Vijeće Suda BiH nepravomoćno je proglasilo krivim bivšeg ministra sigurnosti Selmu Cikotića (SDA) za zloupotrebu položaja, piše Avaz.
TOP
Zabrinjavajuća objava NASA-e: Mjesec će pokrenuti velike poplave

NASA je nedavno objavila upozorenje da će sredinom 2030-ih Mjesec početi uzrokovati sve učestalije i sve veće poplave priobalnih područja i naselja u razdoblju koje će trajati desetak godina.
Naime, na svojoj putanji oko Zemlje Mjesec će se tada naći u položaju u kojem će se više astronomskih utjecaja poklopiti tako da će povećavati plime. Ovaj efekt dodatno će pojačati porast razine mora uzrokovan klimatskim promjenama, prenosi Index.
Studija, koju su proveli članovi NASA-inog znanstvenog tima za promjenu razine mora sa Sveučilišta na Havajima, pokazala je da će plime i oseke u cijelom SAD-u češće premašivati uobičajene pragove. Štoviše, ekstremno visoke i niske razine mora će se ponekad događati svakih nekoliko dana ili možda čak svaki dan u nizovima koji će trajati po mjesec dana ili čak duže, ovisno o položaju Mjeseca, Zemlje i Sunca. Njihov utjecaj najviše će se osjetiti u područjima s niskim obalama.
Iako takve poplave ne uzrokuju katastrofalne štete kakve uzrokuju uragani, one ipak nisu zanemarive. Naime, u naseljima s niskim obalama događat će se da će neke kuće, trgovine, parkirališta i sl. danima biti pod vodom, što znači da će vlasnici trpjeti značajne štete.
“Nisko pozicionirana područja koja se nalaze u blizini obale sve su više izložena riziku povećanih poplava, a to će se samo pogoršavati. Kombinacija gravitacijskog privlačenja Mjeseca, porasta razine mora i klimatskih promjena dovest će do još gorih poplava na našim obalama, ali i diljem svijeta”, rekao je upravitelj NASA-e Bill Nelson.
Zašto će se to događati 2030-ih?
Najveći utjecaj na plimu na Zemlji ima gravitacija Mjeseca koja privlači vodu u oceanima i morima. No, na nju, među ostalim, također utječu i gravitacijska privlačnost Sunca i okretanje Zemlje oko osi koje stvara centrifugalnu silu. Kada se ovi utjecaji podudare, plima jača.
Pritom treba znati da Mjesec oko Zemlje ne kruži po fiksnoj orbiti. Ravan u kojoj se on kreće malo tetura gore-dolje u odnosu na ekvatorijalnu ravan, ali i u odnosu na ravan u kojoj se Zemlja okreće oko Sunca (pogledajte gif dolje). Svakih 18.6 godina Mjesec prolazi kroz fazu koja se naziva Mjesečev zastoj (engl. lunar standstill). Ova pojava prvi put je zabilježena još 1728. godine.
Postoje dva Mjesečeva zastoja – mali i veliki. Tijekom malog otkloni pod kojim će se u odnosu na ekvatorijalnu ravan Mjesec naći prema sjeveru i prema jugu su najmanji (+/- 18.5°), dok su tijekom velikog najveći (+/- 28.5°). Drugim riječima, tijekom malog zastoja otkloni svih ravni ključnih za plimu i oseku – ekvatorijalne, Mjesečeve i Sunčeve – međusobno su najmanji, dok su tijekom velikog najveći (grafika dolje). To pak znači da se tijekom malog sve ključne sile koje djeluju na plimu – gravitacijska Mjesečeva, gravitacijska Sunčeva i centrifugalna Zemljina – najviše podudaraju, što podrazumijeva da su njihovi zbrojeni utjecaji tada najveći. To konačno dovodi do povećanja amplitude plima i oseka, a time i učestalijih poplava.
U prvoj polovici ciklusa, kako se Mjesec kreće prema velikom zastoju, plime se smanjuju i niže su od prosjeka, dok se u drugoj polovici ciklusa, kako se Mjesec približava malom zastoju, povećavaju.
Dakle, prva polovica 18.6-godišnjeg lunarnog ciklusa suzbija učinak porasta razine mora, dok ga druga povećava. No, zbog globalnog porasta razine mora visoke razine mora dodatno postaju sve veće, zbog čega ćemo uskoro imati sve više problema s poplavama tijekom malog zastoja.
Mjesec je trenutno u fazi ciklusa kada su plime pojačane, ali za sada još uvijek ne dolazi do značajnih poplava, ako se gleda njihov prosjek za određeno područje. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) izvijestila je o više od 600 takvih poplava 2019. godine. Međutim, prema studiji objavljenoj u Nature Climate Change, počevši od sredine 2030-ih, u sljedećem vrhuncu ciklusa, kombinacija porasta razine mora s lunarnim ciklusom uzrokovat će da obalni gradovi širom SAD-a budu izloženi dramatičnom povećanju broja poplava.
Što to znači za Jadransko more?
Dr. sc. Jadranka Šepić s PMF-a u Splitu ističe da su razine plime i oseke u različitim dijelovima svijeta jako različite.
“Razlika između plime i oseke ovisi o tome na kojoj se obali nalazimo – rekordne razlike bilježe se, primjerice, na zapadnoj obali Atlantika, u zaljevu Fundy, u Kanadi, gdje se, na dnevnoj bazi, razina mora može promijeniti za vrtoglavih 16 m, dok su na Sredozemlju plimne oscilacije mnogo slabije izražene i većinom iznose svega nekoliko desetaka cm”, kaže Šepić.
No, ističe, izuzetak je Jadran, prvenstveno sjeverni, u kojem plimne oscilacije mogu uzrokovati promjenu razine mora višu od jednog metra tijekom jednog dana.
“Zanimljivo je da plimne oscilacije nisu uvijek iste, već se mijenjaju iz dana u dan – pa će nekad visoke vode biti više, a niske niže, a nekad će situacija biti obrnuta – ove promjene najuočljivije su kad se razina mora promatra mjesec dana. No, ovakve promjene u visini plimnih oscilacija uočavaju se i tijekom duljih razdoblja, primjerice tijekom 18.6 godina. Trenutno smo u razdoblju kad su plimne oscilacije nešto izraženije od prosjeka. Nakon ovoga slijedit će razdoblje manje jakih plimnih oscilacija, da bi se razdoblje izraženih oscilacija vratilo sredinom 2030-ih godina”, kaže Šepić.
Kakve sve ovo ima veze s poplavama izazvanim povišenom razinom mora? Potencijalno velike. Poplave se u pravilu događaju kad se poklopi više čimbenika od kojih su dva najvažnija prisustvo ciklone ili uragana koji izazivaju porast razine mora poznat kao olujni uspor (npr. venecijanske Acqua Alte) te visoka razina mora zbog plimnih oscilacija – kombinacija ova dva faktora može dovesti do katastrofalnih poplava.
Prikaz porasta u plavljenju mora s klimatskim promjenama u Veneciji
“Da bi se procijenilo kolike će biti poplave u budućnosti, potrebno je procijeniti koliko će biti jake ciklone, koliko će biti jake plimne oscilacije, ali i koliko će porasti srednja razina mora. Ako bi se svi ovi procesi odvijali u istom smjeru, odnosno bili izraženiji – poplave bi bile sve češće i jače. Recentna istraživanja pokazuju da je snaga olujnih uspora u Jadranu nepromjenjiva ili da slabi te da će se u budućnosti nastaviti sličan trend. Kad je riječ o plimnim oscilacijama, promjene njihove visine tijekom 18.6 godina u Jadranu ne bi trebale iznositi više od 10-ak centimetara – iako je već ovo vrijednost koja može utjecati na to da neka obala poplavi ili ne poplavi, 10 cm ipak nije znatna visina, tako da efekt bitno učestalijeg broja poplava na Jadranu zbog promjene snage plimnih oscilacija tijekom perioda od 18.6 godina ne treba očekivati”, kaže Šepić.
Srednje razine mora u Jadranu ubrzano rastu
No, dr. sc. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu ističe da ne treba zaboraviti efekte klimatskih promjena.
“Uzmemo li u obzir srednji porast razine mora, uzrokovan antropološkim klimatskim promjenama, situacija izgleda znatno opasnije”, kaže Dunić..
“Treba napomenuti da istraživanja pokazuju da bi srednji porast razine mora mogao promijeniti i visinu plimnih oscilacija, no postavlja se pitanje u kolikoj mjeri takve promjene možemo očekivati u Jadranu. Kad se priča o porastu srednje razine mora, treba imati na umu dva glavna uzroka. U prvom redu tu je tzv. steričko širenje vodenih masa koje se javlja zbog promjene u gustoći mora. Naime, viša temperatura mora znači i manju gustoću, pa se ukupni volumen vodenih masa širi. Ovaj efekt, dominantno izazvan ljudskim utjecajem na klimu, od 1970-ih do 2000-ih bio je dominantan razlog globalnog dizanja srednje razine mora. Nakon 2000-ih glavnu ulogu u porastu srednje razine mora preuzelo je topljenje ledenjaka te Antarktičkog i Grenlandskog ledenog pokrivača uslijed još bržeg rasta globalne temperature. Otopljeni led danas dominantno doprinosi ukupnom povećanju srednje razine mora. No, budućnost grenlandskog i antarktičkog leda još je uvijek neizvjesna jer ponajviše ovisi o stupnju emisije stakleničkih plinova, a time i o stupnju rasta globalne temperature atmosfere. Ponekad se u istraživanjima srednjeg porasta razine mora uzima u obzir i smanjenje termohaline cirkulacije (cirkulacija vode u oceanima koju pokreću promjene u toplini i slanosti vode op.a.), npr. Golfske struje, što dovodi do snižavanja srednje razine mora. No, to snižavanje je bar za red veličine manje u odnosu na prva dva faktora i stoga nema velik utjecaj na srednju razinu mora. Sve navedeno osjeća i Sredozemno, pa i Jadransko more”, kaže Dunić.
Klimatske promjene, tlak zraka, vjetar, utjecaj Mjeseca…
Zadnja istraživanja temeljena na stvarnim mjerenim podacima pokazuju da se od 1970-ih godina do danas bilježi rast srednje razine mora na globalnoj razini, ali i u pokrajnjim morima, kakvo je Sredozemno.
“Štoviše, prosječni trend rasta srednje razine Sredozemnog mora prati globalne trendove s rastom od 1 do 4 mm godišnje, prema procjenama od 1970. Ti trendovi su, nažalost, rastući, što znači da je porast na godišnjoj razini sve veći. Svaki porast u emisiji stakleničkih plinova dovodi do rasta trenda globalne temperature, a to znači da je vrlo izvjesno da će se stopa rasta srednje razine mora još više povećavati u budućnosti”, kaže Dunić.
Na poplave mora utječe više čimbenika, među kojima su uz plime važne i oluje, odnosno ciklone. Nizak tlak zraka koji se nalazi u središtu ciklone uzrokuje porast razine mora putem tzv. inverznog barometarskog efekta – smanjenje tlaka od 1 hPa uzrokuje porast razine mora od 1 cm. Ako znamo da se tlak u središtu ciklone nad Jadranom može spustiti na 960-970 hPa u odnosu na uobičajenih 1010-1020 hPa, ovo uzrokuje porast razine mora od oko 50 cm. No, ciklone utječu na porast razine mora i putem vjetra koji ih redovito prati. Nad Jadranom za vrijeme prolaska ciklone najčešće puše olujno jugo, vjetar jugoistočnog smjera koji nagurava vodu iz dubokog južnog u plitki sjeverni dio Jadrana. Efekt porasta razine mora uslijed vjetra je u najmanju ruku jak kao i efekt porasta razine mora zbog smanjenja tlaka zraka, a može biti i jači. Kad se s ovim procesima poklopi visoka razina mora zbog plime, može doći do rekordnih poplava.
Štoviše, Šepić kaže da su istraživanja u kojima trenutno sudjeluje pokazala da bi, kada bi se u nekoj situaciji poklopile maksimalne razine mora uslijed svih procesa koji utječu na njih, moglo doći do dvostruko većih poplava od dosad zabilježenih duž čitave istočne obale Jadrana. I to sve bez uzimanja u obzir klimatskih promjena i porasta srednje razine mora!
Klimatske promjene mogle bi podići razine mora za pola metra i više
Superpozicija više procesa se najbolje očituje u Veneciji kada olujni južni vjetar široko nagura vodu u plitkoj laguni prema obali u vrijeme kada je i plima visoka.
Većina žrtava tijekom tropskih ciklona rezultat je olujnih uspora, a poplave su glavni izvor štete na infrastrukturi i imovini. Kako ekstremno vrijeme postaje sve intenzivnije, a razina mora raste zbog klimatskih promjena, očekuje se da će olujni uspori povećati rizike za obalno stanovništvo.
“Ako se ostvare trenutna predviđanja rasta srednje razine mora od oko pola metra do kraja 21. st., diljem Zemlje, pa i u Jadranu, može doći do znatnog jačanja poplava čak i ako intenzitet i učestalost olujnih uspora i plimnih oscilacija ostanu isti. Naime, nije svejedno kreću li olujni uspor i plimne oscilacije od trenutne srednje razine mora ili od 0.5 m više razine. Stoga možemo zaključiti da, za razliku od porasta visine plimnih oscilacija od 10-ak cm u Jadranu, koji se zbog položaja Mjeseca i Sunca javlja svakih 18.6 godina, porast srednje razine mora zbog antropoloških klimatskih promjena može uzrokovati znatno jače i dugotrajnije poplave diljem Jadrana”, upozorava Dunić.
Stručnjaci ističu da se ljudi u obalnim naseljima trebaju pripremiti za promjene koje nas čekaju. Jedno od rješenja je izgradnja zapreka za olujne uspore, nalik na zapreke kakve imaju japanska naselja protiv tsunamija. No i s ovakvim zahvatima treba biti oprezan jer preveliko oslanjanje na takve sustave može povećati opasnost u slučaju da ljudi povjeruju da su apsolutno sigurni.Tragičan je primjer upravo Japan gdje je tsunami iz 2011. godine odnio mnogo ljudskih života nakon što je val prešao zidove koji su ga trebali zaustaviti
Centralna.ba
BiH
U tijeku pojačane inspekcijske kontrole

U tijeku provođenja drugog ciklusa pojačanih inspekcijskih nadzora u oblasti borbe protiv “sive ekonomije” (rad na crno-neprijavljeni radnici, neregistrirani subjekti ili rad bez odobrenja, neizdavanje fiskalnih računa), inspektori Federalne uprave za inspekcijske poslove su u periodu od 9. listopada do 30. studenog 2023. godine izvršili 1.801 pojačani inspekcijski nadzor i 25 kontrolnih nadzora, u kojima su evidentirani prekršaji koji podrazumijevaju izdavanje 636 prekršajnih naloga s financijskim teretom od 600.432,00 KM.
Subjektima nadzora kod kojih su uočena manja odstupanja izdata su 134 rješenja o otklanjanju nedostataka, te zbog propusta neće biti prekršajno sankcionirani ukoliko iste otklone u ostavljenom roku. Izrečeno je i 69 rješenja o privremenoj zabrani rada, a za naplatu na ime naknada za vode, šume, ceste i zrak je evidentiran iznos od 1.413.319,65 KM. U nadzorima u oblasti radnih odnosa u suradnji s županijskim inspekcijama rada, zatečeno je 13 radnika na crno.
U kontrolama temeljem Zakona o fiskalnim sistemima FBiH, utvrđeno je da svaki od 786 kontroliranih subjekta posjeduje fiskalnu kasu, dok 15 subjekata u trenutku nadzora nisu izdavali fiskalne račune, zbog čega će biti prekršajno sankcionirani. Kazne za neizdavanje fiskalnog računa propisane su Zakonom o fiskalnim sustavima FBiH, a kreću se u rasponu od 2.500 KM do 20.000 KM za pravnu osobu– obveznika, od 1.000 KM do 3.000 KM za odgovornu osobu u pravnom subjektu, te od 3.000,00 KM do 10.000,00 KM za poduzetnika.
Pojačane nadzore provode mješoviti timovi Federalne uprave za inspekcijske poslove u suradnji s županijskim inspekcijskim organima, u skladu s “Programom pojačanih inspekcijskih nadzora na području svih kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine”, kroz dva ciklusa – prvi od ožujka do srpnja, te drugi od listopada do prosinca 2023. godine.
Pojačani nadzori će trajati do 22. prosinca
Od početka provođenja pojačanih inspekcijskih nadzora u FBiH u ožujku 2023. godine do 30.11. 2023. godine, izvršena su 5.473 inspekcijska nadzora i 99 kontrolnih nadzora, u kojima su utvrđeni prekršaji koji podrazumijevaju izdavanje 2.284 prekršajna naloga s financijskim teretom od 2.776.658,00 KM. Izrečeno je i 190 rješenja o privremenoj zabrani rada, a subjektima nadzora kod kojih su uočena manja odstupanja izrečeno je 436 rješenja o otklanjanju nedostataka.
Evidentiran je iznos od 1.941.973,54 KM za naplatu naknada za vode, šume, ceste i zrak. U nadzorima u oblasti radnih odnosa u suradnji sa županijskim inspekcijama rada zatečena su 64 radnika na crno. Federalna tržišna inspekcija je utvrdila da, od ukupno kontroliranih 2.416 subjekata, svi posjeduju fiskalnu kasu, te da 200 subjekata u trenutku kontrole nisu izdavali fiskalne račune.
Pored navedenih nadzora, vrše se i, između ostalog, kontrola prometovanja roba i usluga, vođenja poslovnih knjiga, prometovanja drvnih sortimenata, promet građevinskog materijala, korištenja novčanih poticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, obavljanja farmaceutske djelatnosti, te nadzori u drugim oblastima iz nadležnosti 11 federalnih inspektorata. Pojačani nadzori će trajati do 22. prosinca 2023. godine.
Prijaviti nepravilnosti u poslovanju poduzeća
“Apeliramo na gospodarske subjekte da usklade svoje poslovanje s pozitivnim propisima kako ne bi bili predmet sankcioniranja. Molimo građane da uočene nepravilnosti u radu gospodarskih subjekata prijave na sljedeće kontakte FUZIP – telefon za prijave: 033 /22 66 44 (otvoren 24 sata), e-mail: info@fuzip.gov.ba, te poštom, na adresu Fehima ef. Čurčića br. 6. Sarajevo,” priopćeno je iz FUZIP-a.
BiH
Priopćenje za javnost zamjenika ministra obrane BiH Slaven Galić

Komentar na odgovor Ureda člana Predsjedništva BiH i priopćenje za javnost poslao je zamjenik ministra obrane BiH gdin Slaven Galić.
Ured člana Predsjedništva BiH poziva se na članak 12. točke i), j) i k) Zakona o obrani BiH kojim su propisane nadležnosti Predsjedništva BiH oko imenovanja, promicanja i smjenjivanja generala u OS BiH.
U svome Odgovoru Komšićev ured napominje da je imenovanje generala isključiva nadležnost Predsjedništva BiH. Rječ isključivo u hrvatskome jeziku znači samo, jedino, exskluzivno, što znači da u ovome slučaju članak 12. Zakona o obrani BiH isključuje sve ostale članke Zakona o obrani BiH koji uključuju Ministarstvo obrane BiH u proces imenovanja generala.
Radi se o članku 15. točke g) navedenoga Zakona temeljem kojega Ministar obrane Bosne i Hercegovine predlaže postavljenje, promicanje i smjenu generala. Jedan članak zakona ne može isključivati drugi članak istoga zakona.
Komšićev ured navodi da General Stojčić nije imenovan zato što nema odgovarajuću školsku spremu. Ovdje se radi o apsurdu. General Stojčić je već General, kako i sam Komšićev ured tvrdi. Istoga nije trebalo imenovati jer je već imenovan. U vrijeme predsjedničkih mandata Željka Komšića i to od 2010. godine do 2018. godine Marko Stojčić je bio general. Tada taj isti Ured nije dovodio u pitanje stručnost generala Stojčića. I u tome razdoblju general Stojčić je premještan i postavljan od strane Predsjedništva, jedina razlika je što je tada sve odrađeno po Zakonu o obrani BiH, uvažavajući prijedlog Ministra obrane. U tome vremenu Komšićev ured očito nije imao svoga kandidata.
Komšićev ured nije dao odgovor zašto isključuje primjenu članka zakona kojega su prekršili (članak 15. točke g) Zakona o obrani BiH)? Zašto su postavili brigadira Martina Propadala na mjesto generala ako se nije našao u dostavljenom prijedlogu Ministarstva obrana.
Radi se o nezakonitome činu. Kako se uopće našlo ime Martina Propadala pred članovima predsjedništva ako nije zakonito predložen od strane Ministarstva obrane. To je pitanje za Tužiteljstvo BiH.
Zašto su smjenili i umirovili generala Marka Stojčića ako to nije bio prijedlog Ministra obrane?
U Odgovoru iz Ureda Željka Komšića naveli su da je Stojčić ispunio uvjete za umirovljenje. Članak 48.stavak (2) Zakona o službi u OS BiH propisuje uvjete za starosnu mirovinu te nalaže da se izuzetno, na prijedlog ministra Obrane, osoba koja ima čin generala,bez obzira na godine starosti i godine mirovinskog staža može umiroviti. I u ovome slučaju izostao je prijedlog Ministra te je ponovno prekršen članak zakona
Postavlja se pitanje jeli na snazi potpuno bezvlašće u kojeme svatko može predlagati generale članovima Predsjedništva BiH kršeći zakonske odredbe. U dostavljenom Odgovoru od strane Ureda Željka Komšića evidentno je da isti nisu niti pokušali demantirati povredu članaka Zakona o obrani i Zakona o službi u OS BiH. Isti su samo proširili svoje nadležnosti dodavanjem riječi isključivo koju Zakon o obrani BiH ne prepoznaje. Ponovno postavljam pitanje dali je ovim činom potpuno stavljen van pravne snage Zakon o obrani BiH i Zakon o službi u OS BiH. Poslije ovakvog Odgovora od strane Ureda Željka Komšića preostaje samo da se uključi Tužiteljstvo BiH i formira predmet.
Zamjenik ministra obrane BiH
mr.sc. Slaven Galić
Sport
BBB ostaju u grčkim zatvorima još najmanje pola godine

Boyse Grci terete za osnivanje i pridruživanje zločinačkoj organizaciji, izazivanje snažne eksplozije u blizini sportskog objekta prije utakmice, posjedovanja eksplozivnih i zapaljivih tvari, teži oblik napada…
Specijalci i interventna policija od ranog jutra na atenski sud u Evelpidonu dovozili su pripadnike Bad Blue Boysa, njih 38 od ukupno 102 utamničena navijača koji su dali iskaz pred sucem istrage. Tereti ih se za osnivanje i pridruživanje zločinačkoj organizaciji, izazivanje snažne eksplozije u blizini sportskog objekta prije utakmice, značajnog opskrbljivanja i posjedovanja eksplozivnih i zapaljivih tvari, teži oblik napada, teži oblik pokušaja i nanošenja opasne tjelesne ozljede, teži oblik remećenja javnog reda i mira, teži oblik oštećenja tuđe imovine, nedozvoljeno nošenje oružja, nezakonito korištenje oružja, nedozvoljeno nošenje i korištenje pirotehnike te podmetanja požara. Riječ je redom o odredbama grčkog kaznenog zakona, od kojih je svakako najteža udruživanje u zločinačku organizaciju.
Pri tome tužiteljstvo navodi kako su se hrvatski huligani udružili u zločinačku organizaciju i s pripadnicima ekstremne frakcije navijača grčkog kluba Panathinaikos, s kojima su Boysi inače u ‘bratskim’ odnosima. Tri navijača Panathnaikosa također su pritvoreni nakon krvave makljaže u kolovozu, uoči utakmice AEK-a i Dinama, kojoj BBB-i nisu smjeli prisustvovati odlukom UEFA-e, no u Grčku su mimo svih sigurnosnih službi, a neki od njih i pod mjerama zabrane dolaska na utakmice, ušli kako bi se obračunali s navijačima domaćeg kluba. U neredima je život izgubio 29-godišnji navijač AEK-a Michalis Katsouris, a već duže od tri mjeseca traje istraga tko ga je ubio. Istražni postupak prema grčkom zakonu može trajati maksimalno 18 mjeseci.
Athanasios Kaimenakis, grčki odvjetnik većine BBB-a koji su nakon obračuna ‘razbacani’ po zatvorima diljem Grčke, nekad i sam pripadnik navijačke frakcije Panathinaikosa ‘Gate 13’, kazao je nakon završetka ispitivanja svojih klijenata kako za njih 60 od ukupno 95 koliko ih zastupa ne postoje nikakvi materijalni dokazi – ni videosnimke, ni DNK uzorci na temelju kojih ih se zadržava u istražnom zatvoru.
– Naša je obrana čvrsta, apeliram na obitelji mojih klijenata da ostanu mirni. Kada sam posjetio Bad Blue Boyse u zatvorima, čuvari su mi kazali da su izuzetno disciplinirani te da se lijepo ponašaju. Jako sam ponosan na njih, rekao nam je Kaimenakis.Ipak Boysi su prilikom dovođenja pred atenski sud iz policijskih marica okupljenim novinarima dovikivali najgore psovke te kroz prozore pokazivali srednji prst.
– Umrite novinari, Židovi i gadure – bile su samo neke od poruka hrvatskih navijača koji su smješteni u čak 14 zatvora diljem Grčke.
Prilikom dolaska na sud ranije ujutro odvjetnik Kaimenakis je oštro verbalno udario na hrvatsku Vladu te poručio premijeru Andreju Plenkoviću kako bi mu bolje bilo da ‘drži jezik za zubima’.
– Hrvatski premijer treba gledati svoja posla, a ne komentirati suđenje u Grčkoj. Svojim izjavama samo nam šteti, grčko pravosuđe je nezavisno. Ovo je sud, a ne politika. Uistinu ne znam otkud hrvatskim političarima informacije da u prosincu stižu dobre vijesti za uhićene hrvatske državljanine. To su izjave u rangu glasina i nagađanja te bi za nas bilo bolje da on drži jezik za zubima.
Hrvatski premijer kratko mu je odgovorio, aludiravši na ranije izjave predsjednika Zorana Milanovića o ‘reciprocitetu’ i ‘tretiranju stotinu hrvatskih državljanina u Grčkoj poput ratnih zarobljenika’.
– Tko je to napadao grčko pravosuđe, kontekstualizirajte to. Tko je zazivao da uhitimo stotinu Grka? – povišenim tonom kazivao je premijer Plenković.
Milanović je u svom stilu komentirao kako Plenković ‘samo laje i upire prstom u pojedinca, što je stara udbaška metoda’.
– Nikoga nisam prozivao, niti Plenkovića, kada sam govorio o grčkom pravosuđu. Pokušavam ne komentirati ništa u intreresu pritvorenih hrvatskih državljanina – kazao je predsjednik.
U međuvremenu, na sudu u Ateni odvijala se pravosudna, a ne politička bitka, koja će za utamničene Bad Blue Boyse sasvim sigurno još potrajati.
Nakon što svi daju iskaze pred trojicom istražnih sudaca koji su na ovom slučaju angažirani, bit će podneseni prijedlozi za njihovo puštanje iz istražnog zatvora. Oko 15-ak dana, neslužbeno se doznaje, moglo bi potrajati iščitavanje žalbi, na čemu će raditi i brojni prevoditelji. Jedan od njih danas na sudu bio i predstavnik hrvatskog veleposlanstva u Grčkoj Nakić.
Danas pred suca istrage izlaze još 44 pripadnika BBB-a, dok će preostali svoje iskaze dati u srijedu.
Branitelj jednog mladog BBB-a Vassilis Karkazis u izjavi za Večernji list detaljno je opisao postupak koji sada čeka hrvatske navijače.
“Moj klijent izlazi prije Božića”
– Moj branjenik nije ni trebao iznositi obranu jer smo se izvrsno pripremili. Njega se u vezu s događajem ne može dovesti ni preko fotografija, ni preko videosnimaka. Što se ostalih pritvorenika tiče, svi materijalni dokazi još nisu pregledani, a pri tom mislim ponajprije na telefonske poruke. Zato istraga traje ovoliko dugo. Prva iduća odluka koju čekamo jest tko izlazi iz istražnog zatvora, protiv koga će točno biti podignuta optužnica i tko ide na suđenje, a tko izlazi na slobodu. To nećemo doznati brzo, pretpostavljam da će proći barem polovina roka od 18 mjeseci koliko istraga maksimalno može potrajati. Što se mog klijenta tiče, nadam se da prije Božića izlazi na slobodu – kazao je Karkazis.
U međuvremenu, u Hrvatskoj na dva suda, Županijskom sudu u Velikoj Gorici i Županijskom sudu u Zagrebu odlučivalo se hoće li Hrvatska postupiti po grčkim europskim uhidbenim nalozima (EUN), koji je Grčka raspisala da 10-ak huligana, pripadnika BBB-a, koje se sumnjiči da su sudjelovali u huliganskom divljanju u Ateni što je za posljedicu imalo ubojstvo Michalisa i kako sada stvari stoje, oni kojima su EUN-i uručeni, teško će put Grčke.
Sport
Sprema se navijačka invazija za EURO 2024., koje su varijante najisplativije?

Naime, prema dostupnim informacijama na Booking.com, cijene smještaja proteklih su dana skočile “u nebo”. Oni sretniji, privremeno će preseliti kod rodbine, dok će ostali morati posegnuti duboko u džep…
– Brutalno je skupo, sami centar Berlina za tri noćenja, za četiri osobe, košta oko 1800-2000 eura. Moj je savjet da “bježite” od centra, 10, 20 kilometara, tako ćete smanjiti cijenu, a gradovi su dobro povezani željeznicom – rekli su nam iz Udruge navijača “Iznad svih”.
Kao indikator skupoće, potražili smo potencijalnu rezervaciju smještaja na dva noćenja, gdje je lokacija prenoćišta smještena u radijusu od pet kilometara od centra grada, s dolaskom večer prije utakmice i odlaskom jutro nakon. Najpovoljnije opcije, za ta dva noćenja za dvije osobe, u sva tri grada u kojima će Hrvatska igrati, mogu se naći za nešto manje od 200-tinjak eura. Naravno, najniže cijene odnose se na one smještajne kapacitete s najmanje zvjezdica i s najvećom udaljenošću od centra. Pritom, jasno je kako veća udaljenost od centra nosi i nešto povoljnije ponude, pa se u ponudi mogu pronaći i smještaji udaljeni 20, 30 kilometara od srca grada.
U Berlinu, Hamburgu i Leipzigu cijene se vrte oko sličnih iznosa, gdje se dva noćenja za četiri osobe, u vrijeme kada će “vatreni” igrati u tim gradovima, mogu pronaći od 450-500 eura. No, s obzirom na to kako je Leipzig znatno manji grad, prema informacijama s Bookinga, već je rezervirano između 85 i 90 posto smještaja u razdoblju kada će Hrvati pohoditi taj grad.
Ujedno, dok se dva noćenja za osam osoba u Berlinu i Hamburgu mogu pronaći za 800-tinjak eura, u Leipzigu se početni iznosi kreću od čak 1200 eura…
– Cijene su drastično narasle, naročito u danima prije ždrijeba. Evo, koliko znam, osam ljudi ide u jedan apartman gdje je tisuću eura noćenje. Sve se to još zahuktava, Katar će nam na kraju ispasti “mila majka” ha, ha… U gradovima je ekstremno skupo, možda treba potražiti objekte van gradova, bit će klasično “hrvatsko snalaženje” – kažu iz Kluba navijača “Budi ponosan”.
S obzirom na Uefinu “zelenu” odluku, prema kojoj će reprezentacije utakmice grupne faze igrati u manjem krugu, s ciljem smanjenja putovanja zrakoplovom, paralelno i smanjenja štetnih plinova, niti navijači u prvoj fazi turnira ne moraju brinuti za mukotrpne putničke transfere. No, Hrvati ne planiraju mirovati, iz sve tri navijačke organizacije dobili smo jednak odgovor.
– Premještat ćemo se iz grada u grad, kako idu utakmice, tako ćemo ići i mi.
Na slična razmišljanja naišli smo i kod stavke prijevoza, gdje se kombiji zasad čine kao s(p)retnije rješenje u odabiru načina dolaska na njemačko tlo. Unatoč višesatnoj vožnji (od Zagreba do Hamburga ima oko 14 sati “jahanja”) automobili su znatno jeftinija opcija od zračnog prometa.
– Više će se putovati kombijima vjerojatno. Može se i na prvu krenuti avionom, ali kako se spajaju utakmice, logičnije je da ćemo više biti na cesti – rekli su nam iz “Mi Hrvati”, usput, istaknuvši kako su i na Svjetsko prvenstvo 2006., koje se također održalo u Njemačkoj, putovali automobilima.
Cestovne opcije, kao jednostavnije, istaknuli su nam i iz Udruge “Iznad svih”. No, za razliku od prošlogodišnjeg Mundijala u Kataru, na koji naši navijači nisu mogli automobilima, rekli su nam kako odlazak u Njemačku neće biti nimalo zanemariv s financijskog aspekta.
– Primjerice, najčešće ne možete pronaći direktan let iz Zagreba za Berlin. Obično se mora ići, recimo, preko Varšave ili Stuttgarta, taj let je sada možda 300-tinjak eura, i više. No, autom ste fleksibilniji, a možda se plati 150, 200 eura po osobi. U Kataru sam bio mjesec dana, a možda će me više koštati dva tjedna u Njemačkoj – kaže naš sugovornik iz “Iznad svih”.
U potrazi za najavama kompletnih aranžmana, kontaktirali smo i tri putničke agencije, koje nam nisu mogle otkriti previše informacija o paketima koje spremaju, rekavši nam, ipak, kako programe planiraju temeljiti na putovanjima zrakoplovom.
S obzirom na to kako smo se i mi nakon ždrijeba, dakle, u protekla tri dana, susreli s nekoliko upita – “Ideš li na Euro?” – pa čak i od onih koje nogomet minimalno zanima, prilično je jasno kako će Njemačku idućeg ljeta preplaviti prepoznatljive “kockice”, bez obzira na visoke cijene. O potencijalno najvećoj hrvatskoj nogometnoj invaziji u povijesti, popričali smo s navijačima.
– Možda čak neće biti najveća, ali sigurno jedna od najvećih. Velika invazija dogodila se na Svjetskom prvenstvu 2006., kada je 35 tisuća Hrvata odradilo najljepše otpjevanu himnu u povijesti, ali isto toliko ljudi tada je bilo ispred stadiona – rekli su iz “Mi Hrvati”.
Paralelu sa svjetskom smotrom prije 17 godina, povukli su i iz “Iznad svih”.
– Kad se sjetimo Berlina 2006., to je bilo posebno. Ostaje mali žal jer sada nismo ušli u skupinu A, s Njemačkom. Igrali bismo na otvorenju u Münchenu, a onda u Kölnu i Stuttgartu. Međutim, ne sumnjam da ćemo se i sada organizirati, da stadioni primaju i po 200 tisuća ljudi, sve bi bilo puno.
Iako će ulaznica biti samo za one najsretnije u ždrijebu, mnogi će se i bez karte zaputiti na njemačke ulice.
– Bit će i deset puta više ljudi negoli na stadionu, neće svi moći ući. Naravno, bit će to velika invazija – zaključili su iz Kluba navijača “Budi ponosan”.
BiH
Selmo Cikotić osuđen na tri godine zatvora

On je osuđen na tri godine zatvora, uz mogućnost žalbe.
Cikotiću je proglašen krivim da je od 2009. do 2011. godine – u dogovoru s drugim osobama, s ciljem pribavljanja koristi – iskoristio službeni položaj i pogodovao firmi “Scout” iz Zagreba. Smatra se da je na taj način oštetio budžet za 9,7 miliona KM.
On je protivno Sporazumu o konačnom raspolaganju svim pravima i obavezama nad pokretnom imovinom iz 2008. godine i odlukama Predsjedništva BiH, donio i potpisao dvije odluke o odobravanju isporuke, odnosno zamjene roba, te četiri rješenja o isporuci municije.
On je zaključio i četiri aneksa na osnovne ugovore o prodaji neperspektivnog naoružanja i municije potpisane 2003. i 2004. godine.
Na ovu presudu postoji mogućnost žalbe.
Svijet
OVO JE POTJERNICA ZA PALČOM PALEVSKIM, MUŠKARCEM KOJI JE LIKVIDIRAO 14-GODIŠNJU VANJU

Ministarstvo unutrašnjih poslova Sjeverne Makedonije objavilo je potjernicu za Ljupčom Paleskim Palčom, prvim osumnjičenim za brutalno ubistvo 14-godišnje Vanje Gorčevske i 76-godišnjeg Pančea Žežovskog. Palevski, star 58 godina, navodno je osumnjičen za pucanje u obje žrtve.
Na zvaničnom sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova objavljena je fotografija osumnjičenog, uz poziv za međunarodnom potjernicom za istragu krivičnih dijela “otmica” i “ubistvo” prema naredbi Osnovnog javnog tužilaštva Skoplje.
Palčo Palevski jedan je od petorice osumnjičenih za ove zločine, a napustio je Makedoniju 30. novembra, prešavši u Beograd, a zatim u Bugarsku, gdje trenutno izbjegava hapšenje. Istražitelji vjeruju da je pobjegao iz straha da će biti otkriven kao izvršilac ubistava.Motiv ovih jezivih zločina, prema informacijama, povezan je sa novcem koji je majka Vanje Gorčevske dobila od prodaje stana. Detalji o ubistvu Vanje ukazuju na brutalnost, jer je djevojčica vezana i upucana iz pištolja, da bi zatim bila zakopana samo dva sata nakon otmice. Za sada nema detalja o razlozima zašto je Vanja ubijena istog dana kada je oteta.U vezi s ubistvom Pančea Žežovskog, Tužilaštvo tvrdi da je on “kolateralna žrtva”. Otac ubijene devojčice, Aleksandar Gorčevski, priveden je sinoć, i određeno mu je zadržavanje do 48 sati kako bi se izbjeglo bjekstvo ili ometanje istrage.
Ekipa Telegraf.rs otkrila je mjesto gdje je pronađeno Vanjino beživotno tijelo, nedaleko od tragova spaljenog Citroena. Vikendica roditelja glavnog osumnjičenog za zločin nalazi se blizu mjesta zločina, no danas u toj kući niko nije zatečen.
BiH
Teška prometna nesreća, jedna osoba smrtno stradala

Teška saobraćajna nesreća se desila jutros kod Rajlovca u smjeru Vogošće.
Kako je potvrdila za portal “Avaza” portparolka MUP-a KS Mersiha Novalić u nesreći je smrtno stradala jedna osoba.
U nesreći su učestvovali teretno i putničko motorno vozilo.
– Nesreća nam je prijavljena u 6:50 sati, a u 7:10 sati ljekar Zavoda za hitnu i medicinsku pomoć je konstatovao smrt jedne osobe. Od 7:30 sati je potpuna obustava saobraćaja. Tužilac Tužilaštva KS je na terenu i rukovodi uviđajem. Na terenu su i policija i vatrogasci – kazala je za portal “Avaza” Novalić.
BiH
Zbog prometne nesreće obustavljen promet na dijelu ceste M17

Na magistralom putu M-17 kod Žepča u jutarnjim satima je došlo do saobraćajne nesreće, javja Avaz.ba.
Nesreća se desila u tunelu Karaula, a u njoj su učestvovali putničko i teretno vozilo.
– Nesreća nam je prijavljena u 6:30 sati. Jedna osoba je zadobila lakše tjelesne povrede. Uviđaj je u toku – rekli su za portal “Avaza” iz Operativnog centra MUP-a ZDK.
Zbog ove nesreće obustavljen je saobraćaj na dionici magistralnog puta između Žepča i Maglaja.
Crna kronika
Lakša prometna nesreća na ulazu u Travnik

Oko 7:30 dogodila se lakša prometna nesreća na ulazu u Travnik.
Na automobilima pričinjena manja materijalna šteta.
Policijski službenici na terenu.