Završen je 54. Međunarodno natjecanje u pisanju pisama za mlade 2025. godine, koji u Bosni i Hercegovini zajednički organiziraju Hrvatska pošta Mostar, Pošte Srpske i BH Pošta.

Prvo mjesto osvojila je Ana Urukalo, učenica Osnovne škole ‘P. P. Njegoš’ Banja Luka, čije je pismo na temu: „Zamisli da si ocean. Napiši nekome pismo u kojem ćeš objasniti zašto i kako bi se trebali dobro brinuti o tebi.“ proglašeno najboljim među 850 pristiglih radova. Anin rad predstavljat će Bosnu i Hercegovinu na svjetskom natjecanju u organizaciji Svjetske poštanske unije.

Pisma su ocjenjivali stručni članovi žirija:
-Sonja Jurić (Mostar)
-Branislav Janković (Banja Luka)
-Fahrudin Kučuk (Sarajevo)

Prvonagrađeno pismo možete pročitati na službenoj web stranici HP Mostar www.post.ba.

Odlukom stručnog žirija, drugo mjesto je osvojio učenik Tarik Poturak iz JU ‘Deseta osnovna škola’ Ilidža, dok je treće mjesto zauzela Iva Šakota iz Osnovne škole „fra Didak Buntić“ Čitluk.

Učenici koji su osvojili prva tri mjesta bit će nagrađeni novčanim nagradama (500 KM za prvo mjesto, 300 KM za drugo mjesto i 200 KM za treće mjesto), biciklima i poklonima poštanskih operatora. Njihovim nastavnicima materinskog jezika pripast će novčane nagrade u iznosu od po 150 KM.

Idućih 7 mjesta ravnopravno dijele sljedeći učenici koji će biti nagrađeni bežičnim bluetooth slušalicama i prigodnim poklon paketima:

– Ella Bjelopoljak, JU “Druga osnovna škola”, Bosanska Krupa
– Emina Mešić, Osnovna škola “Velišićki heroji”, Velešići, Sarajevo
– Ante Rezo, Osnovna škola “Ivan Mažuranić”, Posušje
– Mihailo Petrović, Osnovna škola “Sveti Sava”, Crnjelovo, Bijeljina
– Anđela Talić, Osnovna škola “Petar Bakula”, Mostar
– Elena Varunek, JU “Jovan Cvijić”, Banja Luka
– Franka Čerkuč, Osnovna škola “Silvije Strahimir Kranjčević”, Mostar.

Također, pisačem u boji nagrađujemo i kreativan rad učenice: Tajma Mehurić – JU Osnovna škola „Hasan Kikić”, Gračanica.

Osim navedenih nagrada, Hrvatska pošta Mostar nagradit će prigodnim darom školu nagrađene učenice Ive Šakote: Osnovna škole fra „fra Didak Buntić“ Čitluk.

-Svečana dodjela nagrada će se održati u listopadu 2025. godine u organizaciji HP Mostar u Mostaru. Točan termin će biti određen naknadno o čemu će učenici i nastavnici biti blagovremeno obaviješteni. Zbirkom maraka Hrvatske pošte Mostar, kao poticaj za daljnji trud i rad, bit će nagrađeni i sljedeći učenici, a nagrade će im biti poslane poštom:

-Sara Radić, Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Odžak
-Melani Elizabeta Ban, Osnovna škola „dr. Boris Ćorić“, Kreševo
-Karla Tolić, Osnovna škola „Marko Marulić“, Ljubuški
-Katja Buntić, Osnovna škola „Vladimir Pavlović“, Čapljina
-Ana Martinović, Osnovna škola „fra Didak Buntić“, Čitluk
-Marija Semren, Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“, Livno
-Ivana Milićević, Osnovna škola „fra Stipan Vrljić“, Sovići
-Josipa Bilić, Osnovna škola „Ivan Mažuranić“, Gračac
-Ana Bago, Osnovna škola „Ivan Mažuranić“, Posušje
-Una Hakalović, JU Osnovna škola Blagaj, Blagaj
-Ivana Franjić, Druga osnovna škola, Široki Brijeg
-Ana Matošević, Osnovna škola „fra Ivan Frano Jukić“, Sivša – Usora

Čestitamo svim nagrađenim učenicima i njihovim nastavnicima te zahvaljujemo svima na sudjelovanju u ovom projektu – navodi se u informaciji za javnost.

Nakon što je privedena kraju izgradnja prve dionice brze ceste Lašva – Nević Polje kroz srednju Bosnu, sada na red dolazi gradnja druge dionica, javlja Biznisinfo.ba.

Podsjetimo da je prva izgrađena dionica između Viteza i Travnika, tačnije od izlaza iz Viteza do mjesta Nević Polje, te bi uskoro trebala biti puštena u saobraćaj.

Izgradnja ove dionice bila je dosta lakša jer se nalazi izvan gradskih i poslovnih zona.

Drugačija je priča sa drugom dionicom čija izgradnja sada slijedi i uveliko se priprema, iz razloga što bi trebala proći kroz područje koje je gusto naseljeno kako stambenim objektima, tako i objektima poslovnih subjekata. Riječ je, naime, o jednoj od najvećih poslovnih zona u BiH – poslovnoj zoni Vitez.

Kako saznaje BiznisInfo.ba, rješenje je pronađeno u tome što se, barem za sada, potpuno nova cesta neće ni graditi, već će se praktično proširivati postojeća magistralna cesta M5.

Dakle, nova brza cesta će prolaziti po liniji sadašnje magistrale. Pojasnimo, riječ je o poslovnoj zoni u kojoj se nalaze brojni poslovni subjekti, među kojima je najpoznatiji FIS Vitez. Ovo je ujedno jedna od najvećih šoping zona u Federaciji a magistrala prolazi kroz samo njeno središte.

Dakle, gledajući u cjelini, brza cesta će se odvajati od puta Sarajevo – Zenica i ići do ulaza u Vitez posebnom trasom.

No, pred ulazak u poslovnu zonu Vitez nalazit će se kružni tok na kojem će se ova cesta spajati s magistralom M5. Na izlazu iz poslovne zone bit će novi kružni tok na kojem će se brza cesta ponovo odvajati od magistrale. Tu će se spajati sa već izgrađenom dionicom o kojoj smo govorili.

Ova informacija za BiznisInfo.ba na određeni način je potvrđena i iz “Autocesta FBiH“. Kako nam je rečeno, odlukom Vlade projekt brze ceste kroz poslovnu zonu Vitez bit će realiziran kroz dvije faze.

– Prva faza je prolazak brze ceste kroz poslovnu zonu s pet kružnih tokova u istoj razini s postojećom magistralnom prometnicom, dok druga faza (konačno rješenje) podrazumijeva rješenje brze ceste u skladu sa zakonskim propisima za brze ceste. Ovakvo dvofazno tehničko rješenje je uvjetovano eksplicitnim zahtjevima lokalne zajednice i već spomenutom Odlukom Vlade – rečeno nam je iz Autocesta.

Što se tiče eventualnih problema kod realiziranja eksproprijacije, iz Autocesta FBiH ne očekuju značajnije probleme bez obzira na kompleksnost projekta.

Naglašavaju da je na tehničko rješenje prolaska brze ceste (Faza 1) dana suglasnost lokalne zajednice.

– Izgradnja brze ceste kroz poslovnu zonu prioritet je cjelokupne lokalne zajednice i poslovnih subjekata koji gravitiraju njom jer će ista donijeti veliku ekonomsku i ogromnu prometnu dobit – rečeno je naš portal.

Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) najoštrije je osudio fizički napad na televizijsku ekipu RTV Herceg-Bosne koji se dogodio u utorak tijekom snimanja priloga u Mostaru. Iz OHR-a poručuju kako su medijske slobode ključna vrijednost svakog demokratskog društva te pozivaju nadležne institucije da hitno istraže ovaj incident.

„Medijske slobode su osnova svakog demokratskog društva. OHR nedvosmisleno osuđuje svaki fizički napad na novinare, uključujući i napad na novinare RTV Herceg-Bosne. Nijedan novinar ne smije biti napadnut zbog toga što radi svoj posao ili zbog medijske kuće koju predstavlja. OHR poziva nadležne organe da poduzmu potrebne aktivnosti i istraže ovaj incident“, navodi se u službenoj reakciji OHR-a dostavljenoj redakciji RTV HB.

Podsjetimo, incident se dogodio na lokalitetu Starog mosta, gdje je ekipa RTV Herceg-Bosne snimala prilog o turističkoj predsezoni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Tijekom snimanja, nepoznati muškarac koji se predstavio kao vlasnik suvenirnice fizički je nasrnuo na snimatelja te mu zaprijetio riječima: „Ako ti je kamera draga, ovdje nećeš snimati“.

Nasilnim gestama pokušao je spriječiti snimanje, uhvativši pritom objektiv kamere, zbog čega je ekipa bila primorana napustiti lokaciju.

Ovaj incident izazvao je ogorčenje u javnosti, a brojne novinarske udruge već su izrazile zabrinutost zbog sve učestalijih napada na medijske djelatnike u BiH. Očekuje se da će nadležna tijela što hitnije reagirati i procesuirati odgovorne.

Napad na novinare još je jedan alarm da su medijske slobode u BiH ozbiljno ugrožene, poručuju iz struke.

Apel sa brojem 17039 pokrećemo za Daria koji boluje od epilepsije. Pozivom na broj donirate 2 KM. Molim vas za podjelu apela.

22-godišnji Dario Munetić iz Slimena, općina Travnik, već dvije godine suočava se sa ozbiljnim zdravstvenim problemima.

Do svoje 18. godine bio je zdrav mladić, radio, išao na edukacije i vodio normalan život. No, prije dvije godine, bez ikakvog prethodnog upozorenja, počeli su ozbiljni zdravstveni problemi – najprije otkazivanje desne noge, a potom i sve češći epileptični napadi, koji danas dostižu i do 5–6 napada tokom noći. Iako mu je dijagnosticirana epilepsija, ljekari su izrazili sumnju u tu dijagnozu..

Od tada porodica je prošla kroz veliki broj pretraga i posjeta ljekarima i iscrpila se psihički, ali i finansijski, dok sve to vrijeme desna strana Dariovog tijela sve više propada, a svaki novi dan je borba.

Posljednju nadu polažu u liječenje u inostranstvu gdje bi Dario išao na pretrage i operativni zahvat, a za to mu treba naša pomoć. Naime, njegova majka napustila je posao kako bi mu se mogla u potpunosti posvetiti. U porodici koja je kreditno zadužena, radi samo otac, tako da nisu u mogućnosti sami prikupiti iznos od 24.000 eura koliko mu je potrebno za liječenje.

Pomozimo Dariu da se vrati životu dostojnom jednog mladog čovjeka. Donacije za Daria su osim poziva na broj 17039 moguće i klikom na opciju “Doniraj odmah” ili naših žiroračuna.

🟧⬛️ RAČUNI ZA UPLATE ⬛️🟧

▶️ PayPal:

paypal1@pomozi.ba

(Dario Munetić)

▶️ Za uplate iz BiH:

🔸 NLB Banka d.d.

132-260-20223371-17

🔸 UniCredit Bank

338-730-22202506-52

🔸 Intesa Sanpaolo Banka BiH

154-180-20085330-48

🔸 Raiffeisen Bank

161-000-02481200-94

🔸 Bosna Bank International d.d

141-306-53201196-79

🔸 ZiraatBank BH d.d. Sarajevo

186-121-03108095-46

🔸 Asa banka d.d. Sarajevo

134-105-11300001-66

🔸 Sparkasse Bank BiH

199-496-00059682-82

◾️ Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo

◾️ Svrha: Dario Munetić

▶️ Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:

◾️ERSTE BANK

◾️IBAN: AT35 2011 1853 5787 3100

◾️BIC: GIBAATWWXXX

◾️Wien, Oestereich

◾️Name: POMOZI.BA – ÖSTERREICH

◾️Verwendungszweck: Dario Munetić

▶️ Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:

◾️ING

◾️SWIFT: INGBNL2A

◾️IBAN: NL63INGB0675431905

◾️St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL

◾️Het doel van de betaling:

▶️ Za uplate iz Turske: Dario Munetić

VAKIF KATILIM BANKASI A.S.

IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01

İstanbul, Türkiye

Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği

Açıklama: Dario Munetić

Ministar zdravstva Federacije BiH Nediljko Rimac (HDZ 1990) sa svojim timom, u sklopu aktivnosti koje provode u cilju poboljšanja zdravstvenog sustava, planira razviti Centre za promociju zdravlja i prevenciju bolesti u okviru domova zdravlja.

Zbog toga je danas u Sarajevu održan sastanak na temu “Uspostava Centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti (CPP) u Federaciji BiH”, koji je okupio predstavnike Federalnog ministarstva zdravstva, županijskih ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja i zavoda za javno zdravstvo.

Tijekom sastanka predstavljeni su koncept i ključni aspekti razvoja Centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, koji će igrati značajnu ulogu u jačanju preventivnih aktivnosti zdravstvenog sustava na lokalnoj razini. Centri će omogućiti provedbu standardiziranih i dostupnih preventivnih programa, osmišljenih prema stvarnim potrebama stanovništva i podatcima prikupljenim iz zajednica.

“Suočeni smo s porastom nezaraznih bolesti poput kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa i karcinoma. Znamo da su ovi problemi često povezani sa stilom života, ali znamo i da ih je moguće spriječiti – kroz edukaciju, suradnju i potporu. Upravo zato planiramo razviti Centre za promociju zdravlja i prevenciju bolesti u okviru domova zdravlja. Oni će imati ključnu ulogu u povezivanju svih službi unutar doma zdravlja, ali i prema centrima za socijalni rad, obrazovnim institucijama, zdravstvenim savjetima i nevladinom sektoru. Uspostavom Centara za promociju zdravlja i prevenciju bolesti pri domovima zdravlja, činimo konkretan iskorak ka sustavu koji djeluje prije nego što bolest nastupi s jednim jasnim ciljem, a to je zdravija zajednica”, istaknuo je ministar Rimac.

Današnji sastanak je po njegovi riječima postavio važan zadatak, a to je da se osigura stabilnost i održivost modela uspostave Centara.

Sastanak je organiziralo Federalno ministarstvo zdravstva u suradnji s Institutom za populaciju i razvoj, uz potporu Vlade Švicarske, a u okviru projekta “Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini”.

Projekt “Zdrave zajednice u Bosni i Hercegovini” ima za cilj unaprijediti zdravstveno stanje i smanjiti broj oboljenja žena i muškaraca u BiH kroz jačanje preventivne uloge zdravstvenog sustava i promociju zdravih načina života. Fokusiran je na fizičko i mentalno zdravlje, te seksualno i reproduktivno zdravlje, s posebnim naglaskom na uključivanje ranjivih i socijalno isključenih skupina građana.

Kardinal u miru Vinko Puljić će ipak prisustvovati konklavi za izbor novog pape koja će se održati u narednim sedmicama u Vatikanu, saznaje Klix.ba.

Naime, iako je prvobitno kardinal Puljić zbog zdravstvenog stanja planirao da ne prisustvuje konklavi za izbor novog lidera 1,4 milijarde rimokatolika u svijetu, promijenio je odluku i otputovat će u Rim.

Kardinal Vinko Puljić je već bio uključen u rad konklava koje su 2005. godine izabrale papu Benedikta XVI i 2013. godine papu Franju.

Više od 130 kardinala koji su mlađi od 80 godina imat će pravo da učestvuju u konklavi, a papa će postati osoba koja dobije podršku dvije trećine od prisutnih kardinala.

“Ovaj papa sigurno će ostaviti brojne uspomene, ali i mnoga razočarenja. Crkva ima svoj način, stil reagiranja i djelovanja. Postoji Evanđelje, crkveni zakon, tradicija i prema tome, svaki papa se polako uključuje u taj ritam života crkve, jasno unoseći i svoj stil. Tako da zapravo svjetski mediji često samo traže skandal, a ne gledaju na ono što je pozitivno i snažna poruka izgradnje”, kazao je Puljić nakon smrti pape Franje.

Dodao je da je “sigurno da je papa Franjo bio moralni najjači autoritet u ovom košmaru rata gdje se zapravo ubija nada”.

“On je neumorno govorio protiv naoružanja, protiv rata, protiv terorizma, tako da je zapravo on bio posebna poruka ovom čovječanstvu”, kazao je Puljić

Kako je rekao, sredstva će biti obustavljena i preusmjerena na poseban račun u Centralnoj banci BiH.

“Ovom odlukom podržavaju se napori institucija BiH da se suprotstave napadima vladajuće koalicije iz RS-a na temeljne principe i ustavni poredak BiH. Rukovodstvo Ujedinjene Srpske i SNSD-a prednjače u ovim akcijama. Njihovo djelo je suprotno pridržavanju Dejtonskog sporazuma”, kazao je.

Dodao je da su teritorijalni integritet i suverenitet BiH neosporni.

“Oba entiteta i Brčko imaju prava koja su zagarantovana Dejtonom. Ali, ta prava zahtijevaju poštivanje Dejtona i demokratije. Rukovodstvo SNSD-a i Ujedinjene Srpske podstiču institucije RS-a i njihove građane da počine krivična djela prijeteći da će ih sankcionisati ako ne poslušaju. Građani RS-a imaju prava da sami o sebi odlučuju. Građanima se prijeti krivičnim gonjenjem, ako se ne ponašaju u skladu s pritiscima”, dodao je.

Kako je kazao, u BiH nam ne trebaju tvrđave, “a oni koji misle da nam trebaju ne rade na budućnosti ove zemlje”.

“Kako je propisano krivičnim zakonom, svako nepoštivanje ove odluke koju sam danas donio podliježe krivičnoj odgovornosti. Ova odluka stupa na snagu odmah. Kada ove stranke pokažu poštivanje Dejtona, razmotrit ću ovu odluku. Antidejtonsko djelovanje ima svoje posljedice. Poštivanje Dejtona nije stvar izbora. Danas popodne otići ću do kampa Butmir gdje ću se sastati sa komadantom EUFOR-a”, kazao je.

Hodočasnik Josip Jelinić iz Ljubuškog pobjednik je izbora “Hercegovac godine” za 2025. godinu, dok je titula “Hercegovke godine” pripala Lejli Zalihić iz Buturović Polja.

Jelinić je pješačio 1.000 kilometara kroz BiH u vrijeme korizme za pomirenje i međusobni oprost naroda u BiH, noseći na leđima drveni križ težak preko osam kilograma, priopćili su organizatori događaja.

Svečana dodjela nagrada u izboru za Hercegovku i Hercegovca godine održana je u utorak u Marića gaju kod Gruda.

Program su vodile Daniela Škegro i Antonela Musa, a u glazbenom dijelu programa nastupili su HKUD sveti Ante Humac Ljubuški, HKUD Biloševica Rasno Dužice, Zorica Andrijašević Donna, Božo Marić, Zdenko Damjanović i Jure Begić.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno i nestabilno vrijeme. Tokom dana sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.

U Bosni su lokalno mogući jači pljuskovi, a moguća je i pojava grada. Intenzivnije padavine u sjeverozapadnim i centralnim područjima.

Vjetar slab u sjevernim područjima Bosne sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugozapadni.

Jutarnja temperatura zraka od 8 do 13, na jugu do 15, a dnevna od 15 do 20, na sjeveru zemlje do 22 stupnja.