Za čišćenje fuga na pločicama, budimo realni, nikad nemamo vremena. Ni volje. A neki nemaju ni iskustva. Za koje se sredstvo za čišćenje odlučiti, od kud krenuti, s čim ribati, koliko će dugo trajati… Toliko je pitanja… No, čini se da smo napokon dobili neke odgovore.

U članku s portala Apartment Therapy, kojeg potpisuju Laura Schocker i Shifrah Combiths, opisuje se jedan jedan mali eksperiment u kupaonici: izrada tri “kućna sredstva”, prema preporuci bivše direktorice lifestyle sekcije na istom portalu Taryn Williford, te njihovo testiranje na tri površine jednake veličine. Svaki sastojak pomiješan je u posudi za višekratnu upotrebu iz kuhinje, a kao alat za ribanje poslužile su četkice za zube. Evo rezultata.

Soda bikarbona i voda

Miješanjem sobe bikarbone i vode u jednakom omjeru dobivena je pastu, a isprobane su dvije tehnike. Prva je bila pustiti pastu da malo odstoji na tretiranoj površini i zatim izribati, a druga je bila umočiti četkicu u pastu te odmah ribati, izravno na pločice i fugirnu masu. Možda se ne bi očekivalo, ali druga je tehnika zapravo bila učinkovitija. Međutim, posao nije bio 100 posto obavljen; figa je ostala blijedo siva. Ovaj je sastojak dobio ocjenu 7/10.

Ocat i voda

Mješavina bijelog octa i vode u jednakom omjeru pokazala se razočaravajućom, posebice ako se uzme u obzir učinkovitost bijelog octa u drugim kućanskim zadacima. Autorica piše kako je ribala, pustile mješavinu da odstoji, pa opet ribala…, ali činilo se da nema razlike. Konačna ocjena bila je 3/10.

Soda bikarbona i vodikov peroksid

Iako vodikov peroksid mnogi ne drže u kući, ova bi ih metoda čišćenja mogla potaknuti na njegovu kupnju, budući da se ovo “uradi sam” sredstvo pokazalo najboljim. Miješanjem vodikovog peroksida i sode bikarbone u omjeru 1:2 dobila se pasta koja je ubrzo postala pjenasta. Pri prvom kontaktu s pločicama rezultati nisu bili obećavajući, ali je fuga nakon nekog vremena počela svijetliti. Nakon sat vremena ribanja izgledala je bolje od očekivanog. Stoga je dobila ocjenu 9/10.

Odabir ‘alata‘ za ribanje

Iako je pasta dobivena od sode bikarbone i vodikova peroksida dobila najveću ocjenu, iskustvo je pokazalo da odabir četkice za zube nije bio baš najbolji. Naime, autorica navode kako se pokušaj ribanja cijele kupaonice pokazao vrlo iscrpnim i – sporim.

Izvor: Dom i dizajn

Planinarsko sportsko društvo ‘Energoinvest’ Sarajevo, Sarajevska škola alpinizma i Sportsko penjački klub Blagaj okupilo se u Blagaju i njegovom penjačkom području oko 80 sudionica iz Bosne i Hercegovine i inozemstva na Međunarodnom kampu alpinistica i penjačica ‘Rendez vous Hautes Montagnes (RHM)’.

Među sudionicama tog događaja održanog ranije ovog mjeseca, bilo ih je desetak iz Bosne i Hercegovine. Za njih je to bila prilika da ocijene vlastita znanja i vještine, u toku zajedničkog penjanja sa ženama iz zemalja koje baštine kulturu alpinizma poput Švicarske, Italije i Austrije.

”Takva druženja otvaraju mogućnosti zajedničkog penjanja u stijenama u inozemstvu. Najvažnije, taj kamp je bio prilika ženama da se samostalno bave sportskim penjanjem i alpinizmom” – navode organizatori kampa. Kako ističu, zahvaljujući kontinuiranom radu i zalaganju Sarajevske škole alpinizma stasale su brojne generacije žena, u razdoblju nakon 2010. godine, koje nastavljaju da se bave alpinizmom.

Tome svjedoči broj registriranih alpinistkinja, kao i prve instruktorice alpinizma i sportskog penjanja. Najznačajniji napredak su alpinistkinje, koje posljednjih godina samostalno realiziraju uspone u visokim stijenama u zemlji i inozemstvu” – istaknuto je. U okviru događaja prezentirane su knjige ‘Penjački vodič za BiH’ (Vukić i Lemerer, 2024), ‘Alpinistički vodič Velež’ (Ilić i Hukić, 2019), te brojne karte bosanskohercegovačkih planina. Predstavnici ‘Planinske zveze Slovenije’ Ines i Janez Skok prezentirali su, na Kampu u Blagaju, svoju knjigu ‘Stena’. Kamp su posjetili i doajeni bh. alpinizma Muhamed Šišić, Muhamed Gafić i Edo Kajan.

Pohod na Velež zamijenjen je penjanjem ferate ‘Srce Veleža’, a sudjelovalo je 19 žena. Među sudionicama, koje su samostalno popele tu zahtjevnu feratu, bila je i sedamdestdevetogodišnja Engleskinja. Večernji program obuhvatio je predavanja o sportsko-penjačkom području Blagaj. U suradnji s lokalnim vodičima iz Blagaja organizovane su posjete znamenitostima u Blagaju i vožnja kanuom duž rijeke Bune. Brojne sudionice iz inozemstva iskazale su zadovoljstvo zbog dolaska u Bosnu i Hercegovinu, koja im je dotada bila nepoznata penjačka i turistička destinacija. Kamp je završen izborom Sophie von Borstel iz Njemačke za novu predsjednicu organizacije RHM.

Sljedeći RHM kamp, planiranje je za 2025. godinu, a za lokaciju je odabran Chamonix (Francuska). Međunarodni kamp alpinistica i penjačica ‘Rendez vous Hautes Montagnes (RHM)’ 2024. godine održan je ranije ovog mjeseca u Eko centru Blagaj, kojim upravlja Omladinski klub Novi val. Osim iz BiH sudjelovale su i penjačice iz Njemačke, Austrije, Češke, Italije, Švicarske, Slovačke, Slovenije, Srbije i Velike Britanije.

Izvor: Bljesak.info

BANJALUKA – Uspješno je okončana izgradnja nove kružne raskrsnice na spoju Zapadnog tranzita i Ulice Trive Amelice, kod pekare “Bakal”, koju krasi skulptura tulipana Banjaluka.

“Izgradili smo još jednu raskrsnicu, koja će značajno rasteretiti saobraćaj u našem gradu. A ako se pitate zašto ova dekoracija unutar same raskrsnice, odgovor je veoma jednostavan. Ovo je tulipan Banjaluka, planetarno poznat, a banjalučki brend”, istakao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Naglasio je da je dalje plan izgradnja obilaznice oko Banjaluke, što se i radi izgradnjom mosta u Česmi i putem prema naselju Vrbanja i Čelinac.

“To je prvi dio našeg plana. Nastavljamo dalje da gradimo našu Banju Luku”, poručio je Stanivuković, stoji u priopćenju.

U nedjelju 29.rujna je blagdan svetog Mihovila arkanđela. Ovaj se dan na poseban način obilježava u župi Ovčarevo koje je sveti Mihovil (Mihael) nebeski zaštitinik. Župa se za patron pripremala trodnevnicom, s na sam blagdan svete mise su: jutarnja u 8 sati, te svečana sveta misa s procesijom u 11 sati koju predvodi fra Vinko Sičaja, ekonom i definitor franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Europska noć istraživača je paneuropski ili sveuropski događaj koji podržan od strane  Europske unije. Dio je programa “Horizon Europe”, ključnog programa Europske unije za financiranje istraživanja i inovacija.

Projekat se, pored Travnika, različitim programima provodi i u Sarajevu,Banjaluci, Bijeljini, Brčkom, Goraždu, Konjicu, Mostaru, Neumu, Sarajevu, Trebinju i Tuzli.

Započeo je 2012. godine u BiH, te od tada je izrastao u iznimno važan festival znanosti i istraživanja.

Nakon dvogodišnje pauze, najveća proslava znanosti i istraživanja u našoj zemlji, ponovo se vraća svim generacijama, a prvenstveno onima koji se profesionalno bave znanošću. Jedanaest bh. gradova tokom 27.rujna 2024. bit će znaku promocije znanstvenih dostignuća i njihove vrijednosti, objavljeno je na stranici Općine Travnik.

Danas i otvaranje obične plastične boce dolazi s pomalo drame. Naime, ovaj nekoć jednostavan čin sada dolazi s dodatnom komplikacijom.

Krivac je, naravno, ono malo plastike koja drži poklopce pričvršćene na bocama. Novi dizajn tiho se ušuljao u red bezalkoholnih pića tijekom proteklih nekoliko godina. Ovaj maleni dodatak pakiranju pretvorio je relativno jednostavan postupak u aktivnost s visokim rizikom. Jedan korisnik društvenih medija označio je ovaj razvoj kao “najgoru stvar koja se dogodila čovječanstvu od uklanjanja priključka za slušalice “na pametnim telefonima”, piše Independent, a prenosi tportal.

Dizajn se može pratiti unatrag do direktive Europske unije koja je prvobitno predložena 2018., a zatim službeno usvojena sljedeće godine, s postavljenim rokom: od 3. srpnja 2024., navodi EU, čepovi na svim nepovratnim plastičnim bocama pića s kapacitet od tri litre ili manje mora ostati pričvršćen nakon otvaranja.

Europljani bijesni zbog direktive

Svrha nije bila kolektivno razbjesniti žedne Europljane, već uhvatiti se u koštac s ozbiljnim problemom: plastičnim otpadom.

Procjenjuje se da svake godine u svijetu proizvedemo oko 400 milijuna tona stvari. Plastika se razgrađuje u male čestice, ali nikada u potpunosti ne nestane. Ova mikroplastika može naškoditi okolišu, zagađujući oceane i tlo, a može ući i u ljudsko tijelo (povezana je sa zdravstvenim problemima kao što su endokrini poremećaji, pa čak i rak, a pronađena je i u placenti).

Ono što bi se moglo činiti kao iritantna promjena čini se mnogo razumnijim kada počnete istraživati ​​utjecaj naše navike bezalkoholnih pića. Kada se poklopci “odvežu” s boca, često ispadnu ili se izgube, potencijalno ih otpuše vjetar ili ih kiša odnese u odvode ili rijeke koje teku u more. Naime, čepovi boca jedan su od najčešćih oblika plastičnog otpada koji se nalazi na europskim plažama.

A čak i ako dospiju do kante za recikliranje, a zatim do pogona za preradu, problem je njihova sitna veličina. “Čepovi se filtriraju kroz bubnjeve za sitanje jer su premali”, objašnjava Ross Lakhdari, stručnjak za kružno gospodarstvo u PA Consultingu. “Općenito, svaki predmet manji od pet centimetara u bilo kojoj dimenziji riskira da bude izgubljen tijekom ovog procesa pregleda.”

Životinje čepove često brkaju s hranom

Ako ovi poklopci ostanu pričvršćeni za nešto veće, manja je vjerojatnost da će se izgubiti kao otpad ili završiti u oceanu, gdje se mogu pokazati opasnima za divlje životinje kao što su kornjače i ptice. Nažalost, životinje ih često brkaju s hranom pa nije ni čudo što je nevladina organizacija Seas at Risk plastične čepove uvrstila među pet najštetnijih vrsta oceanskog smeća.

Unatoč tome što se plan činio besmislenim, Big Soft Drink je u početku naišao na odbijanje EU direktive. Razne multinacionalne tvrtke tvrdile su da bi bilo previše zahtjevno i skupo napraviti nove, usklađene poklopce, te da bi bilo bolje usredotočiti se umjesto toga na poboljšanje procesa recikliranja.

No otkako je direktiva uvedena, proizvođači pića polako uvode promjenu kako bi ispunili rok do 2024. godine. Dakle, ove privezane boce nisu se preko noći pojavile na našim policama. Coca-Cola ih je počela prodavati u Europi 2022., samo su postupno postajale sve prisutnije. Zemlje mogu odlučiti o svojim “učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim” kaznama za one koji krše pravila.

Sermed Maktouf (34), Tiktoker iz Travnika, poznat i našoj javnosti kao čovek s neverovatnim apetitom, opet obara rekorde! U Novom Pazaru prošle godine je pojeo mega porciju ćevapa, čak deset puta veću od prosečne. Ovaj bosanskohercegovački tiktoker pred kamerama je slistio svih 153 komada za sat i po, i to bez pauze! Ali ono što je pojeo za prošlu Novu godinu, prevazili rekord iz Novog Pazara.

“Pred Novu godinu ‘otres’o’ sam ja’nje bez glave! Bez salate, nju ne jedem, pošto sam na dijeti!”, pohvalio se Sermed na TikToku uspehom s kojim je ušao u 2024. godinu.

U jednom sarajevskom restoranu “Kod Brajlovića” pojeo je jagnje koje je u komadu bez glave, servirano ispred njega (pogledajte video ispod):

Nepravilna primjena sredstava za čišćenje u domaćinstvu s posljedičnim razvojem znakova i simptoma otrovanja su jedna od češćih nezgoda za koje se konzultira Centar za kontrolu otrovanja. Tako se primjerice nedavno tijekom jednog dana čak u 4 od 10 zaprimljenih poziva radilo o nepravilnoj primjeni sredstava za čišćenje kupaonice s posljedičnim razvojem dišnih tegoba kao što su kašalj, otežano disanje i osjećaj pečenja i stezanja u prsima, prenosi imi.hr.

Evo koje kombinacije sredstva za čišćenje treba posebno izbjegavati:
Prije uporabe proizvoda za čišćenje ključno je pažljivo pročitati upute kako biste izbjegli neželjene kemijske reakcije koje mogu biti vrlo opasne. Na gotovo svim jačim proizvodima jasno je naznačeno da se koriste sa zaštitnim rukavicama i naočalama, a neki se proizvodi ne smiju kombinirati s drugima.

Ovo su proizvodi koji se nikada ne smiju miješati:

Amonijak i izbjeljivač

Kombinacijom izbjeljivača (natrijev hipoklorit) i amonijaka nastaje otrovni plin kloramin. Ovaj plin izaziva iritaciju očiju, nosa, grla i pluća, a u težim slučajevima može dovesti do trovanja i ozbiljnih problema s disanjem.

Kiselina i izbjeljivač

Kada se izbjeljivač kombinira s kiselinama, poput octa ili sredstava za uklanjanje kamenca, oslobađa se plin klor, koji je izuzetno otrovan. Može izazvati ozbiljna oštećenja dišnih puteva, kože i očiju, prenosi Klix.

Alkohol i izbjeljivač

Miješanje izbjeljivača s alkoholom može stvoriti kloroform, poznat po svojim opojnim svojstvima. Udisanje velike količine kloroforma može ozbiljno oštetiti jetru, bubrege i živčani sustav

Vodikov peroksid i ocat

Miješanje vodikovog peroksida s octom stvara peroksikiseline, koja je vrlo korozivna i može izazvati iritaciju kože, očiju i dišnog sustava.

Različita sredstva za odvodnju

Proizvodi za odčepljivanje odvoda često sadrže jake kemikalije poput kiselina ili baza. Njihovo miješanje može izazvati eksplozivne reakcije ili oslobađanje opasnih plinova koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje.

Danas, 17.9., ispred “Cvijetnog sata”, na dionici travničkog korza, predstavljena je jedinstvena izložba “El Prado na ulicama”.

Radi se o projektu koji omogućava izlaganje remek djela iz stalne postavke Nacionalnog muzeja “El Prado” iz Madrida, na javnim prostorima širom svijeta.

Amabasa Španjolske u suradnji s Općinom Travnik je omogućila ovu umjetničku postavku, koja će biti otvorena za javnost do 30.rujna.