Crna kronika
Ukrajinci su zapadnom artiljerijom preokrenuli rat. Ključna pobjeda je sve bliže
UKRAJINSKI rat odavno je primarno artiljerijski. Zračne snage igraju prilično limitiranu ulogu zbog znatne ranjivosti na razne vrste protuzračnih sustava. Rusija u osam mjeseci rata nije uspjela postići zračnu premoć i eliminirati ukrajinsku protuzračnu obranu, zbog čega i dalje trpi visoke gubitke, dok su ukrajinske zračne snage, od početka daleko manje od ruskih, također pretrpjele teške gubitke.
Iznimka su bespilotne letjelice koje imaju vitalnu svrhu kao izvidnička podrška artiljeriji, ali i za jeftine i niskorizične zračne udare. Tenkovi i oklopna vozila, iako su nezamjenjivi u manevarskom ratovanju i prodorima kroz neprijateljske linije, također su izloženi topničkim i zračnim udarima. Isto vrijedi za samo pješaštvo, koje je stoga većinu vremena prisiljeno skrivati se u rovovima, na obje strane. Kad izađu na otvoreni teren i krenu u napad, i jedni i drugi u pravilu imaju visoke gubitke.
Stoga je upravo artiljerija najčešće bila ta koja je odlučivala bitke i slamala protivničku obranu, ma koliko ona bila utvrđena. Tako je Rusija osvojila većinu teritorija koji je osvojila od 24. veljače – neprekidno zasipajući gradove i sela koja su ukrajinski branitelji držali golemim količinama granata čija je kvantiteta nadoknađivala njihovu relativno nisku preciznost i pouzdanost.
Ali ratna sreća se odavno okrenula na ukrajinsku stranu. Dok ruske snage, predvođene plaćenicima Wagnera, masovno stradavaju u upornim, ali praktički suicidalnim jurišima na strateški grad Bahmut u Donjeckoj oblasti, ukrajinske su u paralelnim ofenzivama oslobodile tisuće kvadratnih kilometara u Harkivskoj i Hersonskoj oblasti, ali i na sjeveru Donjecke oblasti, od Izjuma do Limana.
Dok šef Wagnera Jevgenij Prigožin pokušava uvjeriti sebe, svog šefa Vladimira Putina ili rusku javnost da je njihovo napredovanje od 200 metara na dan “normalno za moderno ratovanje”, Ukrajinci su na vrhuncu svojih protuofenziva napredovali preko 20 kilometara na dan.
Eastern #Ukraine Update:#Russian sources claimed that Ukrainian forces continued to conduct counteroffensive operations in the directions of #Svatove and #Kreminna, and Russian forces conducted offensive operations to constrain Ukrainian forces. /1https://t.co/fHRvqN5SW7 pic.twitter.com/muoMjQCBrB
— ISW (@TheStudyofWar) November 3, 2022
Vijesti o ruskom povlačenju iz Hersona
Iako je nedavno došlo do zastoja, prije svega zbog jesenskih kiša i čuvene “rasputice”, Ukrajinci i dalje ozbiljno prijete gradićima Kremini i Svatoveu u Luhanskoj oblasti, dok s juga danas dolaze izvještaji o mogućem povlačenju ruskih okupatora iz Hersona. Oslobode li Ukrajinci ovaj grad bez borbe ili uz minimalni otpor, to će biti najveći preokret od ruskog povlačenja iz okolice Kijeva krajem ožujka.
Southern Axis Update:#Russian forces continued defensive operations along the #Dnipro River while #Ukrainian forces continued their interdiction campaign.https://t.co/fHRvqN5SW7 pic.twitter.com/9b2lDfUzBA
— ISW (@TheStudyofWar) November 3, 2022
Razloga za ovaj preokret je više, ali možda i najbitniji su moderna artiljerija i raketni sustavi koje je Ukrajina dobila od zapadnih saveznika – od američkih tegljenih haubica M777, njemačkih samohodnih haubica Panzerhaubitze 2000, francuskih CAESAR, poljskih Krab i slovačkih Zuzana do moćnih američkih višestrukih raketnih sustava HIMARS i njemačkih MARS.
Ukrajinci sad, bar na jugu, imaju ono što su Rusi imali od početka rata – topničku nadmoć, kažu zapovjednici i vojni analitičari za New York Times.
Congratulations to our service members on ???????? Rocket Forces and Artillery Day!
Our warriors demonstrate their bravery & skills, and successfully master NATO-style weapons.
M777, FH70, L119, M119, M109, CAESAR, PzH 2000, Dana, Zuzana 2, Krab, HIMARS, M270, MARS II.
To be continued! pic.twitter.com/MmKqEUfzW2— Oleksii Reznikov (@oleksiireznikov) November 3, 2022
Uz bespilotne letjelice domaće i strane izrade za izviđanje i korekciju vatre, Ukrajina sada ima prednost i u preciznosti, kao i u dometu i samoj vatrenoj moći. Sve upućuje na to da, zahvaljujući učinkovitom ukrajinskom oblikovanju bojišta u vidu sustavnog uništavanja ruskih skladišta streljiva i logističkih točaka poput mostova, ruske snage imaju vrlo ograničene zalihe topničkog streljiva.
Ruska artiljerija na jugu više ne može parirati ukrajinskoj
Zbog toga naprosto više ne mogu parirati Ukrajincima u artiljerijskoj i raketnoj razmjeni vatre.
To ne znači da je ruska vojska dokrajčena. Njeni kapaciteti za uništenje i dalje su zastrašujući, što posljednjih tjedana opetovano demonstrira lansiranjem krstarećih i drugih projektila s udaljenosti od nekoliko stotina kilometara na ukrajinske elektrane, trafostanice i druge civilne mete. Sve veći dijelovi Ukrajine privremeno ostaju bez struje i vode, a realna je opasnost da će ti prekidi postati trajni.
Točan broj preostalih granata u ruskim zalihama i dalje je nepoznanica, a procjena preostalog broja projektila koje je ukrajinsko ministarstvo obrane nedavno objavilo viša je nego što su neki analitičari tvrdili: 272 projektila Kalibr, 124 Iskander i 213 KH-101 i KH-555.
Demilitarization of russia.
By using hundreds of high-precision missiles against civilian objects of Ukraine, the aggressor state reduces its ability to strike the military targets. Two conclusions:
– russia's military defeat is inevitable;
– russia is a terrorist state. pic.twitter.com/KHeM7AaGlb— Oleksii Reznikov (@oleksiireznikov) October 14, 2022
Unatoč tome što Rusija ima kroničan nedostatak ljudstva zahvaljujući golemim gubicima – više od 70 tisuća ubijenih, prema ukrajinskoj procjeni, iako je to nemoguće neovisno potvrditi – upravo popunjava desetkovane jedinice od Hersona do Kremine desecima tisuća mobiliziranih regruta i rezervista. Iako ih uglavnom šalje na bojište bez gotovo ikakve obuke i s izuzetno lošom opremom, moguće je da će neko vrijeme zadržati ukrajinsko napredovanje.
No isto tako je moguće da dođe do masovne predaje i kolapsa fronte. Tu je još jedan faktor koji ukazuje na sve slabije ruske vojne kapacitete.
Kako Institut za ratne studije piše u svom novom izvještaju, Rusija je vjerojatno ispregovarala isporuku oružja s Iranom i Sjevernom Korejom jer je značajno iscrpila svoje zalihe streljiva u zračnim, raketnim i topničkim napadima u Ukrajini i ne može ih odmah obnoviti.
Nije stoga čudno da je Putin u srijedu na sastanku svog specijalnog koordinacijskog vijeća za rat u Ukrajini javno zatražio modernizaciju i poboljšavanje ruskog oružja kako bi se osiguralo da je “prikladno za svoju namijenjenu svrhu”.
I Putin priznaje da rusko oružje treba poboljšanja
“Oružje se mora stalno, kontinuirano poboljšavati i ostati učinkovito. Da bi se to postiglo, ponavljam, važno je osigurati da postoji aktivno natjecanje između proizvođača i programera”, rekao je Putin svom vijeću. U isto vrijeme prisiljen je nabavljati dronove, projektile i topničko streljivo od međunarodno sankcioniranih režima čija bi vojna industrija, barem u teoriji, trebala biti inferiorna ruskoj.
A osim razornih raketnih i artiljerijskih napada, Ukrajinci koriste i dronove, kao što smo vidjeli u subotu. U kombiniranom napadu zračnih i morskih dronova uspjeli su pogoditi ruski brod usidren u Sevastopolju, matičnoj luci Crnomorske flote.
Prema nekim vojnim analitičarima, pogođen je Admiral Makarov, zapovjedni brod Crnomorske flote koji je tu ulogu preuzeo nakon što su Ukrajinci na proljeće potopili čuvenu krstaricu Moskvu.
Here you see the explosion.
18/ pic.twitter.com/iggIMrxrS7
— GeoConfirmed (@GeoConfirmed) October 29, 2022
Ukrajinski operateri, mahom bivši programeri, svojim dronovima naoružanima malim, ali razornim bombama uspješno gađaju daleko skuplja ruska oklopna vozila. Ukrajinski dronovi Perun samo su jedan od tipova koje koriste. Dron lebdi nad ciljem i ispušta svoje bombe na nemoćne mete.
Ruske snage su na vrhuncu ofenzive u Donbasu ispaljivale otprilike 10 granata na svaku ispaljenu s ukrajinske strane. Sada ukrajinski zapovjednici u Hersonskoj oblasti tvrde da ispaljuju približno jednak broj granata kao i ruske snage, ali ukrajinski udari su većeg dometa i precizniji zbog satelitski navođenih granata Excalibur i sličnog navođenog streljiva koje je osigurao Zapad.
“Postoji ideja da je ruska vojska beskonačna, ali to je mit”
“Mi možemo doseći njih, a oni ne mogu nas. Oni nemaju to oružje”, rekao je bojnik Oleksandr, zapovjednik topničke baterije na hersonskoj fronti, za NY Times.
“Postoji ideja da je ruska vojska beskonačna, ali to je mit”, dodao je. “Intenzitet vatre je pao tri puta. Imamo realne šanse protiv njih.”
Russian flag is removed from the main administrative building in Kherson pic.twitter.com/a5XG1FdEZe
— WarMonitor???????? (@WarMonitor3) November 3, 2022
Glavna autocesta prema Hersonu sa zapada postala je ključna logistička linija za ukrajinsko topništvo i raketne sustave, od sovjetskog Grada do modernih zapadnih. Američke haubice M777, koje imaju domet do 40 kilometara, prisilile su Ruse da postave tešku opremu i streljivo mnogo dalje od fronte nego ranije.
Zbog ukrajinskih izviđačkih dronova koji patroliraju mnogo je manje tenkova ili oklopnih vozila blizu linije fronte, kaže prvi poručnik Oleh, zapovjednik jedinice koja upravlja takvim dronovima: “Čujemo puno glasina da napuštaju prve crte obrane… Prednost Rusije bila je samo jedna stvar: količina.”
“Rusija nije u stanju održavati logističku opskrbu” zapadne obale Dnjepra, komentirao je Konrad Muzika, vojni analitičar i direktor poljske sigurnosno-analitičarske tvrtke Rochan Consultinga. Dodao je da je tvrdnja ukrajinske vojske da je postigla prednost u topništvu i udarima bespilotnih letjelica na prvoj crti na jugu “vrlo uvjerljiva”.
Nakon nedavnog ukrajinskog topničkog napada na ruske topničke položaje u jednom dijelu Hersona, kaže Muzika, fronta je utihnula na više od 48 sati. Ipak, teren oko grada, ravna stepa ispresijecana kanalima za navodnjavanje koji se mogu koristiti kao rovovi, favorizira branitelje ako ga Rusi odluče braniti.
No to je sada sve upitnije. Ako je procjena zapadnih dužnosnika da se u Hersonu “većina zapovjednika već povukla preko rijeke te ostavila demoralizirane vojnike da se bez vodstva suoče s ukrajinskim protunapadom” točna, u Hersonu bi mogle zavijoriti ukrajinske zastave prije nego što su se mnogi nadali piše index.hr
Centralna.ba
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je pronalazak djevojčice koja je bila žrtva trgovine ljudima. Tužitelj iz Odjela za krijumčarenje i trgovinu ljudima koordinirao je aktivnosti sa Službom za poslove sa strancima i Graničnom policijom BiH. Detaljne analize tijekom kontrole robe i putnika na graničnom prijelazu Brod dovele su do otkrića i identifikacije žrtve međunarodne trgovine ljudima.
Zahvaljujući članovima Službe za poslove sa strancima, kao i Graničnoj policiji BiH te drugim relevantnim institucijama i agencijama, šestogodišnja djevojčica iz Afganistana, žrtva krijumčara ljudima, bit će ponovno s majkom sutra. Prema BHT1, Služba za poslove sa strancima potvrdila je da je djevojčica nasilno pokušana prokrijumčariti od strane svog oca.
Rade Kovač, načelnik Sektora operativne podrške u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), izjavio je kako je otac prethodno, koji je imao boravišnu dozvolu u Njemačkoj, doveo dijete u Bosnu i Hercegovinu i, prijeteći svojoj supruzi da će nauditi i sebi i djetetu, pokušao je razdvojiti dijete od supruge. Međutim, uz suradnju s Tužiteljstvom BiH i Interpolom, služba je prepoznala slučaj te je ta osoba zaustavljena pri izlasku iz BiH. Lice je procesuirano sukladno zakonodavstvu BiH. U tom kontekstu, prepoznavši opasnost po dijete, odvojili smo dijete od roditelja i smjestili ga u sigurnu kuću. U suradnji s vlastima Njemačke i majkom koja se nalazi u Njemačkoj, uspostavili smo takav kontakt da će majka doći u BiH i preuzeti svoje dijete.
Igor Jurić, otac nestale i ubijene petnaestogodišnje Tijane Jurić, ističe da svaki trenutak ima važnost kad se radi o nestanku. Naglašava da nestanak treba shvatiti vrlo ozbiljno, a društvo u cjelini treba raditi na preventivnim mjerama.
“Postoje i maloljetnički brakovi, postoji prodaja djece radi usvajanja. To su sve vidovi trgovine djecom i nažalost svjedoci smo da u Europi i u našoj zemlji to nije rijedak slučaj. Na žalost, svako nestalo dijete je previše. Kada izgubite, kada se izgubi život djeteta, besmisleno je pričati o tome postoji li pravedna kazna za takav život”, rekao je Jurić.
Stručnjaci se slažu da su djeca najranjivija kategorija i da traume koje dožive su trajne. Dodaju kako bi uspostava sustava Amber Alert znatno pomogla policiji u slučajevima nestanka djece.
“Ta prva pomoć koja bi poslužila i pomogla policiji, gdje bi građani svojim informacijama doprinijeli rješavanju takvih slučajeva. Općenito, problem trgovine djecom je vrlo izražen, posebno u siromašnim tranzicijskim zemljama”, rekao je Edo Muratbegović s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e.
“Učinkovite mjere u tom smislu trebale bi biti kazneno zakonodavstvo, koje predviđa maksimalne moguće mjere za one koji zloupotrebljavaju djecu na taj način. Bilo da je riječ o njihovim roditeljima, a vrlo često su roditelji uključeni u to, ili oni koji su profesionalno uključeni u to”, dodao je sociolog Srđan Vukadinović.
Podsjećaju kako se djeca koja se prodaju zloupotrebljavaju na razne načine, u svrhu prosjačenja, činjenja kriminalnih djela, ali i seksualnog iskorištavanja.
Danas oko 13 sati na lokalnom puti Pokrajčići – Guča Gora dogodila se teža prometna nesreća, u kojoj su sudjelovala dva osobna automobila, a dvije osobe zadobole su tjelesne povrede.
Uviđaj obavljaju pripadnici PS TRAVNIK.
Sveta misa zadušnica i sprovod pokojnoga fra Nikice Zlatunića bit će u četvrtak, 18. travnja u 13 sati u Gučoj Gori.
U ponedjeljak, 15. travnja 2024. u Bučićima je u 69. godini života iznenada preminuo fra Nikica Zlatunić, svećenik franjevac Franjevačke provincije Bosne SrebreneFra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).
Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.
Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.
Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe hrvatskoga naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.
“O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu. Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!”, navodi se na mrežnoj stranici Bosne Srebrene. (kta)
Jutros je na magistralnom putu M-4 Tuzla – Doboj, u mjestu Miričina kod Gračanice došlo do stravične saobraćajne nezgode.
U nesreći je jedna osoba podlegla usljed zadobijenih povreda.
Glasnogovornica Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Adnana Sprečić je kazala da se saobraćajna nesreća dogodila jutros oko 7:45 sati.
“U saobraćajnoj nesreći su učestvovala dva putnička i jedno teretno vozilo, a tom prilikom je uslijed zadobivenih povreda jedno lice poginulo.
Poginuo je vozač koji je upravljao vozilom opel corsa A. J. (75) iz Brijesnice, Doboj Istok, dok je saputnica iz vozila S.J. također povrijeđena i upućena u Univerzitetski klinički centar Tuzla radi ukazivanja medicinske pomoći.
Vozač se teretnim vozilom koje je učestvovalo u nesreći udaljio s mjesta događaja, ali je brzom intervencijom policije sustignut i zaustavljen.
Zbog obezbijeđenja mjesta događaja, saobraćaj je na navedenoj lokaciji u potpunosti obustavljen”, precizirala je Sprečić.
O događaju je obaviješten dežurni tužilac, te se poduzimaju dalje mjere i radnje po njegovom nalogu.
Tragična scena zavila je Bosansku Krupu, kada je muškarac pronađen mrtav u Ulici Prvomajska s višestrukim ubodnim ranama i sumnja se da su rane nanesene nožem. “Žrtva je identificirana kao S.S. (67), kao i osumnjičeni za ovaj zločin, E.A., koji je također pronađen u blizini mjesta tragedije. E.A. potiče iz Celja, ali živi u Bosanskoj Krupi”, piše cazin.net.
Neslužbeno ovaj mediji saznaje da su žrtva i osumnjičeni bili susjedi i da su tijekom dana konzumirali alkohol..
Nakon što je Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona obaviješteno o ovom događaju, sektor krim-policije izvršio je detaljan uviđaj na mjestu zločina. Tijelo žrtve prevezeno je na odjel patologije KB “Dr. Irfan Ljubijankić” gdje će biti izvršena obdukcija kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, dok policija nastavlja svoju istragu.
Crna kronika
TKO JE BIO FRA NIKICA ZLATUNIĆ: Rođen na Docu kod Travnika, 30.godina misonar u Australiji, umro u Bučićima
Poštovana braćo Bosne Srebrene, prijatelji i poznanici javljamo vam tužnu vijest da je sinoć 15. travnja 2024. u Bučićima u 69. godini života iznenada preminuo naš subrat fra Nikica Zlatunić.
Fra Nikica Zlatunić rođen je 14. siječnja 1955. u mjestu Dolac na Lašvi od oca Stipe i majke Marije r. Dilber. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu pohađao je Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom (1970-1974), a zatim teološki studij na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu (1975-1982).
Franjevački habit fra Nikica je obukao 15. srpnja 1974. u Visokom. Prve redovničke zavjete dao je 13. srpnja 1975. u Visokom, a svečane redovničke zavjete položio je u ruke provincijala fra Alojzija Ištuka 25. travnja 1981. godine. Red đakonata primio je 5. srpnja 1981. u Sarajevu, a za svećenika je zaređen 19. ožujka 1982. po rukama mons. Marka Jozinovića, vrhbosanskog nadbiskupa.
Nakon svećeničkog ređenja fra Nikica je najprije obnašao službu župnog vikara u župi sv. Juraja u Vitezu od 1982. do 1984. Od 1984. do 1985. obnašao je službu župnog vikara u župi Svih Svetih u Livnu, a zatim istu službu od 1985. do 1988. u župi Duha Svetoga u Novoj Biloj.
Godine 1988. fra Nikica se odlučio poći u daleku Australiju i brinuti se za pastoralne potrebe našega naroda u Hrvatskoj katoličkoj misiji Brisbane, gdje je ostao sve do 2016. godine. Te godine vratio se u svoj matični samostan sv. Franje u Gučoj Gori, gdje je najprije bio član samostanskog bratstva, a početkom 2018. imenovan je župnim vikarom u župi Guča Gora. Iste 2018. godine, zbog pastoralnih potreba u Australiji, ponovno je pristao poći u Australiju, gdje je preuzeo službu voditelja Hrvatskog katoličkog centra u Adelaidu i ondje ostao do 2021. godine, kada je provincijskim dekretom imenovan članom samostanskog bratstva i župnim vikarom u Gučoj Gori. Na provincijskom Kapitulu 2022. imenovan je župnikom u župi sv. Martina u Bučićima i tu službu će obnašati sve do svoje smrti.
O pokojnom fra Nikici će pričati oni koji su ga bolje poznavali, ali bitno je naglasiti jednu njegovu karakternu crtu po kojoj će ostati trajno u sjećanju svih onih koji su ga poznavali. Fra Nikica je bio radostan i druželjubiv čovjek i tu radost na osobit način pronosio je preko dara koji mu je Bog dao: predivnog glasa! I nakon njegovog odlaska u vječnost ostat će predivni stihovi koje je otpjevao kao vokal VIS-a Jukić, kojeg su činili franjevački bogoslovi Provincije Bosne Srebrene. Neka Ti dobri Gospodin bude nagrada za sve dobro koje si za života učinio, a sve slabosti i propuste neka Ti oprosti po svome beskrajnom milosrđu.
Obitelji pokojnika iskrena sućut. Počivao u miru Božjem!
Sveta misa zadušnica i sprovod pokojnoga fra Nikice Zlatunića bit će u četvrtak 18. travnja u 13 sati u Gučoj Gori. Ranije istoga dana bit će ispraćaj iz župe Bučići u 9 sati.
Pokoj vječni daruj mu Gospodine. I svjetlost vječna neka mu svijetli.
Požar koji je izbio u petak iznad naselja Vesela u Bugojnu stavljen je pod kontrolu, obavijestio je Federalni operativni centar.
Prema informacijama dobivenim iz Općinske službe civilne zaštite Bugojno i odgovorne osobe iz Vatrogasnog društva Bugojno, šumski požar na lokalitetu Garački potok stavljen je pod kontrolu, navodi se u izvještaju.
Šumski požar je izbio u petak, 12. aprila, oko 22 sata, iznad naselja Vesela, desna strana lokaliteta Garački podovi.Dodaje se da su na terenu dežurni vatrogasni timovi koji vrše preventivni nadzor požarišta.
U noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima.
Posljednji ispraćaj iz župe Bučići biti će u četvrtak u 09 sati, a sveta misa zadušnica biti će istog dana u 13 sati u samostanu svetog Franje u Gučoj Gori, a sahrana je nakon svete mise na groblju Gorica.
Kako doznaje naš portal u noći sa ponedjeljka na utorak iznenada je preminuo fra Nikica Zlatunić, župnik župe svetog Martina u Bučićima.
Fra Nikica je dužnost župnika obnašao posljednje dvije i pol godine, a tridesetak godina bio je u misijama u Australiji.
U ime redakcije portala Centralna.ba franjevačkoj provinciji i obitelji izražavamo iskrenu sućut.
CENTAR ZA KULTURU TRAVNIK: Predstava “Ko je lud” proglašena najboljom predstavom u 2023.godini
Sinoć, 18.4.2024. godine u Centru za kulturu općine Travnik održana je 5. “Svečana dodjela nagrada Centra” za 2023., godinu. Centar...
Detalji pronalaska otete djevojčice u BiH, uskoro se vraća majci u Njemačku
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine objavilo je pronalazak djevojčice koja je bila žrtva trgovine ljudima. Tužitelj iz Odjela za krijumčarenje i...
Kompanija iz New Yorka nagradila znanstveni rad doktora Granova: KCUS dobio suvremeni aparat za izvođenje operacija na srcu
Klinički centar Univerziteta u Sarajevu (KCUS) postao je vlasnik najsuvremenijeg aparata za izvođenje endoskopskih i minimalno invazivnih operacija na srcu...
Dodik: Nismo za rat, ali jednog dana ćemo izaći ih BiH, Beograd je naš glavni grad
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik večeras je na banjalučkom Trgu Krajine gdje je održan miting rekao da je tema okupljanja...
Mjera mora’ predstavlja BiH na svjetskoj pozornici Venecijanskog bijenala
Na 60. Venecijanskom bijenalu suvremene umjetnosti koje ove godine nosi temu “Stranci posvuda”, Bosnu i Hercegovinu predstavlja Muzej moderne umjetnosti...
U Bosni oblačno vrijeme, u Hercegovini nešto više sunca
U Bosni će danas preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Prema poslijepodnevnim satima oblačnost će se smanjivati. U Hercegovini sunčano...
OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA USPJEŠNA NA FEDERALNOM NATJECANJU
Na XXVI. Federalnom natjecanju učenika i studenata glazbe, koje je održano od 15. do 19. travnja 2024.g. u Sarajevu, učenici...
Srednja Bosna: Zoran iz sela ne ide, ne treba mu ni asfalt
Ekipa Dolina Lasve posjetila je Busovaču i selo Buselji. Slučajno smo naišli i snimili Zorana koji je šetao selom, snimili...
