Događanja
Uskrs ili Nedjelja uskrsnuća Gospodinova

Uskrs (Vazam, Vuzem ili Nedjelja uskrsnuća Gospodinova) je najveći kršćanski blagdan. Spomen je to na Kristovo uskrsnuće, što je temelj kršćanske vjere.
Središte liturgijske godine jest proslava Kristovog pashalnog misterija koji vrhunac doživljava s Uskrsom. Već prvopričesnički vjeronauk ističe da je sadržaj ove svetkovine temelj kršćanske vjere koja njegovom istinitošću stoji ili pada. Na to Sv. Pavao posebno upozorava pišući Korinćanima: “Ako Krist nije uskrsnuo, uzalud je doista propovijedanje naše, uzalud i vjera vaša” (1 Kor 15,14). Nedvosmislenost ovih riječi ukazuje na to da se s Vazmom dogodila preobrazba koja znači novi život čiji je konačni cilj uživanje u gledanju Božjeg lica u vječnosti. Put k tomu vodi kroz pobjedu nad grijehom i smrću koja je moguća zahvaljujući Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi. Njeni su plodovi dostupni svim ljudima, a na poseban način kršćanima – onima koji su povjerovali radosnoj vijesti uskrsnog jutra, piše Nedjelja.ba.
Isusovo uskrsnuće svjedoči o Božjoj neizmjernoj ljubavi i moći. Vjerovati u uskrsnuće znači vjerovati u Boga. Ukoliko je On stvorio svemir i ima vlast nad njim, onda također posjeduje moć uskrisiti. Time Bog ljude podsjeća na svoju apsolutnu suverenost nad životom i smrti. Isusov ustanak iz groba je svjedočanstvo budućega uskrsnuća svih ljudi, što je osnovno načelo kršćanske vjere. Kao kršćani nalazimo životnu utjehu u činjenici da je Bog postao čovjekom, umro za naše grijehe i uskrsnuo.
U ranokršćansko doba slavio se svake nedjelje. Od sredine II. st. počelo se Kristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje, ali je datum slavljenja bio predmetom razmirica.
Tradicija maloazijskih crkava II. st. bila je za 14. dan mjeseca nisana, dan židovske Pashe, odnosno prema evanđeljima – Isusove smrti. Rimska tradicija bila je za nedjelju nakon toga datuma.
Izračunavanje je bilo otežano time što se židovska lunarna godina nije podudarala s građanskom, solarnom godinom. Razmimoilaženja su razriješena na ekumenskom koncilu u Niceji 325. Određeno je da se Uskrs slavi u nedjelju nakon prvoga punog mjeseca – uštapa (između 21. ožujka i 25. travnja), koje će točno izračunati astronomi u Aleksandriji.
U srednjem vijeku nastale su mnogobrojne tablice za izračunavanje uskrsnoga datuma, pri čem se koristio tzv. zlatni broj, epakte i nedjeljno slovo.
Već su najranije kršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogoslužje, provodile uskrsnu noć u bdjenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnoga dolaska Gospodnjega.
Od Četvrtoga lateranskoga koncila (1215.) uvedena je obveza da se vjernici najmanje jednom u godini moraju ispovjediti i o Uskrsu pričestiti. Tijekom srednjega vijeka nastavljena je tradicija slavljenja uskrsnoga bdjenja; od XIV. st. ono je bilo pomicano sve do jutarnjih sati na Veliku subotu, od 1951. opet se moglo, a od 1956. moralo držati od Velike subote na nedjelju Uskrsa.
U zapadnoj liturgiji uskrsno bdjenje obuhvaća blagoslov ognja, paljenje svijeće na »ognju bdjenja« i ophod kroz crkvu, nastavlja se podužim bogoslužjem riječi (pet starozavjetnih i dva novozavjetna čitanja), potom obnovom krsnih obećanja i naposljetku euharistijom.
Događanja
BUGOJNO: Promocija knjige „Svjetske poslovice“ Zibe Edželović

U petak, 08.12.2023. u 18,00 sati u Maloj sali KSC Bugojno će se održati promocija knjige „Svjetske poslovice“ Zibe Edželović. Knjiga je objavljena 2023. godine, a u njoj se nalazi izbor najznačajnijih i najprisutnijih narodnih poslovica iz svih dijelova svijeta.
Nijedan čovjek, nijedna zemlja, nijedan narod, nijedna narodna istorija, zapisao je Herder, ne liči na druge. Zato svaki narod ima svoju kulturu iz koje su se izrodile autentične narodne poslovice.
O knjizi su recenzenti napisali:
Prije pojave pismenosti u širem smislu te riječi, narodi su usmenim putem prenosili sve ono što je nastajalo među njima, a bilo je vrijedno… Tako su nastajale i narodno poslovice kao proizvod ljudskog iskustva.
Sve ono što je određeni narod proživio i preživio, sažeto je u ovoj zgusnutoj formi kao iskustvo nakupljeno kroz život, kao opomena drugima da ne ponavljaju iste životne greške.
Nedžad Milanović, prof
Fraze u kojima su sažeti savjeti i različita iskustva ljudi u prošlosti, svima nama mogu poslužiti u pronalaženju odgovora na pitanje kako prihvatiti sve izazove pred nama, i kako percipirati život i budućnost koja dolazi.
Mevlida Ridžal
Ziba Edželović je rođena je 1957. godine u Gornjem Vakufu gdje je završila i osnovnu školu. Srednju ekonomsku školu pohađala je u Srednjoškolskom centru „Jura Mikulić“ gdje je proglašena učenicom generacije, te se već tada isticala svojim znanjem za književnost i općenito kulturu i umjetnost. Čitanje i istraživanje poznatih svjetskih dijela svih književnih žanrova postalo je kasnije njena glavna preokupacija, a najveća životna želja da napiše knjigu. Štampanjem ove zbirke svjetskih poslovica ispunila je svoj dugogodišnji san.
Događanja
Lepa Brena i Halid Bešlić na Vlašiću na otvaranju zimske turističke sezone
Događanja
“Osmjeh” za Novi Travnik danas u Domu kulture u 12:30

U povodu medjunarodnog dana osoba sa invaliditetom, danas u 12:30 sati u novotravničkom Domu kulture, udruga “Osmjeh” obilježit će ovaj dan . Svrha obilježavanja dana je, po preporukama komisije za ljudska prava Ujedninjenih naroda, osvijestiti stanovništvo s ciljem postizanja punog i jednakog uživanja ljudskih prava i sudjelovanja osoba sa invaliditetom.
Događanja
Osmi samostalni koncert Ukrasa Novog Travnika – 19. prosinca 2023. u Domu kulture s početkom u 19:00h “Zaplešimo Božiću”

Uz prvu nedjelju Došašća Novotravničke mažoretkinje fotkama s božićnog seta najavljuju svoj osmi samostalni koncert “Zaplešimo Božiću”.
Koncert će se održati 19. prosinca 2023. u Domu kulture s početkom u 19:00h. Doznajemo da su mažoretkinje odlučile promijeniti sve i da koncerti na kakve smo naviknuli padaju u zaborav, stiže potpuno novi koncept s razrađenim scenarijem, većom razinom organizacije i koreografijama koje su pripremane namjenski za koncert. Također, NTM su osigurale širok spektar nagrada za najsretnije posjetitelje i obećavaju svima noć prepunu dojmova i dubokih emocija.
Ukrasima Novog Travnika želimo sreću u pripemi koncerta!
Događanja
Otvoreno klizalište u Travniku, Lidija Bačić podigla atmosferu fantastičnim koncertom u Travniku

Na platou pored Katoličkog školskog centra „Petar Barbarić“ Travnik i ove godine, sinoć je otvoreno veliko klizalište u sklopu manifestacije „Travnička božićna čarolija“ u razdoblju od 01.prosinca do 15. Siječnja. 2024.
Velikom broju prisutnih obratili su se Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, kulture sporta i mladih SBK i Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik.Klizalište će raditi u navedenom periodu od 13:00 do 22:30, a pored glavne atrakcije i 160 pari klizaljki, organizatori su se pobrinuli obezbijediti i bogat popratni program!
Nakon otvorenja klizališta na stagu se pojavila prelijepa pjevačica Lidija Bačić koja je napravila sjajnu atmosferu. Iako je bilo plus 17°C atmosfera na klizalištu i okolo njega bila je vrhunska. Zabava ne trajala do 23 sata.
Događanja
Otvoreno klizalište u Novom Travniku

Večeras s početkom u 18 sati otvoreno je klizalište u Novom Travniku, po prvi put. Klizalište se nalazi unutar montažnog šatora, na prostoru Malih sportskih terena, što je velika prednost jer omogućava posjetiteljima da uživaju u istome u svim vremenskim prilikama.
Klizalište će biti dostupno za korištenje od 1. prosinca 2023. godine do 7.1.2024. godine, u radnom vremenu od 15:00 do 22:00 sata.
Događanja
Bogat Adventski program u Novom Travniku

Tijekom mjeseca prosinca u Novom Travniku će se odvijati bogat kulturno – sportski program pod nazivom „ Advent u Novom Travniku“.
Detalje programa možete pratiti putem plakata koji dostavljamo u prilogu.
Događanja
“Božićna priča u Kiseljaku”

Manifestacija će trajati do 22.prosinca sa osam večeri glazbe uživo i raznim sadržajima za sve generacije i ukuse.
Središnja lokacija i ove godine je Trg kneza Radoje a nakon prošlogodišnjeg “širenja” na Park Josipa Baća, ove će godine “Advent” preuzeti i tzv. APC prostor.
Cijela površina ispod zgrade Općine bit će transformirana u ledeni, “božićni grad” koji će posebno biti zanimljiv najmlađima.
Na Trgu je će ponovno biti postavljen veliki grijani šator sa gastro kućicama vani te klizalištem za najmlađe pored.
Otvorenje je planirano za nedjelju, 3.prosinca paljenjem prve adventske svijeće. Svi su dobrodošli poručuju organizatori.

Projekt podržali, Općina Kiseljak, predsjednica FBiH Lidija Bradara, JP Elektroprivreda HZ HB, Sarajevski kiseljak, Juicy, Fondacija za glazbene, scenske i likovne umjetnosti, Ministarstvo obrazovanja KSB, predsjedatelj Sabora KSB, HT Eronet…