Rujan je mjesec kada se u Brotnju i Hercegovini tradicionalno vrši berba grožđa (trganje), a da će ovo biti jedna od godina u kojoj će grožđa biti manje radi vremenskih neprilika i bolesti u razgovoru za Fenu potvrdio je i glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina.
Gospodarstvo
Wimbledon na HOME.TV
HOME.TV svojim korisnicima donosi najveći teniski turnir na svijetu uživo i to na Sport Klub.hr kanalu.
HOME.TV svojim korisnicima donosi najveći teniski turnir na svijetu uživo i to na Sport Klub.hr kanalu.
Ovog tjedna je napokon započeo glavni dio Wimbledona na kojem sudjeluje 128 najboljih svjetskih tenisačica i tenisača koji će se boriti kako bi ostvarili što bolje rezultate.
Na Wimbledonu će nastupiti i Marin Čilić i Ivan Dodig.
– sponzorirani članak-
BiH
Panelom o zelenim ulaganjima u turizmu uspješno završen Centralna Business Forum u Vitezu

U petak i subotu u organizaciji portala Centralna.ba i udruge PRONT uspješno je održan je 1. Centralna Business Forum.
Drugog dana Foruma održana je panel diskusija o Ženama lidericama Balkana , kao nositeljica pozotivnih promjena.
Posljednji panel bio je povezan za turizam, a vrhunsko predavanne imali su Marin Mamuza iz Continental Adventure Livno, te stručnjak za Google gdin Miroslav Varga, koji je prikazao kako Google može pomoci u razvoju turizma.
Panel diskusiju na temu Zelena ulaganja u turizam vodio je direktor TZ SBK Miroslav Matošević, a panelisti su su uz Mamuzu bili ministrica okoliša i turizma FBIH gđa Nasiha Pozder, direktor NP UNA gdin Amarildo Mulić, prof.sa sarajevskog Univerziteta gdin Jasmin Peštek, te Dragan Glavaš iz JU Agencija Jajce.
Slobodno možemo kazati da je prvi Centralna Business forum nadmašio očekivanja, a veliki doprinos dao je i prof dr. Dragan Primorac koji je dobio više minutni pljesak auditorija.
Sudionici Foruma su istaknuli važnost digitalne transformacije u poslovanju. Naglasak je stavljen na potrebu za prilagodbom tehnološkim promjenama kako bi se ostvarila konkurentska prednost.
Gospodarstvenici su istaknuli potrebu za inovacijama kako bi se suočili s intenzivnom konkurencijom na tržištu. Naglasak je bio na pronalaženju novih načina za pružanje vrijednosti kupcima i stvaranje diferencijacije od konkurentnih tvrtki.Održivost je postala središnja tema rasprave. Sudionici su istaknuli važnost poslovanja način koji ima pozitivan utjecaj na okoliš i društvo, te je od strateške važnosti za dugoročni uspjeh.
Sudionici su istaknuli potrebu za jačanjem globalne i regionalne suradnje kako bi se riješili brojni izazovi i ostvarili poslovni uspjeh na međunarodnom tržištu. Naglasak je stavljen na važnost partnerstva i razmjene znanja i resursa, jedni su od ključnih zaključaka Centralna Business Foruma.
Gospodarstvo
Centralna Business Forum: dr.sc. Vjekoslav Vuković na panelu o temi „Regionalni investitori u BiH“

O vanjskotrgovinskoj razmjeni Bosne i Hercegovine sa svijetom, te preporukama za poboljšanje investicijskog i gospodarskog okruženja, u okviru prvog dana Centralna Business Foruma na panel diskusiji posvećenoj ovoj temi govorio je dopredsjednik vanjskotrgovinske/spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine dr.sc. Vjekoslav Vuković.
Vanjskotrgovinska komora BiH je ponovno inicirala razmatranje već dostavljenih i novih inicijativa te Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH dostavila listu od 77 inicijativa koje smo u protekle četiri godine, na zahtjev gospodarstvenika, dostavljali institucijama vlasti, a čije bi razmatranje i prihvaćanje kroz zakonske okvire uvelike moglo poboljšati izvoz i olakšati poslovanje naših kompanija te doprinijeti poboljšanju poslovnog ozračja u BiH, istakao je Vuković.
Centralna Business Forum, okuplja vodeće regionalne eksperte i lidere iz oblasti biznisa te samim time želja je omogućiti sudionicima, da u izravnom kontaktu na radionicama, predavanjima i panel diskusijama razmjene stavove i znanje sa svjetskim stručnjacima.
U okviru događaja bit će upriličeno devet panela, a teme u fokusu bit će: Investicijski potencijali BiH i privlačenje stranih investitora, Inflacija i mjere stabilizacije, Ulaganje u obnovljive izvore energije, Obrazovanje kao ključ razvoja društva, Razvoj IT sektora u BiH, Drvna instrustrija, Turizam i zelena ulaganja, Razvoj bh. destinacija od značaja za sportski turizam i žene kao nositeljice pozitivnih promjena.
Forum je namijenjen CEO, generalnim direktorima, top menadžmentu kompanija, kao i HR i L&D menadžerima, timovima koji upravljaju inovacijama, R&D menadžerima, vlasnicima biznisa, kao i donositeljima političkih odluka u Bosni i Hercegovini i regiji.
Više informacija o događaju, predavačima i panelistima, dostupno je u Programu i na stranici događaja centralnabusinessforum.com.


BREAKING
Centralna Business Forum 2023. svečano otvoren u Vitezu

Danas, u hotelu Central u Vitezu, svečano je otvoren prvi Centralna Business Forum.
Svečanost otvorenja započela je riječima dobrodošlice koje je uputio organizator Foruma, gdin. Ivica Džambas. Uz gdina. Džambasa prisutnima su se obratili i načelnik Viteza Boris Marjanović, Katarina Kafadar – predsjednica Udruge poslodavaca, premijer Federacije gdin Nikšić, predstavnik EU delegacije u BiH Stefano Ellero, te Predsjednica Federacije Lidija Bradara koja je proglasila Forum otvorenim.
Svečanost je bila obogaćena inspirirajućim govorima gostiju, koji su istaknuli važnost suradnje, razmjene znanja i iskustava te unapređenja poslovnog okvira u BiH.









Gospodarstvo
NOVI TRAVNIK: Započeli radovi izgradnje proizvodno poslovnog objekta “Ruff Cycles

U Industrijsko-uslužnoj zoni Neobarje danas su započeli radovi izgradnje proizvodno poslovnog objekta “Ruff Cycles Novi Travnik”.
Projektant radova je Ledić Arhitektura d.o.o., izvođač GP Tecta d.o.o., a ulagač Ruff Cycles d.o.o. Završetak radova planiran je za lipanj sljedeće godine, te bi nakon toga prvi električni bicikli ovog poduzeća s potpisom proizvodnje iz Novog Travnika trebali ugledati svjetlo dana.
Foto Notra.ba
BiH
Pomoć za ogrjev: U RS već počela isplata, u Federaciji još nije poznato kad će

Ispraćajući ljeto, bh. građani počeli su se zbrinjavati ogrjevom. Za one koji spadaju u energetski siromašna domaćinstva, planirana je isplata pomoći.
U Republici Srpskoj dio potrošača koji ispunjavaju uvjete već je dobio pomoć za troškove grijanja, a isplata bi trebalo da bude okončana do kraja rujna. S druge strane, u Federaciji Bosne i Hercegovine još nije poznato kada će početi isplata, prenosi BHRT.
Podsjećamo, riječ je o sredstvima koja su osigurana su iz paketa pretpristupne pomoći Europske unije.
BiH
Krenula berba grožđa u Hercegovini

– Nažalost, moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja – izjavio je Prusina koji je otkrio i razlog toga.
U jednom trenutku bilo je sedam dana intenzivne kiše, ako ste tretirali lozu nekim kontaktnim ili drugim sredstvom, u to vrijeme loza nije mogla asimilirati ta organska sredstva da bi se zaštitila. To je bio kratak period. Oni uporni ljudi koji su intenzivno radili u ovim abnormalnim uvjetima, dakle umjesto od 8 do 14 dana razmaka tretiranja u normalnim uvjetima, uspjeli su spasiti svoju lozu jer su je tretirali peti ili šesti dan – objašnjava glavni enolog Vinarije Čitluk te dodaje kako je tu bitan faktor odigralo i slušanje struke.
Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.
– Sedmicu dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine – upozorava on.
Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.
– U Brotnju je najviše stradalo područje čitlučkog, čerinskog i hamzićkog polja. Ti vinogradi se nalaze na nižim nadmorskim visinama, a to je ovisilo i o tome koliko je gdje palo kiše. Istočni dijelovi Brotnja poput Tepčića, Dobrog Sela su imali manje oborina i uspjeli su zaštititi vinograde – rekao je Prusina.
Za razliku od privatnih i malih vinogradara Vinarija Čitluk je u potpunosti sačuvala svoje vinograde.
– Vinarija je sačuvala 100 posto svoje vinograde, kod nas nema bolesti jer smo išli ranijom zaštitom. Mi imamo pet plantažnih vinograda, na svakom je diplomirani inženjer agronomije koji sve nadzire. I mene osobno se dosta puta pozove za savjet, više u vinskom segmentu, ali to je bilo učestalije prije tridesetak godina. Ljudi su se educirali, zapamtili su moje savjete, koriste ih i to mi je drago – kazao je.
Manja količina grožđa utjecat će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.
– Cijene grožđa i cijene vina već polako idu prema gore, osobito kod onih koji imaju manje količine. Čujem da su neki već stavili cijenu od 2 KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od 2 KM neka objektivna cijena. Neko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti. Nije ista kvaliteta grožđa na dubokom tlu i na tlu koje je ‘škrto’. Na škrtom tlu žilavka je otpornija i daje bolju kakvoću, a blatina voli nešto dublja tla – pojašnjava Prusina.
Vinarija Čitluk je najstarija i najveća vinarija u BiH te ima veliki izvoz.
– Vinarija Čitluk više od pedeset posto svog asortimana izvozi, u zemlje EU, susjedne zemlje. Veoma smo zadovoljni, jedino čime nismo zadovoljni je izvoz na kinesko tržište kojega je poremetila pandemija koronavirusa. Nama je ogroman vjetar u leđa davalo kada nam ode sedam do deset kontejnera crvenog (crnog) vina visoke kakvoće i dobrih cijena, a sada je to nešto manje. Izvozimo u 25 ili 26 zemalja, čak i u Nepal. Vjerujem da smo možda čak prva vinarija koja je to uradila, ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, nego i srednje Europe – pohvalio se Prusina.
Vinarija Čitluk također izvozi i u Japan, SAD, Njemačku, a posebno je istaknuo liniju “Teuta” koja ima devet vina.
Liniji smo dali ime po Teuti, moćnoj ilirskoj kraljici koja je vladala ovim prostorima. U toj liniji imamo: žilavku, žilavku selekciju, rosế na bazi blatine, ‘Amforu’ (prezrelo grožđe koje je dva mjeseca bilo na dropu, maceriralo i od kojeg se dobije narančasto vino), blatinu, trnjak, vranac, plavac mali i ‘Tribus’ (u kojemu se nalaze hercegovačke sorte vranac, blatina i trnjak u istom omjeru). Naša vina imaju dobru cijenu i odličnu kvalitetu i nemamo problema s njihovom prodajom – naglasio je.
Osim tradicionalnih sorti, Vinarija Čitluk ima vinograde i francuskih, talijanskih i drugih sorti od kojih pravi ostala vina, a poseban hit su cuvee vina, fuzija vina od različitih sorti, godišta ili vinogradarskih položaja.
– Jedno od naših najnovijih izdanja je i cuvee bijeli, mješavina francuskih sorti chardonnaya i sauvignon bijelog u omjeru pola-pola, koje je bilo hit na tržištu prošle godine. Radili smo i cuvee crveni Percento, gdje smo stavili 40 posto cabernet sauvignona, 30 posto francuskog merlota te syraha – rekao je.
Primijetio je kako u posljednje vrijeme bolje idu bijela i laganija vina jer ljudi danas konzumiraju laganiju hranu, ali da crna vina imaju bolje zdravstvene benefite.
Hercegovina, a posebno čitlučko vinogorje, poznata je po sortama žilavke i blatine, koje u posljednje vrijeme na raznim vinskim takmičenjima redovno iza sebe ostavljaju poznate svjetske sorte.
To me uvijek pitaju, gdje se nalazimo na vinskoj karti svijeta. Ima nas, a posebno me raduje što žilavku i blatinu nitko na svijetu nema, nego mi u Hercegovini. To je naš adut. Kod nas ima dosta malih proizvođača, količine nisu dostatne za izvoz vina da bi se ušlo u neke lance. Ono na čemu se posebno treba poraditi je i marketing naših vina. Koliko BiH ima veleposlanstava po svijetu, vjerujem da bih samo na prste ruku nabrojao koja imaju naša hercegovačka vina i to treba promijeniti. Na marketingu se slabo radi, za nas se zna u regiji, a u svijetu malo tko zna za žilavku i blatinu i tu ima dosta prostora za popravak. Dosta ljudi pije francusko ili talijansko vino jer su strana, a sigurno je da možda kvalitetom, većina njih, na domaćem tržištu nije dobra kao naša vina – zaključio je Prusina.
Brotnjo, ili šire područje općine Čitluk, nadaleko je poznato po svojim vinima, a ovaj se vikend u ovom hercegovačkom mjestu održava i najstarija vinska manifestacija u regiji, Dani berbe grožđa.
(Izvor: FENA/ AVAZ)
BiH
Primjena novih energetskih zakona tek za godinu dana

Primjena seta zakona o energetici usvojenih nedavno u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine praktično će početi tek za godinu dana, izjavio je za Fenu predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme CIGRE Edhem Bičakčić.
Riječ je o Zakonu o električnoj energiji, Zakonu o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH, te Zakonu o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u Federaciji BiH.
Bičakčić je naveo da se tim zakonima usklađuje bh. zakonodavstvo s pravnom stečevinom Evropske unije i Energetske zajednice, čime se nastavlja proces liberizacije tržišta električne energije i energetske tranzicije ka čistoj energiji.
Također, dodao je da se preciznije definišu prava i obaveze svih učesnika na tržištu i pojednostavljuju procedure izgradnje i rada proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore, primarno solar i vjetar, ali i uvođenje novih mehanizama zaštite krajnjih kupaca.
“Osim toga, bit će sistemski uređena pitanja od zajedničkog značaja za korištenje više oblika energije u sektorima električne energije, prirodnog gasa, naftnih derivata, toplotne energije, obnovljivih izvora energije i energijske efikasnosti u Federaciji BiH”, istakao je Bičakčić.
Pojasnio je da se tim rješenjima promoviše i reguliše proizvodnja električne i energije grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora i efikasne kogeneracije, kao i upotreba obnovljivih izvora energije u transportu radi potrošnje na domaćem tržištu, ali i povećanje udjela u ukupnoj potrošnji energije.
Bičakčić je precizirao da se građanima na jednostavniji način daje mogućnost da se uključe u dekarbonizaciju energetskog sektora, uz mogućnost dopunjavaja postojećih odredbi koje se odnose na garancije porijekla i balansiranje.
“Za realizaciju ova tri zakona potrebno je usvojiti oko 45 podzakonskih akata (uredbi, pravilnika, uputstva). Te podzakonske akte trebaju donijeti različiti organi: Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH, operatori distributivnog sistema i Operator za obnovljive izvore i efikasnu kogeneraciju. Većina tih dokumenata se donosi u periodu od šest mjeseci do godinu dana”, rekao je Bičakčić.
BiH
Počela berba grožđa u Hercegovini, vinogradari imali jednu od najlošijih godina

Rujan je mjesec kada se u Brotnju i Hercegovini tradicionalno vrši berba grožđa (trganje), a da će ovo biti jedna od godina u kojoj će grožđa biti manje radi vremenskih neprilika i bolesti potvrdio je i glavni enolog Vinarije Čitluk Tihomir Prusina.
“Nažalost, moram reći da je u mojih 39 godina radnog staža ovdje u Vinariji Čitluk ovo najlošija godina berbe u Brotnju, automatski i u Hercegovini. Tu ću isključiti Vinariju Čitluk, neke velike vinogradare i vinare koji su uspjeli zaštiti grožđe. Danas u Brotnju imate vinograde gdje ni ceker grožđa nema na 1.000 loza, peronospora (ili plamenjača) je učinila svoja”, izjavio je Prusina u razgovoru za Fenu, koji je otkrio i razlog toga.
“U jednom trenutku bilo je sedam dana intenzivne kiše, ako ste tretirali lozu nekim kontaktnim ili drugim sredstvom, u to vrijeme loza nije mogla asimilirati ta organska sredstva da bi se zaštitila. To je bio kratak period. Oni uporni ljudi koji su intenzivno radili u ovim abnormalnim uvjetima, dakle umjesto od 8 do 14 dana razmaka tretiranja u normalnim uvjetima, uspjeli su spasiti svoju lozu jer su je tretirali peti ili šesti dan – objašnjava glavni enolog Vinarije Čitluk te dodaje kako je tu bitan faktor odigralo i slušanje struke.”
Ljudi koji su uspjeli spasiti svoje vinograde imaju grožđa jednako kao i prošle godine, a jednaka je ostala i kvaliteta.
“Tjedan dana već trgamo, ove je godine kvaliteta grožđa koje je ostalo identična lanjskoj godini. Vinograde koji su nastradali, sada ih je bitno sačuvati za narednu godinu berbe. Peronospora je tu, preintenzivna je i nikada nije bila ovakva, trebat će odraditi finu rezidbu i nakon toga dva zimska prskanja protiv te bolesti kako se ona ne bi proširila i u narednu godinu. Znamo da sve bolesti vinove loze prezimljavaju na tlu i opalom lišću, kapljice kiša, rose i vjetrovi nose tu bolest i šire je dalje. Treba biti oprezan da bismo nešto imali i naredne godine”, upozorava on.
Kako kaže, veoma bitnu ulogu igraju vinogradarski položaj, nagibi, kameniti tereni, veća nadmorska visina.
“U Brotnju je najviše stradalo područje čitlučkog, čerinskog i hamzićkog polja. Ti vinogradi se nalaze na nižim nadmorskim visinama, a to je ovisilo i o tome koliko je gdje palo kiše. Istočni dijelovi Brotnja poput Tepčića, Dobrog Sela su imali manje oborina i uspjeli su zaštititi vinograde”, rekao je Prusina.
Za razliku od privatnih i malih vinogradara Vinarija Čitluk je u potpunosti sačuvala svoje vinograde.
“Vinarija je sačuvala 100 posto svoje vinograde, kod nas nema bolesti jer smo išli ranijom zaštitom. Mi imamo pet plantažnih vinograda, na svakom je diplomirani inženjer agronomije koji sve nadzire. I mene osobno se dosta puta pozove za savjet, više u vinskom segmentu, ali to je bilo učestalije prije tridesetak godina. Ljudi su se educirali, zapamtili su moje savjete, koriste ih i to mi je drago”, kazao je.
Manja količina grožđa utjecati će i na formiranje njegove cijene, kao i na cijenu vina.
“Cijene grožđa i cijene vina već polako idu prema gore, osobito kod onih koji imaju manje količine. Čujem da su neki već stavili cijenu od 2 KM po kilogramu, dok je prošle godine bilo 1,10 do 1,30 KM, a negdje i do 1,50 KM. Smatram da je cijena od 2 KM neka objektivna cijena. Netko ide i do 2,50 KM, ali to ovisi o položaju i kvaliteti. Nije ista kvaliteta grožđa na dubokom tlu i na tlu koje je ‘škrto’. Na škrtom tlu žilavka je otpornija i daje bolju kakvoću, a blatina voli nešto dublja tla”, pojasnio je Prusina.
BiH
Agencija objavila detalje: Evo koliko će registracija vozila u FBiH biti skuplja i od kada

Agencija za nadzor osiguranja FBiH potvrdila je u objavi da će registracija vozila u ovom entitetu uskoro poskupiti.
Naime, o tome je prvo izvijestilo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a ministar Edin Forto zbog toga je zatražio smjenu rukovodstva ove Agencije.
Iz Agencije pak kažu da je odluku donio ‘Stručni savjet’.
“Stručni savjet Agencije za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine je na 18. sjednici održanoj 30.8.2023.godine donio Odluku o izmjenama Odluke o načinu utvrđivanja tarife premije i cjenovnika za osiguranje vlasnika vozila od odgovornosti za štetu prouzrokovanu trećim licima a koja je objavljena u ‘Službenim novinama Federacije BiH broj 69/23”, naveli su.
Ovim izmjenama, kako su istaknuli, povećana je osnovna premija sa 396 KM na 420,55 KM.
“Navedene izmjene stupaju na snagu osmog dana od dana objave, odnosno od 16.9. (subota) društva za osiguranje dužna su police autoodgovornosti izdavati u skladu sa istim”, zaključili su.