Sektor informacijskih tehnologija u BiH, koji je prethodnih godina doživio nevjerojatan procvat i masovna zapošljavanja uz rast plaća kakve su do sada imali samo bankari, sada se suočava s ozbiljnim padom posla, otpuštanjima i rezovima zarada.

Kako su za portal Capital ispričala tri neovisna izvora, programeri i šefovi nekoliko IT kompanija, nakon nadrealnog rasta kompanija i “bildanja” plaća programera koje dosežu do 7000 KM, a za neke specijalnosti i do 10.000 KM mjesečno u BiH, na red je došao bolni pad čije će se posljedice tek osjetiti. – Kriza “outsourcing” industrije, koja je početkom ove godine zahvatila svjetsko, a onda i naše tržište, pokazuje se u punom obujmu.Padovi su ogromni i bit će strašniji nego što je bio rast. Projekata više nema, a tisuće priučenih programera koji su dobili poprilično visoke plaće za juniorske pozicije ostaju bez posla na svakom koraku. Čak su i neke IT tvrtke propale u svijetu, ali i kod nas – objašnjava vlasnik jedne od banjolučkih IT kompanija, koji nije želio da mu budu objavljeni ime i naziv tvrtke.

Kaže da su se vlasnici biznisa u razdoblju pandemije na silu širili kroz masovna zapošljavanja i stvaranje privida velikih i sposobnih izvođača radova samo da bi dograbili što veće i skuplje projekte. Tako smo dobili tisuće ljudi koje ne krase posebne vještine zanata, ali dobro zarađuju, stvarajući privid rasta. Plaće programera u prosjeku su bile između 5000 i 7000, a sad očekuje da će pasti na oko 3000 KM. Inače, u BiH je više od 1100 registriranih poslovnih subjekata koji uključuje razvoj softvera, IT konzalting i slično, a lani su imali prihod od 1,2 milijardi KM i dobit od 217 milijuna KM.

Godinu prije ostvarili su 690 milijuna KM, a dobit je bila 117 milijuna KM. Čak 40 njih ostvarilo je više od 5 milijuna KM prihoda.

Nakon što su se oglasili danas iz Ambasade SAD te uputili kritike na račun secesionističkih politika Milorada Dodika, oglasila se i njegova kćerka Gorica.

– Američka turistička agencija iz SA se opet oglašava, izgleda im posao zatajio pa ni glavna maskota više ne donosi profit svojim video promocijama. Nego kad smo kod Amera, danas je Glovo otkazao saradnju sa restoranom Agape, uz obrazloženje da su u vlasničkoj strukturi većinom Ameri pa moraju.

Zovu ih iz ove gorepomenute agencije i prijete. Tako da od sada hranu možete naručiti putem drugog dostavljača. Malo reklame šta fali – navela je.Podsjećamo, Gorica Dodik, kao i njen brat Igor te otac Milorad su pod američkim sankcijama. Pod sankcijama su i sve firme povezane s njima, pa tako i Agape te je zbog toga zabranjena saradnja.

Vlada Federacije BiH donijela je danas na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije dvije odluke o izboru korisnika sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2023. godinu ovom ministarstvu iz Tekućih transfera i drugih tekućih rashoda za uvezivanje radnog staža za ukupno 76 radnika IP Krivaja d.o.o. Zavidovići u stečaju, PS Vitezit d.o.o. Vitez u stečaju, Željezare Zenica d.o.o. Zenica u stečaju, zatim Aluminija d.d. Mostar i Krivaje Mobel d.o.o. Zavidovići u stečaju u ukupnom iznosu 1.041.405,62 KM.

Jednom odlukom se odobrava dodjela 734.131,30 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije javnim preduzećima za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja privrednih društava za neuplaćene doprinose za PIO za 44 radnika koji su stekli uvjete za odlazak u penziju, a kojim nije uplaćen radni staž. Od ovog iznosa 299.990,68 KM je za uvezivanje radnog staža za 21 radnika IP Krivaja, a 139.282,51 KM za uvezivanje radnog staža za osam radnika Vitezita, te 294.858,11 KM za uvezivanje radnog staža za 15 radnika Željezare.

Drugom odlukom se odobrava dodjela ukupno 307.274,32 KM utvrđenih u Budžetu FBiH za 2023. godinu Federalnom ministarstvu energije rudarstva i industrije Tekući transferi i drugi tekući rashodi – Subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima – za uvezivanje radnog staža, prema odobrenim zahtjevima za izmirenje dugovanja za neuplaćene doprinose po osnovu PIO, za po 16 radnika Aluminija d.d. Mostar i Krivaja Mobel d.o.o. Zavidovići koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a istima nije uplaćen radni staž. Za uvezivanje staža radnicima Aluminija odobreno je 258.634,03 KM, dok je za uvezivanje radnog staža radnicima Krivaje Mobel odobrena dodjela 48.640,29 KM.

Nakon zaključenja ugovora sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, a u skladu sa dostavljenim spiskovima zaposlenika koji su stekli uslove i ostvarili pravo za odlazak u penziju, korisnicima će se sredstva uplatiti na račun Federalnog zavoda PIO.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo financija, Federalni zavod PIO i Porezna uprava FBiH, svatko u okviru svoje nadležnosti.

Na prijedlog ovog ministarstva danas su donesene i dvije odluke o izmjenama i dopunama programa utroška sredstava – subvencije javnim i privatnim preduzećima i poduzetnicima za uvezivanje radnog staža. Predlagač je pojasnio da je u oba transfera, i za javna i za privatna preduzeća i poduzetnike, ostao znatan iznos sredstava, te da će uskoro biti raspisan još jedan javni poziv za uvezivanje radnog staža, priopćeno je iz Vlade.

Bosna i Hercegovina je u prvih 10 mjeseci ove godine najviše izvozila u Njemačku, u koju je plasirala proizvoda u vrijednosti 2,3 milijarde KM, te Hrvatsku 2,2 milijarde KM.

Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH koji su ustupljeni “Nezavisnim novinama” pokazuju da smo nakon ove dvije države najviše robe plasirali u Srbiju, za 1,7 milijardi KM, Austriju 1,5 milijardi KM, te Sloveniju 1,2 milijarde KM.

“Najznačajnija uvozna tržišta za 10 mjeseci ove godine su Hrvatska 4,4 milijarde KM, Srbija 3,3 milijarde KM, Njemačka 2,1 milijardu KM, Slovenija 1,9 milijardi KM i Italija 1,8 milijardi KM”, piše u ovim podacima.

Tako je za 10 mjeseci ove godine ukupna vrijednost izvezene robe iznosila 14,5 milijardi KM i manja je za šest posto, odnosno 939,1 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

“Ukupan uvoz za deset mjeseci 2023. godine u Bosnu i Hercegovinu iznosio je 23,6 milijardi KM i manji je za dva posto, odnosno 553,4 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2022. godine”, stoji u podacima.

Najviše se izvozila električna energija, za iznos od 927.307.941 milijuna KM, pa izolirana žica za 573.615.613 KM, te željezne ili čelične konstrukcije za 515.043.493 KM.

S druge strane, najviše su se uvozili naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za 2,057 milijardi KM, osobna i druga motorna vozila za 935.829.010 KM, te lijekovi za 567.797.274 KM.

Dodali su da je u 2022. godini iz BiH izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 18,4 milijarde KM, što je više za 26% u odnosu na 2021. godinu.

“Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 29,1 milijardu KM, što je povećanje za 33% u odnosu na prethodnu godinu”, kazali su iz STK BiH.

Ekonomista Igor Gavran rekao je za “Nezavisne novine” da su nam oba ova tržišta, a posebno hrvatsko, blizu i jako dobro poznata, pa je mnogo lakše tamo pronaći tržište i izvoziti, i zato i ostvarujemo solidan izvoz u odnosu na neka druga tržišta.

“Drugi bitan čimbenik je postojanjetvrtki iz ovih država u BiH (posebno njemačkih), koje izvoze iz BiH na svoje matično tržište, često u okviru iste grupacije”, kazao je Gavran.

Prema njegovim riječima, dalje povećanje izvoza je svakako moguće i nema nekih formalnih prepreka, već je prije svega do naše (ne)konkurentnosti i (nepovoljnih) uvjeta poslovanja u BiH.

“Aktualni dodatni problem je loša ekonomska situacija u EU, uključujući i Njemačku i Hrvatsku, možda posebno Njemačku i dio njezinog tržišta gdje mi plasiramo najviše robe, što umanjuje potražnju i za našim proizvodima. Mislim da je puno lakše boriti se za veći udio na domaćem tržištu i potiskivanje uvoza tamo gdje i dalje imamo previše uvozne robe, uključujući i onu iz ovih država, a i ostala tržišta gdje izvozimo malo ili nimalo su prilika koju trebamo iskoristiti”, naglasio je Gavran.

Premijer Republike Srpske Radovan Višković naveo je da je budžet Republike Srpske za 2024. godinu usaglašen u iznosu od 5,735 milijardi KM, prenosi N1.

Veći je za 212 miliona u odnosu na rebalans za 2023. godinu, a u odnosu na budžet za ovu godinu veći za 352 miliona, rekao je Višković.

To je dogovoreno i podržano od strane koalicijskih partnera SNSD-a, ali i samog predsjednika RS Milorada Dodika, naglašeno je nakon sastanka u Palati RS.

Sve je usaglašeno, budžet će biti usvojen, nema ni jedna prepreka da se to desi. Ovaj budžet se može smatrati usvojenim, samo je potrebno da prođe formalnosti, zaključio je Milorad Dodik.

Dodao da je iza Republike Srpske “izazovna i teška godina”, te da će se morati tražiti dodatna sredstva.

Evropske i druge kompanije smanjuju potražnju roba naše industrije. Činjenica je da smo ove godine izvršili sve svoje obaveze. Mnogi su pokušali da kažu da je ovo propast, da je RS neki jeres, da nema šanse da ovo uspije, ja im kažem da ima, rekao je Dodik.

Naglašava da će se morati na eksternoj razini morati zatražiti sredstva za investicijsko ulaganje, a ističe da je u 2023.godini isplaćeno više od 1 milijardu i 100 miliona KM.

Mi smo ove godine obezbijedili da smo manje zaduženi, a i inače smo bili nisko zaduženi, a nastaviće oni neki da i dalje lupaju, rekao je Dodik.

Mirovine će rasti za 9%, a po Dodiku, ispunjeni su zahtjevi umirovljenika i boraca, a galama opozicije je neopravdana.

Nije opozicija boračka, ili penziona organizacija, oni su se politički penzionisali, stava je lider SNSD-a.

Kako navodi predsjednik NSRS  usaglašeni budžet će biti na dnevnom redu do sredine prosinca.

Ova je godina bila najizazovnija gdje su nam predviđali, krah, bankrot, sada su se stišali ti glasovi. Budžet će biti usvojen u prvoj polovini decembra, sjednica će biti između 12.i 15.decembra, naglasio je Nenad Stevandić predsjednik NSRS i lider US.

Ovaj budžet je dokaz da će RS i u 2024.godini ići putem razvoja,, istakao je Petar Đokić, lider SP.

Za budžet će biti neophodna disciplina provođenja. Postoji izvijesnost oko rada i podrške svih institucija koje zavise od budžeta, rekao je Nedjeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a.

Premijer Višković istakao je da će budžet biti stimulativan i razvojni, ali, istovremeno, i okrenut daljem unapređenju položaja socijalno osjetljivih kategorija.

Za mirovine, zdravstvo i boračke kategorije budžet je povećan, a neke od stavki koje je naveo premijer Višković su:

• 390,8 miliona miliona za zdravstvo: grant FZO 246 miliona, bolnice, sufinanciranje 11 miliona, UKC RS 60 miliona…
• povećanje plaća radnicima u realnom sektoru 15,6 miliona,
• socijalno zbrinjavanje 6 miliona,
• Željeznice grant 20 miliona,
• Aerodromi 2 miliona,
• Pošte 1 milion KM,
• Vode 11,3 miliona

(Izvor: N1)

Na Sarajevskoj berzi na današnjem trgovanju ostvaren je ukupan promet 6.064,30 KM, a u sklopu jedne transakcije ukupno je prometovano 407 vrijednosnih papira.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 745,16 poena.

Wizz Air prošlog ljeta nije letio liniju za London. No, tu liniju je obnovio na jesen i letjet će je do kraja ljetnog reda letenja, dva puta tjedno, četvrtkom i nedjeljom.

Linija za London trenutno je jedina linija ove kompanije iz Sarajeva.

No, kompanija je ukinula letove za Abu Dhabi ove zime, ali će ih obnoviti 31. ožujka i operirat će se svakodnevno, do kraja ljetnog reda letenja.

Ovo znači da će Wizz Air od 31. ožujka imati 9 tjednih letova za Sarajevo iz Londona i Abu Dhabija, javio je Zamaaero.

O pravcima razvoja javnih nabavki u Evropskoj uniji i Bosni i Hercegovini razgovara se na Jahorini, gdje se održava druga međunarodna konfernecija o javnim nabavkama. Predstavljena je i nova Strategija razvoja javnih nabavki.

Digitalna transformacija, pristup podacima i sposobnost za njihovu analizu ključni su za ostvarenje punog potencijala u ovoj oblasti, ističu iz organizacije, ali i EU.

GORAN RAČIĆ, Ekonomski forum Banja Luka

S obzirom da se veliki broj javnih nabavki i određenih procesa koji znatno utiču na bruto domaći proizvod provodi putem i reguliše putem javnih nabavki mi moramo taj proces urediti kako bi taj proces bio u funkciji razvoja privrede a ne izvor određenih špekulacija.

Pored digitalne transformacije cilj je profesionalizacija eksperata javnih nabavki te razvoja sistema pravne zaštite kako bi se povećala efikasnost i smanjila korupcija.

GORAN MATEŠIĆ, direktor konferencije

Vještačke inteligencije, ona je tu prisutna, i prisutna je i dobrodošla u javnoj nabavi samo uz sebe veže određene rizike, određena etička pitanja i kontrolabilnosti i to je ono što je u ovom trenutku u razmatranju Europske komisije.

DRAGAN VUKAJLOVIĆ, direktor IDDEEA-e

BiH intenzivno u ovom momentu radi na uvođenju elektronskog potpisa u državne institucije privredne subjekte i fizička lica. Moram reći institucija iz koje ja dolazim IDDEEA sa prof Badnjevićem radi intenzivno na donošenju propisa za elektronski propis što se tiče tehničkog dijela IDDEEA je spremna od sutra da implementira elektronski potpis.

Konferencija bi trebala pokrenuti pitanja o nedostacima postojećeg zakonskog okvira, koristeći dobre prakse evropskog zakonodavstva i regije, utvrđujući nove prijedloge na kojima će se zasnivati novi zakon.

Kompanija “Energokul” iza koje stoje domaći investitori planira graditi mega projekt na planini Vlašić, vjetopark od čak 34 agregata (stuba) snage 200 MW.

Trenutno traje faza javnog uvida u zahtjev za prethodnu procjenu utjecaja na okoliš za ovaj projekt, u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma.

Predmetna vjetroelektrana gradit će se na lokacijama Ranča – Dobretići – Vitovlje malo, u općinama Travnik, Jajce i Dobretići, piše BiznisInfo.ba.

Spomenuta snaga od 200 MW i kapacitet od čak 34 agregata su ono što izdvaja ovaj projekt i po čemu će on biti jedan od najvećih u BiH. Poređenja radi, vjetroelektrana Vlašić koju Elektroprivreda BiH planira graditi na obližnjoj lokaciji, na istoimenoj planini, je čak četiri puta manja i imat će snagu 50 MW.

Investitor “Energokul” d.o.o. Travnik posjeduje Ugovor o koncesiji za izgradnju, uređenje, opremanje, korištenje i održavanje vjetroelektrane. Prema ugovoru, projekt treba biti završen do 1. listopada 2027. godine.

Osnivači tvrtke „Energokul“ su Slavko Gudelj i Fadil Sjedić.

Vjetroelektrana “Energokul”, gradit će se u dvije faze (prva faza do 140 MW, druga do 60 MW).

U sklopu projekta planirana je izgradnja ukupno 34 proizvodne jedinice – vjetroagregata nazivne jedinične snage do 6.0 MW, pristupni putovi, manipulativni platoi za montažu vjetroagregata i podzemna interna srednjenaponska 35 kV i DTK mreža, trafostanica TS 220/35 kV s priključkom na 220 kV dalekovod HE Jajce 2– Prijedor.

Vjetroagregati se postavljaju na nadmorskoj visini od 1000 m.n.v do 1467 m.n.v. Svaki od 34 vjetroagregata je autonomna proizvodna jedinica koja kinetičku energiju vjetra pretvara u mehaničku energiju za pogon električnog generatora.

Vjetroagregat se sastoji od gondole s ugrađenom opremom, koja se učvršćuje na vrhu trodjelnog koničnog stuba visine 102,5 m, te rotora s lopaticama promjera 155 m montiranog na gondolu vjetroagregata.