Poveži se s nama

TOP

Više od 500 božićnih čestitki s početka prošlog stoljeća

Objavljeno

Draga Ivana, s pravom si moraš misliti da sam neko nemarno stvorenje, ali što ćeš kad me sudbina goni na vječitim poslovima i to grdima, osim toga pripremamo se za put u Egipat koji nastupamo 27. iz Trsta – pa i to uz božićne pripreme dalo mi je dosta posla. Pisat ću ti s putovanja, a sada želim tebi i Nedjeljki sve dobro i mnogo veselja za Božić i godinu 1936. Neka vam donese svu onu sreću koju si želite. Rukoljub i mnogo srdačnih pozdrava od Alke”, piše u čestitki koju je primila Ivana Brlić-Mažuranić 1935., na samom ulasku u 1936. godinu, od Alke Detoni, inače supruge poznatog slikara Marijana Detonija.

Čestitka koju prvi put pokazujemo u javnosti dio je korespondencije Ivane Brlić-Mažuranić koja se čuva u fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, a koju vodi Irena Galić Bešker. Datira u 1935. godinu, a motiv je stari Zagreb, preciznije Gornji grad, iz 1712. godine. Spisateljica Ivana Brlić-Mažuranić primala je božićne čestitke od članova obitelji i prijatelja. Čuvaju i čestitku koju je za Božić Ivani Brlić-Mažuranić u Slavonski Brod 1934. poslala prijateljica Sandica Reiss, u kojoj piše:

“Dragoj svojoj autorici želi sretan i veseo Božić njezin Šegrt Hlapić. Uz rukoljub priključujemo se Bracinim željama. Sandica Reiss”.

image
Čestitka koju je primila Ivana Brlić Mažuranić na Božić 1935. od Alke Detoni

Nsk

Oglas
image
Motiv grada: Čestitka koju je primila Ivana Brlić Mažuranić na Božić 1935. od Alke Detoni

Nsk

Postojala je u to doba operna pjevačica Sandica Reiss, no nije sigurno da je čestitku poslala baš ona.

Kako bi barem malo, uz pomoć uvijek dobro došle nostalgije, olakšali blagdane u pandemijskom dobu, iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice pokrenuli su akciju “Tradicija dobrih želja”, kojom žele upoznati javnost s tradicijom slanja božićnih čestitki i potaknuti ljude da ovih blagdana nekome upute čestitku, ovaj put virtualnim putem. Otvorili su i istoimenu web stranicu tradicijadobrihželja.nsk.hr, gdje pokazuju neke od čestitki koje imaju u fundusu, a koje se, inače, čuvaju prema pravilima muzejske struke: u za to predviđenim spremištima, u kontroliranim mikroklimatskim uvjetima.

Kako govori Maja Priselac, savjetnica za odnose s javnošću u NSK:

Oglas

“U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu nalazi se oko 150 tisuća razglednica različitih motiva, među njima i pet stotina božićnih čestitki koje datiraju od početka 20. stoljeća pa nadalje i koje su dragocjeno svjedočanstvo prošlih vremena i očuvani zapisi prošlosti. Mnoge od njih sadrže želje koje su nekoć ljudi upućivali svojim najbližima”.

image
Djevojčica s lutkom: Božićna i novogodišnja čestitka s ovim motivom poslana je u Osijek 1917. godine, tijekom Prvog svjetskog rata, ‘blagorodnoj obitelji Franjetić’

Nsk

image
Osječka adresa: Ovu čestitku poslali sz drugovi cijenjene gospođe Franjetić koja je živjela u tadašnjoj Topničkoj ulici

Nsk

U okviru ovog se projekta pokazuje pedesetak čestitki koje obuhvaćaju razdoblje od kraja 19. do polovine 20. stoljeća, kada se Božić čestitao na neki drugi način, odnosno: “Dok danas jedni drugima za blagdane najčešće šaljemo kratke čestitke putem mobilnih uređaja, ljudi s početka 20. stoljeća na božićnim su dopisnicama ispisivali rukoljube i blagoslove, pažljivo ističući kome ih upućuju: blagorodnom gospodinu Radoslavu Franjetiću, nadinspektoru voda u Osijeku; visokocijenjenoj gospođi Toni Maršić, supruzi potpukovnika u Zagrebu…”.

Oglas

Dragana Koljenik, glavna urednica portala i društvenih mreža NSK, govori o ovom projektu:

“Željeli smo ljudima dati priliku da i digitalno svoje želje ispišu na poseban način. Iz tog je razloga naša mobilna aplikacija Pozdrav iz Zagreba odjenula božićno ruho i postala Advent u Zagrebu”.

image
Jedna od najstarijih: Ovu božićnu razglednicu 1908. poslao je sin koji se nalazio u Daruvaru roditeljima u Krapinu

Nsk

image
Novogodišnja čestitka putovala je u Osijek 1920-ih godina

Nsk

Oglas

Putem aplikacije, naime, digitalizirane božićne čestitke iz fonda Grafičke zbirke NSK mogu se podijeliti na društvenim mrežama i putem e-maila i SMS-a. Aplikacija, nastavlja, omogućuje i da se čestitke dodatno personaliziraju prigodnim naljepnicama i okvirima, a može se čak i snimiti selfie. Mobilna aplikacija je besplatna, a preuzeti se može na Google Playu i mrežnoj stranici božićne akcije. Kako, dalje, govori Dragana Koljenik:

“Zadovoljni smo kako je zasad Advent u Zagrebu zaživio. Kreirali smo i događaj na Facebook stranici Knjižnice pod nazivom ‘Svaka želja je posebna’, kojim pozivamo sve građane da svoje najbliže ovih blagdana razvesele upravo božićnim čestitkama i s kojeg ih pozivamo da radost primljenih čestitaka podijele na društvenim mrežama uz poruke #SvakaŽeljaJePosebna i/ili #TradicijaDobrihŽelja”.

Naći će se na ovim čestitkama iz NSK raznih motiva, među njima su djevojčice koje rade snjegovića, pomalo i ljutitog izraza lica i s lulom u ustima, dok mu se jedna od djevojčica ruga, crno-bijeli crtež para koji je zameo snijeg, on drži kišobran i ne uspijeva se izboriti, no ne daju se time smesti, sretni i zaljubljeni, potom djevojčica i pas u šetnji koji po putu susreću pticu s kojom pas razgovara, djeca koja od ulične prodavačice kupuju toplo kestenje, svinja i mali anđelčić, dijete, kako plešu…

Svinja je, inače, na čestitkama za Božić simbolizirala prosperitet zbog nemogućnosti ove životinje da hoda unazad, bogatstvo, jer se smatralo da onaj tko posjeduje svinju nije gladan, a ako nije gladan, sretan je. Djeca koja rade neke sitne nepodopštine simbolizirala su ulazak u novo. A jedan je od simbola sreće bio i dimnjačar, jer se smatralo da ako kuća ima dimnjak, ako je topla, u njoj se kuha, blagostanje je.

Oglas

Naše sugovornice, više kustosice Charlotte Frank i Maja Karić te viša knjižničarka Vesna Vlašić Jurić potrudile su se pronaći nam što više podataka o čestitkama pokazanima na portalima. “Svinje, potkove, gljive, dimnjačari, djetelina… kao poznate srećonoše pojavljuju se na novogodišnjim čestitkama još od samih početaka njihove proizvodnje. Svinja se još od doba antike smatrala simbolom snage, bogatstva i obilja, a u srednjem vijeku, u Njemačkoj, postaje simbol sreće”, rekle su nam.

image
Sretne svinje: Svinje, potkove, gljive, dimnjačari, djetelina… kao poznate srećonoše pojavljuju se na novogodišnjim čestitkama još od samih početaka njihove proizvodnje. Svinja se još od doba antike smatrala simbolom snage, bogatstva i obilja, a u srednjem vijeku u Njemačkoj postaje simbol sreće

Nsk

Od božićnih i novogodišnjih čestitki imaju, nastavljaju, za sada sigurno datirane dvije novogodišnje čestitke iz 19. stoljeća, jedna je iz 1893., druga iz 1894. godine, a obje poslane gospodinu Vladimiru pl. Simiću u Krapinu, jedna iz Samobora, a druga iz Kastva. Većina čestitki darovana je zbirci. Među njima je ona iz 1903. godine, poslana na adresu Elze Kučere koja je bila prva knjižničarka u Hrvatskoj, ali i prva eksperimentalna psihologinja i prva žena u Hrvatskoj koja je u Zürichu stekla doktorat iz filozofije. U NSK čuvaju i njezine osobne dokumente, pisma, zabilješke, dnevnike i drugu vrijednu građu. Za nju povijest bilježi da je nakon brojnih opetovanih molbi 1912. godine imenovana “bibliotečnim pristavom 2. razreda te tako postala ‘prva ženskinja u Hrvatskoj i Slavoniji’ koja je dobila status zemaljskoga činovnika”. Nadolazeću, 1904. godinu, pošiljatelj joj čestita dok je ona još u Zürichu, naslovljeno je na gospoju Elzu Kučeru, a između djetelina s četiri lista i gljiva ispisano je: “Sretno novo ljeto”. Na adresu ove žene jakog životopisa poslano je još čestitki.

U to su se doba čestitke radile najčešće u radionicama u Njemačkoj. Često su bili zastupljeni sakralni i narodni motivi, primjerice rođenje Isusa, Betlehem, potom unošenje drvca, posna večera, sveti Nikola ili, pak, krampus, za neposlušnu djecu.

Oglas

No, kako podsjećaju naše sugovornice, “kada je sedamdesetih godina 19. stoljeća Louis Prang prvi počeo prodavati božićne čestitke u SAD-u, one nisu prikazivale religiozne motive već su sadržavale dekorativne motive, snježne pejzaže, djecu…”.
S početka 20. stoljeća nije uobičajena, čini nam se barem tako, čestitka klauna Pierrota sleđa, koja je također pokazana u sklopu njihova projekta. No naše će nas sugovornice demantirati: “Pierrot je lik iz francuskog i engleskoga kazališta, nastao pod utjecajem Pedrolina, maske talijanske commedia dell’arte. Potkraj 19. stoljeća. Figura Pierrota javlja se u pantomimama i revijama te u tzv. Pierrot trupama, zabavljačkim nastupima koji si bili posebno omiljeni u Engleskoj 1920-ih. Tako da motiv popularnog Pierrota i nije tako netipičan na čestitkama za to vremensko razdoblje”.

Jedna od čestitki na kojoj je hrpa pijanaca na gradskom trgu uz sat, kako posrću, datira u 1914. godinu. Gdje je nastala, nije poznato. “Ne zna se točno vrijeme nastanka, niti autor, niti izdavač, niti tiskar. Znamo samo ono što se s nje može pročitati – da je poslana Radoslavu Franjetiću u Đakovo. No veseli građani smješteni su u neutralni prostor gradskog trga, onakvog kakvog bi se moglo naći u većini gradova Austro-Ugarske Monarhije”.

I inače su česte čestitke s humorističnim sadržajem, jedan od primjera su skijaši na gljivi muhari iz 1911. godine: “Autor čestitke je potpisan, ali je potpis nažalost nečitak i istraživanjem nismo (za sada) došli do rezultata. Gotovo da je i pravilo da su novogodišnje čestitke komične”, govore naše sugovornice. Čestitka iz 1935. godine, pak, prikazuje Maksimir pod snijegom:

“Radi se o ‘fotomontaži’ zimske fotografije maksimirskog vidikovca i crteža jelke pod snijegom koja asocira na božićni ugođaj. Tipografija je također naknadno dodana, što se može vidjeti golim okom, a takve montaže su dosta česte.”

Oglas

Čestitka, pak, iz 1940., prikazuje ljude kako odlaze u crkvu u narodnim nošnjama. Autor je Andrija Maurović, inače autor prvog stripa u Hrvatskoj “Vjerenica mača” i enfant terrible domaće likovne scene, gotovo pa filmskog životopisa. Kako govore naše sugovornice:

“U Grafičkoj zbirci čuvaju se božićne i novogodišnje čestitke nastale temeljem motiva koje su oslikali pojedini značajni hrvatski likovni stvaraoci. Ističu se čestitke iz serije autora Andrija Maurovića, s motivima hrvatskih božićnih običaja. Slikovni prikaz otisnut na čestitki ‘Nošenje božićnog drvca’ prikazuje muškarca s božićnim drvcem, ispred niske seoske kuće na čijem pragu stoji žena u živopisnoj nošnji te djeca koja veselo dočekuju oca. ‘Polnoćka’ prikazuje seljake u snježnom pejzažu kako dolaze na misu polnoćku, katoličko misno slavlje kojim počinje Božić. Ljudi u narodnim nošnjama nalaze se na čestitki ‘Polazak na polnoćku’. Crkva je osvijetljenih prozora, prekrivena snijegom, kao i okolni pejzaž. ‘Porođenje Isusovo’ autor prikazuje u štalici obasjanoj svjetlošću ispred koje stoje seljaci odjeveni u svečane nošnje”.

U Zbirci se nalaze i božićne čestitke s motivima još nekoliko umjetnika, primjerice, slikara Slavka Tomerlina, među njima su “Čestitanje Božića (Konavli-Dalmacija)”, “Na Badnjak u Slavoniji” koja uz slikovni prikaz nosi i prigodne stihove “Svim na zemlji mir, veselje budi polag dobre volje!”. Zlatko Šulentić autor je, među ostalim, Sveta tri kralja sa zvijezdom, Nošenje kipa Djevice Marije (motiv iz Međimurja). Otto Antonini, pionir grafičkog dizajna, ilustrator koji je obilježio razdoblje između dva rata, autor je motiva otisnutih na čestitkama, među kojima domaćice koja prostire stol slamom ispod stolnjaka za Badnjak (Motiv iz Bistre iz Hrvatskog zagorja).

Naše sugovornice zaključuju: “Navedene čestitke datiraju iz vremena od 30-ih do 50-ih godina dvadesetog stoljeća te obuhvaćaju pojedine prikaze božićnih običaja iz različitih dijelova Hrvatske. Čestitke odišu veseljem, seoskim, skromnim obiteljskim ugođajem koji vežemo uz božićne i novogodišnje blagdane”.

Oglas

A online izložba koju su priredile, kao i mogućnost virtualnog slanja čestitke, izuzetan je doprinos priči o povijesti čestitki.

image
Veseli prolaznici: Čestitka na kojoj je u prvom planu 12 pijanih muškaraca poslana je 1914. godine

Nsk

image
Božićna čestitka

Nsk

image
Božićna čestitka
Oglas

Oglas

Promo

Poznati trgovački lanac “Sinsay” otvara poslovnicu u Travniku, prilika za posao!

Objavljeno

Piše

Poznati trgovački lanac “Sinsay” uskoro otvara trgovačku radnju u Travniku. Lokacija još nije poznata ali na svojoj Instagram stranici objavili su oglas za posao.

Sinsax će u narednom razdoblju postati bogatiji za još jednu radnju, u Travniku. U potrazi smo za novim članovima Sinsay tima u ovom gradu, navode u objavi na Instagramu.

Prodavac

Oglas

Ukoliko želiš da postaneš dio velike LPP obitelji, svoju prijavu uz obvezan prilog CV-ja i naslov “Prodavac Travnik” možeš poslati na adresu: sinsaycareers.ba@lppsa.com. Rok za prijave je do 30. travnja 2024. godine.

Ukoliko ti trebaju dodatne informacije, javi nam se direktnom porukom.

ČEKAMO VAS! – navode iz Sinsay-a.

Oglas

Nastavi čitati

Društvo

OO HDZ BiH Vitez zajedno s Udrugama Domovinskog rata HVO-a Vitez obilježio  16. travnja 1993. – početak sukoba na općinu Vitez

Objavljeno

Piše

Općinski odbor HDZ BiH Vitez i Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Vitez u ponedjeljak, 16. travnja 2024. godine položili su cvijeće i upalili svijeće za sve poginule pripadnike HVO-a ispred Spomen obilježja kod groblja Topala i ispred Spomen obilježja kod Udruge HVIDRA.

Današnji dan službeno se obilježava kao početak ratnih sukoba u Vitezu,a  ni 31. godinu kasnije pravda nije došla na viteška vrata.

Nastavi čitati

Društvo

JKP „Vilenica -Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik nabavila za svoje potrebe auto dizalicu sa košarom

Objavljeno

Piše

JKP “Vilenica-Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik je nabavila teretno vozilo auto dizalicu sa košarom. Vozilo, osim standardnih tehničkih osobina, posjeduje radnu košaru kojom je omogućen rad na visini što je potrebno radi još kvalitetnijeg održavanja i potkresivanja visokih stabala na javnim površinama, a u budućnosti i održavanja sustava javne rasvjete. Financijska sredstva je osigurala općina Novi Travnik

Zahvaljujemo općini Novi Travnik kao i načelniku Stjepanu Duji na doniranim sredstvima za kupovinu auto dizalice sa košarom bez kojih ne bi bila moguća realizacija kupovine.

Ova hvalevrijedna donacija od velikog je značaja za rad našeg poduzeća.

Oglas

Nastavi čitati

Crna kronika

TKO JE BIO FRA NIKICA ZLATUNIĆ: Rođen na Docu kod Travnika, 30.godina misonar u Australiji, umro u Bučićima

Objavljeno

Piše

Poštovana braćo Bosne Srebrene, prijatelji i poznanici javljamo vam tužnu vijest da je sinoć 15. travnja 2024. u Bučićima u 69. godini života iznenada preminuo naš subrat fra Nikica Zlatunić.

Fra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).

Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.

Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.

Oglas

Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe našega naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.

O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu.

Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!

Sveta misa zadušnica i sprovod pokojnoga fra Nikice Zlatunića bit će u četvrtak 18. travnja u 13 sati u Gučoj Gori. Ranije istoga dana bit će ispraćaj iz župe Bučići u 9 sati.

Oglas

Pokoj vječni daruj mu Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svijetli.

Nastavi čitati

BiH

BUGOJNO: ŠUMSKI POŽAR STAVLJEN POD KONTROLU

Objavljeno

Piše

Požar koji je izbio u petak iznad naselja Vesela u Bugojnu stavljen je pod kontrolu, obavijestio je Federalni operativni centar.

Prema informacijama dobivenim iz Općinske službe civilne zaštite Bugojno i odgovorne osobe iz Vatrogasnog društva Bugojno, šumski požar na lokalitetu Garački potok stavljen je pod kontrolu, navodi se u izvještaju.

Šumski požar je izbio u petak, 12. aprila, oko 22 sata, iznad naselja Vesela, desna strana lokaliteta Garački podovi.Dodaje se da su na terenu dežurni vatrogasni timovi koji vrše preventivni nadzor požarišta.

Nastavi čitati

Crna kronika

Poznat datum sahrane bučićkog župnika fra Nikice Zlatunića

Objavljeno

Piše

U noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima.

Posljednji ispraćaj iz župe Bučići biti će u četvrtak u 09 sati, a sveta misa zadušnica biti će istog dana u 13 sati u samostanu svetog Franje u Gučoj Gori, a sahrana je nakon svete mise na groblju Gorica.

Nastavi čitati

BiH

Sastali se Krišto, Čović i Vučić uoči 25. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru

Objavljeno

Piše

Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i dopredsjedatelj Doma naroda PS BiH dr. Dragan Čović sa izaslanstvom razgovarali su danas, uoči 25. međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem o unapređenju bilateralnih odnosa, gospodarskoj suradnji kao i stanju u regiji.

Na sastanku je potvrđeno kako se radi o dvije prijateljske zemlje s dobrom institucionalnom suradnjom.

Predsjedateljica Krišto je kazala da je raduje realizaciji projekta o kojem je razgovarala s predsjednikom Vučićem prije tri mjeseca na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Dodala je da će povezivanje Beograda i Mostara doprinijeti gospodarskom i turističkom razvitku cijele Hercegovine.

Tijekom susreta razgovarano je o trenutačnoj političko-gospodarstvenoj situaciji u BiH i regiji.

Oglas

Predsjedateljica Krišto istaknula je kako je Vijeće ministara BiH, putem politike kontinuiranog dijaloga, kompromisa i konsenzusa legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, napravilo povijesni iskorak za Bosnu i Hercegovinu na europskom putu, što je prepoznala i Europska komisija dajući preporuku za otvaranje pregovora o pristupanja za našu zemlju.

Izvor: vijeće ministara 

Nastavi čitati

BiH

Cijene povrća enormno rastu, isplati li se zasaditi svoju baštu?!

Objavljeno

Piše

Iako su troškovi proizvodnje povrća visoki, zbog visoke cijene gotovog proizvoda sve je više onih koji se odlučuju zasaditi svoju baštu. Zbog povoljnih vremenskih prilika, sadnja povrća na otvorenom ove godine počela je nešto ranije. S druge strane, iz plastenika se već ubiru prvi ovogodišnji plodovi. U Semberiji, najvećoj žitnici naše zemlje, sjetva povrća na otvorenom je u punom jeku. U semberskom selu Crnjelovo, gdje se proizvodi najviše povrća u ovom dijelu zemlje, već se ubiru prvi plodovi i u plastenicima.

“Mi sijemo veći broj tih povrtlarskih kultura, počevši od krastavaca koji su krenuli s berbom prije 10 dana, tikvice su se počele brati prije 7 do 10 dana, ima paprika u plastenicima, na njivi, patlidžana…”, kaže Milorad Zarić, proizvođač povrća.

Zbog porasta cijena svega, pa i povrća, sve je više onih koji se odlučuju sami proizvoditi, makar i u saksijama.

Proizvođači kažu da je računica jasna. Kilogram krompira na pijaci košta od 2,5 do 3 marke. S druge strane, da bi jedna četveročlana obitelj zasadila dovoljne količine krompira potrebne za cijelu godinu, potrebna im je vrećica sjemenskog krompira koja košta 40 maraka.

Oglas

Ponuda rasada na pijacama je raznovrsna, a cijene su od pola marke do marke.

Da se sije sve više povrća, potvrđuju i u gradskom odjeljenju za poljoprivredu u Bijeljini.

“Ona je zastupljena na površini od 4 do 4 i po tisuće hektara, ovisno o godini. Od tih 4.500 hektara površine u zatvorenom prostoru odvija se na oko 300 hektara, 3.000 duluma zaštićenog prostora”, navodi Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.

Oni koji proizvode veće količine, kažu da se sembersko povrće konzumira i u okruženju.

Oglas

“50 posto odlazi za Hrvatsku i Sloveniju, 50 posto za domaće tržište, sve je veća potražnja vani”, kaže predsjednik Poljoprivredne zadruge “Povrtlarstvo” Mićo Živić.

Građani kažu da su prednosti vlastite proizvodnje ogromne i da je, osim financija, presudan motiv osjećaj da ste nešto sami proizveli i da, kako mnogi kažu, “znaju što jedu”.

Nastavi čitati

BiH

BiH: Upaljen narančasti meteoalarm zbog vjetra

Objavljeno

Piše

Jutarnja temperatura oko 11, a najviša dnevna temperatura oko 22 stupnja

Danas u Bosni i Hercegovini malo do umjereno oblačno i sunčano vrijeme, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada.

Poslijepodne lokalni pljuskovi se očekuju u sjevernim i sjeverozapadnim područjima Bosne, a tijekom noći kiša i lokalni pljuskovi širom zemlje.

Na planinama kiša će prelazit i u susnježicu i snijeg. Vjetar umjeren do pojačan južni i jugozapadni, a na trenutke i olujan. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 18, a najviša dnevna od 20 do 26, na sjeveru Bosne do 28 stupnjeva, prenosi N1.

Oglas

U Sarajevu jutro malo do umjereno oblačno. Tijekom dana, postupno povećanje oblačnosti. Krajem dana i tijekom noći se očekuje i kiša. Jutarnja temperatura oko 11, a najviša dnevna temperatura oko 22 stupnja.

Za gotovo cijelo područje Bosne i Hercegovine na snazi ne narančasti meteoalarm zbog snažnog vjetra.

Nastavi čitati

Najnovije vijesti

Muzikaprije 2 sata

Zabranjeno pušenje najavilo novi koncert u Sarajevu: Jedna svirka za tri jubileja

Grupa Zabranjeno pušenje će 24. svibnja 2024. godine u Sarajevu održati veliki koncert. Nastup će biti organiziran u Dvorani Mirza...

Društvoprije 2 sata

Internacionalni univerzitet Travnik nastavlja implementaciju projekta iz oblasti međunarodne suradnje

Internacionalni univerzitet Travnik nastavlja s uspješnom implementacijom projekata iz oblasti međunarodne suradnje. Profesori Fakulteta politehničkih nauka i Saobraćajnog fakulteta Internacionalnog...

Promoprije 2 sata

Poznati trgovački lanac “Sinsay” otvara poslovnicu u Travniku, prilika za posao!

Poznati trgovački lanac “Sinsay” uskoro otvara trgovačku radnju u Travniku. Lokacija još nije poznata ali na svojoj Instagram stranici objavili su oglas...

Društvoprije 2 sata

OO HDZ BiH Vitez zajedno s Udrugama Domovinskog rata HVO-a Vitez obilježio  16. travnja 1993. – početak sukoba na općinu Vitez

Općinski odbor HDZ BiH Vitez i Udruge proistekle iz Domovinskog rata općine Vitez u ponedjeljak, 16. travnja 2024. godine položili...

Društvoprije 2 sata

JKP „Vilenica -Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik nabavila za svoje potrebe auto dizalicu sa košarom

JKP “Vilenica-Čistoća“ d.o.o. Novi Travnik je nabavila teretno vozilo auto dizalicu sa košarom. Vozilo, osim standardnih tehničkih osobina, posjeduje radnu...

Crna kronikaprije 2 sata

TKO JE BIO FRA NIKICA ZLATUNIĆ: Rođen na Docu kod Travnika, 30.godina misonar u Australiji, umro u Bučićima

Poštovana braćo Bosne Srebrene, prijatelji i poznanici javljamo vam tužnu vijest da je sinoć 15. travnja 2024. u Bučićima u...

BiHprije 2 sata

BUGOJNO: ŠUMSKI POŽAR STAVLJEN POD KONTROLU

Požar koji je izbio u petak iznad naselja Vesela u Bugojnu stavljen je pod kontrolu, obavijestio je Federalni operativni centar....

Crna kronikaprije 2 sata

Poznat datum sahrane bučićkog župnika fra Nikice Zlatunića

U noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima. Posljednji ispraćaj...

Oglas
Oglas
LM