih predavanja, panel diskusija, poster prezentacija te zaključcima, koji su usmjereni na unapređenje pčelarske prakse, kvaliteta meda i razvoja međunarodne saradnje. Kongres je otvoren konferencijom za medije, nakon čega je uslijedio bogat dvodnevni program.

Kongres su zajednički organizovali Udruženje za prehranu i dijetetiku BiH, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka (Hrvatska) i Univerzitet u Tuzli, uz snažnu podršku pčelarskih udruženja, akademskih institucija, privrednih partnera i javnog sektora.

Jubilarno izdanje označilo je povratak kongresa u grad u kojem je osnovan. Profesor Midhat Jašić, predsjednik Organizacijskog odbora i osnivač kongresa, tokom ceremonije otvaranja istakao je važnost kontinuiteta i međunarodnog rasta ovog skupa.

– Za nas je ovo više od kongresa – to je zatvoreni krug, simbol ustrajnosti i jedinstva. Kada pogledamo put koji smo prošli, vidimo da naš kongres raste iz godine u godinu, okupljajući naučnike, pčelare, profesore, istraživače i partnere iz sve većeg broja zemalja”, poručio je Jašić. On je sa posebnim ponosom naglasio da je zemlja partner ovogodišnjeg kongresa Republika Turska, te da je Malezija, kroz uvažene profesore i istraživače, dala snažan doprinos međunarodnom karakteru skupa.

Ključne teme dvodnevnog skupa

Tokom dvodnevnog rada učesnici su razmijenili najnovija znanja koja se tiču apiterapije, klimatskih promjena, digitalnih inovacija u pčelarstvu, kvaliteta i standardizacije meda, ekonomskih i tržišnih kretanja, sigurnosti hrane i značaja pčelinjih proizvoda za javno zdravlje.

Pčelinji proizvodi, kako je istaknuto, već decenijama privlače pažnju medicinske i nutricionističke zajednice zbog svojih snažnih antibakterijskih, antiinflamatornih i imunomodulatornih svojstava. Globalni trendovi pokazuju rast potražnje za prirodnim, funkcionalnim prehrambenim i farmaceutskim proizvodima, zbog čega med, propolis, matična mliječ i drugi derivati pčelinjeg porijekla dobivaju sve veće mjesto u zdravstvenim sistemima brojnih zemalja.

Na kongresu je posebno naglašeno da klimatske promjene predstavljaju najveći savremeni izazov za pčelarstvo.  Poremećaji u vegetaciji, ekstremne temperature i smanjenje medonosnih resursa već utiču na preživljavanje pčela i prinose meda.

Stručnjaci su naglasili da je nužno ubrzano djelovanje kroz selekciju otpornijih matica, bolje upravljanje pašnim resursima, uvođenje inovativne opreme i razvoj međunarodnih istraživačkih projekata usmjerenih na mitigaciju klimatskih posljedica.

Jedna od centralnih tema bila je i borba protiv patvorenog meda, globalnog problema koji pogađa i velike i male proizvođače. Učesnici su se složili da je jačanje laboratorijskih kapaciteta, standardizacija analiza i bolja institucionalna koordinacija ključ zaštite i kupaca i domaćih proizvođača, posebno imajući u vidu rastuću konkurenciju na međunarodnom tržištu. Naglašena je važnost brendiranja lokalnih sorti meda i razvoja specifičnih proizvoda koji reflektiraju tradicionalnu i ekološku vrijednost regije.

Inovacije, uključenje mladih, javno zdravlje…

Ni segment inovacija nije ostao po strani. Predstavljene su nove digitalne tehnologije, pametne pojilice, napredni monitoring pčelinjih zajednica i savremene formulacije proizvoda od meda, što je pokazalo da pčelarstvo postaje sve više tehnološka, a ne samo tradicionalna grana poljoprivrede. Kongres je posebno istakao potrebu za snažnijom vezom nauke i industrije, kako bi inovacije brže prelazile iz laboratorija u realnu praksu.

Jedan od važnih zaključaka bio je i razvoj edukativnih i inkluzivnih programa, posebno za mlade. Predstavljeni su primjeri dobre prakse poput dječjeg programa “Apikultura – slatka priča iz vrtića”, a učesnici su podržali intenzivnije uključivanje mladih generacija kroz radionice, obuke i istraživačke projekte. Regionalna saradnja je takođe istaknuta kao nužan korak za zajedničko rješavanje izazova poput bolesti pčela, tržišnih nesigurnosti i klimatskih rizika.

Snažnu podršku pružili su Pčelarska udruženja Tuzlanskog kantona, Hrvatska akademija tehničkih nauka, Komora glavnih farmaceuta TK, EHEDG – Europska grupa za higijensko inženjerstvo i dizajn, Vlada TK; Grad Tuzla, Ministarstvo poljoprivrede TK, BH Pošta, AS Grupa, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, Tvornica cementa Lukavac, Grad Kakanj, Farmaceutska komora Tuzla, Skupština TK, Grad Srebrenik, Bingo Tuzla, FARM SCALE Srebrenik, te Zada Pharmaceutical Tuzla.

Kongres je završen usvajanjem rezolucije kojom se potvrđuje da su pčele i pčelinji proizvodi od vitalnog značaja za očuvanje okoliša, bezbjednost hrane, javno zdravlje i održivost poljoprivrede. U završnoj poruci, profesor Jašić poručio je:

– Neka vas ovaj jubilej inspirira da sljedeće desetljeće bude još produktivnije i inovativnije. Tuzla je mjesto gdje je naš kongres rođen i gdje mu se uvijek vraća, jača i spreman za nove iskorake.

Na kraju skupa, u usvojenoj Rezoluciji, istaknuti su regionalna saradnja, edukacija i uključivanje mladih, inovacije kao ključ za napredak, ekonomske perspektive i tržište, kvalitet i sigurnost meda, zaštita okoliša i biodiverziteta, utjecaj klimatskih promjena na pčelarstvo, te značaj pčelinjih proizvoda kao resursa za javno zdravlje. Ovogodišnji skup još jednom je potvrdio da je kongres ostavio je snažan temelj za naredne godine, podižući standarde i očekivanja u ovoj oblasti.

Organizacioni odbor Kongresa