Danas je u Mostaru održana 10. redovita sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora na kojoj je govoreno o aktualnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini na svim razinama, kao i predstojećim Lokalnim izborima i aktivnostima vezanima za usvajanje prioritetnih zakona na europskom putu. Također, članovi Predsjedništva HNS-a su razgovarali i o nužnosti održavanja stabilnog dijaloga političkih lidera te navodima o sigurnosnoj situaciji u BiH.

Članovi Predsjedništva su govorili o naporima koji se kroz razgovore političkih lidera ulažu u postizanje dogovora i domaćih rješenja kako bi se pozitivni zamah na europskom putu zadržao i kako bi BiH nastavila ostvarivati značajan napredak. Ususret Lokalnim izborima koji će se u Bosni i Hercegovini održati krajem godine, HNS je naznačio važnost ostvarenja i zadržavanja dobrih rezultata među hrvatskim biračkim tijelom i očuvanje zajedništva hrvatskoga naroda.

U vremenu kada politički akteri trebaju ostati usredotočeni na postizanje europskih i brojnih socio-ekonomskih iskoraka, Hrvatski narodni sabor poziva na politički dijalog, suzdržavanje od svih zapaljivih retorika, iznalaženje domaćih rješenja o otvorenim pitanjima, kao i održavanje pozitivnog zamaha na unutarnjem i vanjskom planu Bosne i Hercegovine.

Oglas

Predstavnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek izjavio je u četvrtak kako je Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio dati potporu HDZ-ovu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora.

“Klub zastupnika nacionalnih manjina odlučio je da će prilikom konstituiranja Hrvatskog sabora svoju potporu dati kandidatu HDZ-a gospodinu Gordanu Jandrokoviću za predsjednika Hrvatskog sabora”, izjavio je Bilek za RTL nakon dvosatnog sastanka ‘manjinaca’, čime je ‘otpala’ mogućnost da podrže SDP-ovu koaliciju.

Tom bi odlukom HDZ uz svoj 61 mandat imao svih osam ‘manjinaca’ te bi u slučaju da se dogovore s Domovinskim pokretom koji ima 13 mandata imali 82 ruke, navodi Hina.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ranije danas je poručio: “Manjine su uvijek na mojoj strani, a ja na njihovoj”.

Oglas

Domovinski pokret oštro se protivio mogućnosti da SDSS sudjeluje u vlasti, a Bilek je, upitan o tome uzvratio: “Sve daljnje korake ćemo vjerujem riješiti u razgovorima idućih dana, u pregovorima s potencijalnim mandatarom i koalicijskim partnerima”.

Prema Ustavu RH, prvo zasjedanje Sabora održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora, odnosno nakon objave službenih rezultata, a predsjednik Republike Hrvatske poziva Sabor na prvo zasjedanje.

Sabor se konstituira izborom predsjednika ako je prisutna većina zastupnika.

Oglas

Panel konferencija na temu “Garancija lokalne autonomije u Federaciji Bosne i Hercegovine kroz usklađenost sa standardima Europske povelje o lokalnoj samoupravi” otvorena je danas, u organizaciji Saveza općina i gradova FBiH i Kongresa Vijeća Europe. Događaj je okupio lokalne lidere, kao i ključne političke i pravne stručnjake radi razmjene znanja i iskustava u cilju poboljšanja lokalne samouprave u skladu s europskim standardima, a među njima i predsjednicu Federacije BiH Lidiju Bradaru.

Govoreći o izazovima s kojima se susreću lokalni dužnosnici, predsjednica Bradara je naglasila: “Posao načelnika jedan je od najtežih kada je u pitanju javna uprava u ovoj zemlji. Preko njihovih leđa lome se sve odluke viših razina vlasti a ruke su im nerijetko svezana kada su u pitanju nadležnost,i a posebno financijska sredstva. Ipak, kao i u svakom poslu, oni spremniji se brzo istaknu svojim rezultatima.”

“Općine i gradovi su temelj na kojem se odvija konkretan život u Federaciji, i ključno je da se uvaži važnost ovog oblika samouprave za funkcioniranje cijelog sustava. Današnja panel konferencija pokazuje da komunikacija između lokalne i viših razina vlasti mora biti još izraženija i iskrenija. Bez spremnih općina i gradova, nema ni europskog puta za BiH”, dodala je predsjednica Bradara.

Na skupu su govorili i Mladen Mišurić Ramljak, predsjednik Predsjedništva Skupštine Saveza općina i gradova Federacije BiH; Bojana Urumova, šefica Ureda Vijeća Europe u BiH; Siroco Messerli, zamjenik šefa misije i direktor za suradnju u Veleposlanstvu Švicarske; Ryan Knox, direktor SALAR International; te Vesna Travljanin, direktorica Saveza općina i gradova Federacije BiH.

Oglas

Događaj je dio šireg projekta „Inoviranje demokratskog sudjelovanja na lokalnoj razini u Bosni i Hercegovini“, koji provodi Kongres lokalnih i regionalnih vlasti pod okriljem Akcijskog plana Vijeća Europe za BiH za razdoblje 2022.-2025. Financijsku podršku pružili su Kongres Vijeća Europe, Vlada Kraljevine Švedske i Vlada Švicarske, što dodatno naglašava važnost i međunarodnu podršku projektu.

Oglas

Oglas

Predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara svečano je otvorila drugo izdanje Međunarodne konferencije MoStart u dvorani “Sokrat” Sveučilišta u Mostaru. Ovaj važan događaj, koji se fokusira na digitalnu transformaciju u obrazovanju i primjene umjetne inteligencije, održava se do 26. travnja 2024. godine.

Konferencija MoStart namijenjena je stručnjacima iz područja umjetne inteligencije i njenih primjena u obrazovanju, s ciljem poticanja kontinuiranog učenja i jačanja kompetencija sudionika iz osnovnih i srednjih škola. Tijekom otvorenja, skupu su se obratili brojni ugledni govornici, uključujući Rektora Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Zorana Tomića, prof. dr. sc. Tomislava Volarića, Pomoćnika rektora za IT i inovacije, Hrvoja Puljiza, ravnatelja CARNET-a, te Paula Rousea, GÉANT Chief Community Relations Officera.

“Upravo je akademska zajednica najpozvanija raspravljati o budućnosti, pa tako i o digitalnoj transformaciji,” naglasila je Bradara. “Nažalost, BiH u ovom procesu kasni, stoga me posebno raduju zaključci ove konferencije na temu digitalnih asistenata i asistivne tehnologije, koji mogu imati veliki odjek u našem obrazovnom sustavu i društvu.”

Konferencija MoStart, uz edukativne i znanstvene radionice, uključuje i IT sekciju s vodećim regionalnim stručnjacima u tehnologijama. Fokus je na razvoju softvera i aktualnim izazovima, što sudionicima omogućuje razmjenu iskustava i širenje profesionalnih mreža. Ovaj skup ne samo da obrazuje i povezuje, već i potiče primjenu digitalnih inovacija, postavljajući temelje za budući tehnološki napredak u regiji.

Oglas

Oglas

Na večerašnjoj sjednici OO HDZ-a BiH Uskoplje jednoglasno je donesena odluka da će zajednički kandidat stranaka HNS-a za načelnika općine Gornji Vakuf-Uskoplje na predstojećim lokalnim izborima biti Marin Novaković, dr. med., dopredsjednik OO HDZ-a BiH Uskoplje. Odluka je donesena na temelju pristiglih prijedloga svih 10 temeljnih ogranaka.

Podsjetimo, Marin Novaković bio je vijećnik hrvatske koalicije u Općinskom vijeću Gornji Vakuf-Uskoplje u dva prethodna mandata. Također, bio je kandidat na listama HDZ-a BiH na dvama prethodnim općim izborima na listi za zastupnički dom Parlamenta FBiH.

Oglas

Marin Novaković rođen je 03.03.1990. godine. Medicinski fakultet u Sarajevu završava 2015. godine, nakon čega se zapošljava u Domu zdravlja Gornji Vakuf-Uskoplje. Zadnjih nekoliko godina specijalizant je neurologije u SBK Mostar. Trenutno je uposlen u Hrvatskoj bolnici fra Mato Nikolić u Novoj Biloj, gdje obnaša i dužnost predsjednika Upravnog vijeća. Jedna je od rijetkih osoba koja je dugi niz godina aktivna na svim područjima društvenog života u Uskoplju, a kao liječnik je poznat i prepoznat po nesebičnoj pomoći svim žiteljima naše općine.

Utorak, 30. travnja 2024. godine u dvorani Općinskog vijeća Općine Novi Travnik s početkom u 10:00 sati održat će se  27. sjednica Općinskog vijeća Novi Travnik.

Raspravljat će se o 28 točaka dnevnog reda.

1. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvještaja o izvršenju proračuna i o realizaciji kapitalnih potpora i izdataka Trezora Općine Novi Travnik za period 1.1.-31.12.2023.godine;
2. Prijedlog  Odluke o usvajanju Izvještaja o korištenju sredstava tekuće rezerve za I – XII 2023. godine;
3. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvještaja o utrošku sredstava za lokalne puteve u 2023.godini;
4. Prijedlog Proračunskog kalendara za 2024. godinu;
5. Prijedlog Odluke o osnivanju Turističke zajednice Općine Novi Travnik;
6. Prijedlog Odluka o o usvajanju potencijalnih projekata za javno-privatno partnerstvo za 2024. godinu;
7. Prijedlog Odluka o usvajanju potencijalnih projekata za javno-privatno partnerstvo za period 2024-2026 godina;
8. Prijedlog Zaključka o prihvaćanju Izvještaja o radu za 2023. godinu i davanju suglasnosti na Program rada za 2024. godinu Općinskog načelnika i službi za upravu Općine Novi Travnik;
9. Prijedlog Zaključka o prihvatanju Izvještaja o radu za 2023. godinu i davanju suglasnosti na Plan rada za 2024. godinu JU “Dom zdravlja” Novi Travnik;
10. Prijedlog zaključka o prihvatanju Izvještaja o radu za 2023. godinu i davanju suglasnosti na Program  rada za 2024. godinu JU “Centar za socijalni rad” Novi Travnik;
11. Prijedlog zaključka o prihvatanju Izvještaja o radu za 2023. godinu i davanju suglasnosti na Program rada za 2024. godinu JU “Dječji vrtić” Novi Travnik;
12. Prijedlog Zaključka o prihvatanju Izvještaja o radu za 2023. godinu i davanju suglasnosti na Plan rada za 2024. godinu JU Edukacijsko rehabilitacijski centar “Duga” Novi Travnik;
13. Prijedlog Zaključka o davanju suglasnosti na odluke skupštine JKP “Vilenica čistoća” doo Novi Travnik o usvajanju Izvještaja o  poslovanju za 2023. godinu i Plana poslovanja i Financijskog plana za 2024. godinu;
14. Prijedlog Odluke o objavljivanju javnog oglasa za imenovanje člana Općinske izborne komisije;
15. Prijedlog Rješenja o imenovanju Komisije za provođenje postupka po javnom oglasu za imenovanje člana Općinske izborne komisije;
16. Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog oglasa o prodaji poslovnih prostora – trgovki u sklopu “Zelene pijace/tržnice” Novi Travnik, putem javnog nadmetanja – licitacije;
17. Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog nadmetanja putem licitacije za prodaju zemljišta u vlasništvu i posjedu Općine Novi Travnik u sklopu Regulacijskog plana “Vikend naselja Ravno Rostovo”;
18. Prijedlog Odluke o razrješenju člana Komisije za izbor i imenovanja;
19. Prijedlog Odluke o imenovanju člana Komisije za izbor i imenovanja;
20. Prijedlog Rješenja o imenovanju člana Komisije za izbor u regulirane organe;
21. Prijedlog Rješenja o izmjeni Rješenja o formiranju Komisije za provođenje postupaka Javnih nadmetanja (licitacija) u Općini Novi Travnik;
22. Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog nadmetanja putem licitacije za prodaju zemljišta u vlasništvu i posjedu Općine Novi Travnik u sklopu Plana parcelacije “Vikend naselja Pavlovica”;
23. Prijedlog Odluke o davanju u zakup poslovnog prostora kojeg koristi Karate klub “Orhideja” Novi Travnik;
24. Prijedlog Odluke o dodjeli javnog priznanja „Pohvala“ Općine Novi Travnik u 2024 godini;
25. Prijedlog Odluke o dodjeli javnog priznanja “Plaketa” Općine Novi Travnik u 2024. godini;
26. Prijedlog Odluke o usvajanju Izvještaja o radu Općinskog  pravobraniteljstva Travnik osnovanog za općine Travnik i Novi Travnik za 2023. godinu;
27. Prijedlog Odluke o prodaji zemljišta Tolja Kasimu iz Novog Travnika;
28. Informacija o realiziranim projektima kapitalnih ulaganja.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, u toku današnjeg obraćanja medijima, odgovarajući na novinarsko pitanje, govorila o tome kako navodno pripadnici vehabijskog pokreta koriste poligon Oružanih snaga BiH kod Mostara kako bi vježbali gađanje.

S tim u vezi je naglasila kako će tražiti informaciju o tome od ministra odbrane BiH Zukana Heleza.

To je bio povod da kontaktiramo ministra Heleza, koji u kratkoj izjavi nije ponudio više detalja u vezi sa ovim slučajem.– Mi izdajemo nekim institucijama, poput MUP-ova, ili nekim udruženjima odobrenje da vrše neku vrstu vježbi i to radi Zajednički štab. Oni to pregledaju, analiziraju i pošalju meni na potpis, ukoliko je sve uredu. To je zakonska mogućnost. Međutim, ukoliko neko to zloupotrijebi povlačimo odobrenje, izjavio je Helez za Oslobođenje.

Očigledno, više informacija o ovome treba da saopći Zajednički štab OSBiH, na čijem je čelu Gojko Knežević.

Oglas

OPSEŽNI paket inozemne pomoći lako je prošao Kongres SAD-a nakon višemjesečne odgode, otvarajući put za milijarde dolara novog financiranja Ukrajine u trenutku napretka ruskih invazijskih snaga i nedostatka vojnih zaliha Kijeva.

Senat je sa 79 prema 18 odobrio četiri zakona koje je Zastupnički dom usvojio u subotu, nakon što su republikanski čelnici prošlog tjedna naglo promijenili pravac i dopustili glasanje o 95 milijardi dolara većinom vojne pomoći Ukrajini, Izraelu i Tajvanu i američkim partnerima u Indo-Pacifiku.Četiri zakona spojena su u jedan paket u Senatu, za koji je predsjednik Joe Biden rekao da će ga potpisati u srijedu.

Najveći osigurava 61 milijardu dolara kritično potrebnih sredstava za Ukrajinu; drugi daje 26 milijardi dolara za Izrael i humanitarnu pomoć za civile u zonama sukoba diljem svijeta, a treći daje 8,12 milijardi dolara za “suprotstavljanje komunističkoj Kini” u Indo-Pacifiku.

Četvrti, koji je Zastupnički dom dodao u paket prošlog tjedna, uključuje potencijalnu zabranu aplikacije društvenih medija TikTok pod kineskom kontrolom, mjere za prijenos zaplijenjene ruske imovine u Ukrajinu i nove sankcije Iranu.

Oglas

Pomoć uključuje vozila, razna streljiva i drugo oružje

Bidenova administracija već priprema paket vojne pomoći Ukrajini vrijedan milijardu dolara, što je prvi korak iz ovog zakona, rekla su dva američka dužnosnika za Reuters. Uključuje vozila, streljivo protuzračne obrane Stinger, dodatno streljivo za topničke raketne sustave visoke pokretljivosti, topničko streljivo kalibra 155 milimetara, protutenkovsko streljivo TOW i Javelin te drugo oružje koje se odmah može upotrijebiti na bojnom polju.Čelnici demokrata i republikanaca u Senatu procijenili su da je Kongres s ovim skrenuo pažnju i upozorio ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge strane protivnike da će Washington nastaviti podupirati Ukrajinu i druge strane partnere.

“Ovaj nacrt zakona o nacionalnoj sigurnosti jedna je od najvažnijih mjera koje je Kongres donio u vrlo dugom vremenu za zaštitu američke sigurnosti i sigurnosti zapadne demokracije”, rekao je čelnik demokratske većine Chuck Schumer na konferenciji za novinare nakon glasanja.

Paket pomoći mogao bi biti posljednji odobren za Ukrajinu do izbora u studenom, kada se strane natječu za Bijelu kuću, Zastupnički dom i jednu trećina Senata.

Velik dio protivljenja sigurnosnoj pomoći u Zastupničkom domu i Senatu došao je od republikanaca koji su blisko povezani s bivšim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, skeptikom u pogledu pomoći Ukrajini koji je naglašavao politiku “Amerika na prvom mjestu” dok se natječe za drugi mandat.

Oglas

Čelnik republikanaca u Senatu Mitch McConnell, snažan zagovornik pomoći Ukrajini, izrazio je žaljenje zbog odgode, uglavnom zbog primjedbi tvrdokornih republikanaca da dodaju pomoć na više od 113 milijardi dolara koje je Washington odobrio Kijevu otkako je Rusija započela svoju invaziju u veljači 2022.

“Mislim da smo stali na kraj izolacionističkom pokretu”, rekao je McConnell na konferenciji za novinare.

Dio novca dolazi u obliku zajma

Dio ukrajinskog novca – 10 milijardi dolara ekonomske potpore – dolazi u obliku zajma, što je Trump predložio. No zakon dopušta predsjedniku da oprosti zajam počevši od 2026.

Dotok oružja trebao bi poboljšati izglede Kijeva da spriječi veliki prodor ruskih snaga na istok, iako bi bilo korisnije da je pomoć stigla bliže trenutku kada ju je Biden zatražio prošle godine, kažu analitičari.

Oglas

Schumer je rekao da je ostavio poruku ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u utorak navečer, rekavši mu: “U redu, uspjeli smo. Sada idi i pobijedi u borbi”.