Politička situacija u BiH, osvrt na dosadašnje pregovore oko izmjene zakona neke su od tema o kojima za Centralna.ba razgovaramo s politologom Danijelom Vidovićem.

Na početku ovog razgovora kratak osvrt i rezime dosadašnjih pregovora i razgovora oko izmjene Izbornog zakona. Ulazimo u novu fazu pregovora!

U zadnjoj rundi pregovora krajem prošle godine u jednom trenutku činilo se izglednim da bi se dogovor mogao postići, a onda je u rezidenciji američkog veleposlanika nestalo struje… Šalu na stranu, teško je nakon svega reći bilo što suvislo, a pogotovo u ovako naelektriziranom političkom ozračju koje stvara negativan pritisak i na same pregovarače. Ipak, posljednjih dana svjedočimo da je na poticaj izvana došlo do blagog „ispuhivanja“. Očekujem da će se relaksacija tih odnosa nastaviti u narednom razdoblju  i da će dogovor ipak biti postignut.

Političko Sarajevo Željka Komšića  koristi kako simbol majorizacije Hrvata u BiH. Činjenica je kako je i HDZ na prošlim izborima profitirao na njegov račun zarad šovinističke politike koju provodi Komšić prodajući je kao patriotizam. Koliko je on po vama svjestan da iz svojih sebičnih interesa, koje ,očito je, ima kao političar, onemogućava ili otežava normalan hrvatsko – bošnjački dijalog ?

Željko Komšić se od prvog dana svoga „predsjednikovanja“, a u tekućem mandatu posebno naglašeno, ponaša kao neka vrsta „trbuhozborca“ bošnjačke političke vrhuške. U tom smislu on obavlja ulogu sličnu Vulinovoj u Srbiji. Kao takav on je samo instrument u rukama drugih – bio to Lagumdžija jučer ili Izetbegović danas. Nepobitna je činjenica da je takvim načinom djelovanja izrazito narušen ionako loš odnos Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH. Često ističemo da su Hrvati time zakinuti, oštećeni, obespravljeni…I slijepac vidi da jesu. A je li Bošnjacima kao narodu zbog toga išta bolje? Svi vidimo da nije, nego su i kod Bošnjaka ekonomski, demografski i svi drugi trendovi već dulje vrijeme izrazito negativni. To je jedan destruktivan odnos kako prema vlastitom narodu tako i prema BiH kao državi, njezinom multikulturnom nasljeđu u koje se ti tzv. patrioti tako rado zaklinju Stoga je vrijeme za iskren dogovor ako želimo graditi modernu europsku državu sa svim nužnim elementima zaštite i pojedinačnih i kolektivnih prava primjerenih višenacionalnom društvu kakvo je naše.

Najavljeni su novi razgovori. Ima naznaka da bi moglo doći do dogovora, prije svega Hrvata i Bošnjaka oko izbornog zakona. Koji su po vama veći izgledi da se postigne dogovor ili ne i zašto?

Kako sam već rekao vjerujem da postoji realna šansa za postizanje dogovora. Posljednje aktivnosti kako domaćih tako i međunarodnih političkih aktera idu u tom smjeru. Vidimo da je u određenoj formi prihvaćena i inicijativa predsjednika Milanovića o posredovanju Hrvatske, Turske i Srbije. Uz postojeću američko-europsku inicijativu vjerujem da se i na taj način može doći do kvalitetnog sporazuma koji će jamčiti dugoročnu održivost BiH kao države. U suprotnom BiH, a potencijalno i cijeli jugoistok Europe upast će u vrtlog nestabilnosti iz kojeg će biti teško izaći.

Visoki predstavnik kojeg ne priznaje srpska politika u BiH, ali Rusija i Kina, od kada je došao nije se nametnuo kao autoritet ali i osoba koja ima podjednak odnos prema svim trima stranama u BiH ali i razumijevanju prilika u BiH. Kako Vi ocjenjujete njegovu ulogu?

Rekao bih da je trenutni visoki predstavnik u ovom smislu kolateralna žrtva globalnih političkih sukobljavanja koja su u ovom trenutku na sceni između zapadnih saveznika predvođenih SAD-om te Rusije i Kine na drugoj strani. Na globalnoj sceni je iznimno turbulentno, trenutno je u fokusu svjetske javnosti situacija u Ukrajini s čime je skopčana i energetska kriza u Europi. U tom kontekstu mi smo jedna mala, ali ipak neuralgična točka koja se ne može promatrati izdvojeno već kao dio globalnog mozaika. U tom smislu g. Schmidt i nema neku ulogu, njegov autoritet je potkopan, pozicija arbitra potpuno obesmišljena i ispražnjena od sadržaja. Mišljenja sam da će konačna sudbina OHR-a biti jasnije definirana ovisno hoće li se dogovor postići ili ne, a do tada Visoki predstavnik je u svojevrsnom vakuumu.

Milorad Dodik čini se polako spušta loptu na zemlju. Kakav rasplet očekujete nakon ovog sukoba koji je na sceni posljednjih mjeseci, kada je u pitanju dio međunarodne zajednice i bošnjačka politika, a Dodik i srpska politika s druge strane i utjecaj tog sukoba na Hrvate?

On je u jednoj vrlo nezahvalnoj poziciji zbog nametnutih sankcija što je jedan, rekao bih, vanjski aspekt cijele priče, a s druge strane za put kojim je krenuo, u smislu veće samostalnosti R. Srpske, nema unutarnjeg konsenzusa s oporbom. Oni mu „podmeću klipove“, a za takve iskorake ipak je potrebno puno nacionalno jedinstvo. Stoga je logično da, kako ste rekli „spušta loptu“. Iz naše, hrvatske perspektive gledano, ključ je u dogovoru između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji, zato ponavljam što sam već rekao: vrijeme je da se izvade fige iz džepa te da se u praksu kroz izmjene izbornog zakona  implementiraju načela koja su već davno dogovrena i potpisana. A da je ipak moguće naći dobar balans između individualnog i kolektivnog, građanskog i nacionalnog svjedoči niz primjera u Europi – od Belgije i Švicarske, preko Južnog Tirola u Italiji do Alanda u Finskoj.

AUTOR: M.M. / Centralna.ba