Župna crkva sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju, mjesto brojnih zavjeta, molitava, ali i čudesnih uslišanja, minirana je ožujku 1993.

U subotu, 9. prosinca u 18 sati u restoranu Gastro Globus u Zagrebu održat će se svečana donatorska večera za izgradnju svetišta Sv. Ivana Krstitelja u Podmilačju kod Jajca. Večera se održava pod motom “Obnovimo zavjet za svetište sv. Ive”.

Večeru organizira župa Sv. Ivana Krstitelja Podmilačje u suradnji s Udrugom prijatelja kraljevskog grada Jajca te pod pokroviteljstvom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Večeri će prethoditi sveto euharistijsko slavlje u 17 sati u župnoj crkvi na Sigetu koje će predvoditi nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH mons. Tomo Vukšić.

Cilj donatorske večeri je prikupljanje sredstava za pomoć u dovršetku izgradnje nove župne crkve u Podmilačju.

– Svima je poznato da je Podmilačje jedinstveno svetište na našim prostorima i šire. Stjecište je svih ljudi koji traže u ovome svetom mjestu duhovni i tjelesni mir kao i lijek za svoje ranjenosti. Sakralni objekti koje gradimo služe upravo i toj svrsi. Svojim sudjelovanjem u ovoj dobrotvornoj večeri doprinijet ćete ovoj plemenitoj misiji – navodi se u dopisu koji nam je u ime organizatora poslao župnik fra Filip Karadža.

Svetište u Podmilačju jedno od najstarijih i najpoznatijih u Bosni i Hercegovini. Datira iz 15. stoljeća kada je, vjeruje se, i sagrađena stara crkvica u gotičkom stilu. Mjesto je to brojnih zavjeta, molitava, ali i čudesnih uslišanja u kojem se svake godine okupe tisuće vjernika.

Najveći ožiljci u Podmilačju ostali su od devedesetih godina prošloga stoljeća. U ožujku 1993. srpska je vojska do temelja razorila svetište.

Sve što je tada spašeno bio je čudotvorni kip svetoga Ivana Krstitelja. S izgradnjom nove crkve krenulo se u ožujku 2004. godine, ali ona još nije završena.

Svi koji žele sudjelovati na svečanoj večeri kojom se prikupljaju sredstva za obnovu i izgradnju svetišta detaljnije informacije mogu dobiti putem e-maila zupapodmilacje@gmail.com.

Na zahtjev Općine Novi Travnik, Agencija za državnu službu Federacije Bosne i Hercegovine, objavila je javni natjećaj za popunu radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika u Općini Novi Travnik.

Natjećaj je raspisan za radno mjesto Pomoćnik načelnika – šef Ureda – 1 (jedan) izvršitelj.

JAVNI KONKURS za popunu radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika u Općini Novi Travnik

Ovako svoju životnu priču počinje Paulo Henrike dos Santos Coelho, imenjak i zemljak slavnog romanopisca bestselera, poput “Alkemičara” i “Dnevnika jednog čarobnjaka”. Paulo Coelho mlađi ne vjeruje u čarolije i alkemiju. On je, od malih nogu, posvećen Bogu i na čudesan način je dospio u BiH. Još 2011. godine, kao mladić s nepunih 18 godina, odlučio je postati katolički misionar. Nije znao gdje će ga put odvesti niti je mogao birati, objavio je portal srpskainfo.com.

Ždrijebom dobio BiH

– Ždrijebom sam dobio BiH. Iskreno, ne samo da nisam znao jezik, nisam znao ni da BiH postoji. Ali sada sam pravi Bosanac i Hercegovac – kaže Paulo na odličnom hrvatskom, bošnjačkom ili srpskom jeziku koji mladi svećenik taktično zove “ovaj vaš jezik”. Vlč. Paula koji služi u Vogošći kod Sarajeva novinari portala srpskainfo.com zatekli su u Vukovaru. Došao je, kaže, odati počast žrtvama Vukovara, a namjera mu je, dodaje, pokloniti se i drugim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije. – Odavno sam želio doći u Vukovar – kaže Paulo. Paulo Coelho je rođen 1993. u Santo Andrei u Brazilu, a odrastao je u São Paulu, metropoli koju smatra svojim zavičajem. – Nije mi bilo lako navići se na te vaše ljupke male gradove. Recimo, Vukovar ili Vogošća su, otprilike, kao moje susjedstvo iz djetinjstva, a čak i Sarajevo je manje od jednog kvarta u São Paulu – kaže Paulo Coelho. Ipak, BiH ga je, veli, očarala, kao i njegove roditelje i brata, koji su prije dvije godine došli iz Brazila čestitati mu što je zaređen za đakona. Paulo je krajem 2011. došao u sjemenište “Redemptoris Mater” u Vogošći. Filozofsko-teološki studij završio je na sarajevskom Katoličkom bogoslovnom fakultetu 2018. godine.

Nova domovina BiH

– Od prvog dana me je BiH očarala, prije svega nevjerojatnom prirodom. Ima sva 4 godišnja doba, možemo uživati u buđenju proljeća, zlatnoj jeseni, bajkovitoj zimi. Jednostavno, vidim Božju prisutnost, ne samo u ljudima nego i u prirodi – kaže Paulo uz čaroban, gotovo dječački osmijeh, koji prati ove duboke i ozbiljne misli. Kaže, ostat će u BiH, to je njegova nova domovina, osim ako ga “Onaj odozgo” ne pozove na neko drugo mjesto. – Ako se to dogodi, bit će mi žao napustiti ove divne ljude, ne samo katolike nego sve ljude u BiH – kaže Paulo Coelho, sada pravi Bosanac i Hercegovac iz São Paula, katolički svećenik na službi u Sarajevu.

Hrvatsko amatersko kazalište Travnik u Jankovićima u srijedu navečer proslavilo je 30.godina svog postojanja. U moderno uređenoj zgradi skupio se veliki broj ljudi,.koji su jedan dio svog života ostavili i kazalištu u Jankovićima.

Pored Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru, Hrvatsko amatersko kazalište Travnik je drugo Hrvatsko kazalište u Bosni i Hercegovini.
Ove godine se obilježava trideset godina rada ove značajne institucije, ustanove ili ni sami ne znamo kako je nazvati, obzirom da se ne nalazi na proračunu ni općine ni županije nego samofinasiranjem i ogromnim trudom i zalaganjem ustrajava i obilježava ovaj veliki jubilej.

Kazalište nastalo u najtežim trenutcima

Nego krenimo iz početka.
1993 godina u Novoj Biloj, u najtežim ratnim vremenima počinje ova nevjerovatna priča.

Kako to u jednoj programskoj knjižici opisuje glumac kazališta i travničkog i mostarskog, danas umirovini Dragan Šuvak, počelo je uz umilni tutanj 122-ojke, G-Š -ova, PAM-ova, PAT-ova i sličnih tvorevina ljudskog uma i duha dakako, kada ni ti mladi ljudi okupljeni oko Ante Bilića (Intendanata i tvorca kazališta) tada ni sanjali nisu da će dočekati trideset godina rada ove sada već velike institucijeI tako dan za danom, godina za godinom 30 godina, 44 kazališne premijere, 731 izvedba, brojne nagrade, festivali, sve s entuzijazmom koga, valjda, samo još u Bosni ima.
Od klasičnih djela poput Andrića, Dostojevskog, Kulenovića, Gavrana, Agačevića, Sokolovića, Kovačevića, do moderni izvedbi Bosne Srebrene, Bijelog Puta, Od nevolja Jačih i Stadlera, a sve pod redateljskom zamisli i postavkom Ante Bilića utemeljitelja i Intendanta kazališta.

Ali to nije sve.
Pored navedenih dijela, kazališnih izvedbi ovo kazalište se može pohvaliti nečim što samo rijetki teatri mogu. Oni su u periodu od 1999 godine do danas izgradili vlastitu zgradu Hrvatskog kazališta Travnik u mjestu Jankovići u kojemu su do sada, gostovala sva relevantna imena našeg glumišta, Vojin Perić s Teatrom slijepih i slabovidnih NOVI ŽIVOT iz Zagreba su gotovo domaćini na travničkoj sceni, Akademija scenskih umjentosti iz Osijeka, D.Šuvak, J.Novljaković, N.Kleflin, M. Gavran, A.Vilenica, V. Matula, I.Gregurević, Z. Sokolović, T Filipović, D.Florenci, H. Burina, i brojni drugi umjentici i teatri iz regije i šireGlavni projekti su kazališne predstave koje se izvode i ugošćuju najviše u Andrićevim danima u kazalištu, koje ovo kazalište obilježava od 1994. godine. Sudjelovanje u Erasmus + projektima u RH i Srbiji 2016., 2017. i 2018. godina, projektima UNDP u BiH 2018. i 2019. godine te svima poznata Maškarijada u kazalištu i Country party kao zaštni znak kazališnih fešti.

Zgrada kazališta, koja je milijunski projekt, nastaje i gradi se zahvaljujući najviše Tomu Yanseu i Stipi Šumanu iz Zaklade za susrete mladih iz Roterdama koji započinju ovaj projekt, a onda se zahvaljujući Hrvatskom veleposlanstvu u BiH u Sarajevu u izgradnju uključuje i Vlada RH sa Ministarstvom kulture RH i Središnjim uredom za Hrvate izvan RH te Ministarstvo kulture F BiH i Ministarstvo civilnih poslova BiH.
Veliku zaslugu za izgradnju zgrade imaju i domaća ministarstva i Vlada Kantona Središnja Bosna: Ministarstvo obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i športa ŽSB, te Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva i Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova ŽSB ( Fond za okoliš) koji su putem javnih poziva i natječaja samo u protekle četiri godine kazalište podržali sa oko 200 000,00 KM (dvjesto tisuća konvertibilnih maraka) za utopljavanje zgrade, zamjenu stolarije i izgradnju hostela koji se koristi za smještaj umjetnika koji prođu kroz kazalište.
Kazalište danas okuplja tri scene (malu, srednju i veliku s 52 aktivna člana-glumca), a kroz Hrvatsko kazalište Travnik je od 1993 do 2023 godine prošlo 316 glumaca amatera, profesionalaca, članova kazališta za koje se krajem ove godine sprema poseban doček jer kako kažu: Svi su oni zaslužni za ovo što danas kazalište ima bez obzira koliku i kakvu ulogu u ovih trideset godina u kazalištu ostvarili.
2023. godina je trideseta obljetnica i započela je s premijerom predstave „STADLER“ koja je već izvedena četiri puta, a govori o velikom ocu Bosne kakav joj baš danas u ovim turbulentnim vremenima treba i nastavlja se s pripremom novih predstava (velike, male i srednje scene) koje će imati poseban štih i dizajn povodom trideset godina rada o čemu ćemo još puno u ovoj godini čuti i pisati.

I na kraju ove priče, kada gledamo te nevjerojatne entuzijaste koji sve rade iz potrebe možemo se slobodno zapitati kako se to i pitao njihov prijatelj s početka ovog teksta:
Potreba? Valjda. Oni to rade iz potrebe? Valjda iz potrebe. Jeli to dobro raditi iz potrebe? Jeste dobro.

Živjeti na sceni iz potrebe jedino ima smisla u besmislu. To je ono što zovu život. Hoće li oni preživjeti na sceni? Hoće. Kako? Spasit će ih ( i održati) RIJEČ. A istina? E, ona je ubijena u ratu, a sada je oni traže na sceni.
Pomaže im RIJEČ. Ona je kažu – besmrtna.

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH dr. Dragan Čović danas je posjetio župu sv. Juraja u Vitezu i razgovarao s fra Velimirom Bavrkom, župnikom.

Uz predsjednika Čovića posjeti su nazočili i predsjedateljica Kluba hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Marina Pendeš te načelnik općine Vitez Boris Marjanović.

Nakon obilježavanja obljetnice Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO HB i obljetnce Viteške brigade ove godine u rujnu, izaslanstvo dužnosnika HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH, također je boravilo u posjeti ovoj župi.

Fra Bavrka je govorio o stanju, funkcioniraju, predviđenim projektima i potrebama ove župe te se kratko osvrnuo na povijest utemeljenja župe, ali i na ratna stradanja. Također, govorio je i o idejama koje se imaju u planu realizirati u ovoj župi.

Župa Vitez nastala je 1861. godine odvajanjem od gučogorske župe. Od tada ima vlastite matice. Na području župe u Mošunju nalaze se tragovi rimskoga naselja i ostaci starokršćanske bazilike. Prvih godina sjedište je župe bilo u Jardolu, gdje je postojala skromna župna kućica, a bogoslužje se obavljalo na otvorenom prostoru. Nedugo nakon kupovine zemljišta u Vitezu izgrađena je 1869. god. crkva, pa je onamo preneseno sjedište župe. Uskoro su franjevci ondje osnovali i pučku školu, koju su sami vodili. Sadašnja župna crkva izgrađena je 1896-1900. god. U župi se nalazi i 11 manjih kapelica.

Predsjednik Čović, izaslanica Pendeš te načelnik Marjanović uz zahvalu župniku Bavrki na gostoprimstvu, izrazili su spremnost za suradnju i potporu projektima koji će pridonijeti ugodnijem boravku župljana župe sv. Juraja u Vitezu.

U ponedjeljak, 11.12.2023. godine u velikoj dvorani Općine Novi Travnik s početkom u 09:00 sati održat će se 24. sjednica Općinskog vijeća Novi Travnik.

Za sjednicu je predložen slijedeći dnevni red:

1. Prijedlog Zaključka o utvrđivanju i upućivanju na javnu raspravu Nacrta Proračuna Riznice Općine Novi Travnik za 2024.godinu;

2. Prijedlog Rješenja o imenovanju člana Upravnog vijeća JU „Centar za socijalni rad“ Novi Travnik;

3. Prijedlog Rješenja o imenovanju članova Skupštine JP „Vilenica Vodovod“ d.o.o. Novi Travnik;

4. Informacija o stanju sigurnosti na području općine Novi Travnik i izvješće o radu PS Novi Travnik za period 01.01. do 31.12.2022. godine;

5. Informacija o trenutnim aktivnostima u projektu „PlavaVoda“

6. Informacija o podnesenom zahtjevu za ocjenu ustavnosti i

7. Informacija o realiziranim projektima kapitalnih ulaganja.

Večeras je u Galeriji “Ovnak” u Vitezu, kod obitelji Kafadar održan božićni koncert “All That Jazz”  i svečano otvorena izložba slika akademskog slikara Stipe Ivaniševića. 

Mnogobrojni gosti, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti s područja cijele BiH, te gospodarstvenici uživali su u koncertu koji su priredili Irma Dragičević & Trio. 

Među uzvanicima bili su predsjednica FBIH Lidija Bradara, ambasador Hrvatske gdin Ivan Sabolić, Borjana Krišto ispred Vijeća ministara, Marinko Čavara predsjedatelj skupštine BiH, ministri iz Vlade FBiH, Vlade SBK i drugi…

Vlada Županije Središnja Bosna na danas održanoj sjednici usvojila je Prijedlog Proračuna Županije Središnja Bosna za 2024. godinu.

Proračun je u odnosu na ranije usvojeni Nacrt veći za 1.390.300 KM te iznosi 356.655.622 KM. U odnosu na Nacrt, najveća promjena se dogodila u Ministarstvu gospodarstva gdje je usvojeno povećanje transfera za javna komunalna poduzeća u iznosu od 870.000 KM, kao i u ministarstvu pravosuđa i uprave i to za stavku “Odjel za pružanje besplatne pravne pomoći”. Treće značajno uvećane je u okviru Ministarstva unutarnjih poslova gdje će više sredstava biti izdvojeno za rekonstrukciju zgrada policijskih stanica u Županiji Središnja Bosna.

Odobreni Prijedlog Proračuna ŽSB za 2024. godinu integrira niz razvojnih inicijativa i ključnih socijalnih mjera.

Ministrica financija, Mirjana Plavčić, istaknula je: “Planirana su značajna sredstva za kapitalne i razvojne projekte, podršku gospodarstvu, poljoprivredi, kulturi, sportu, braniteljima i mladima. Velika ulaganja predviđena su za transfere iz područja socijalne zaštite, kao i infrastrukturna ulaganja u ključne objekte poput škola, predškolskih ustanova, policijskih stanica, zdravstvenih ustanova i pravosudnih institucija – sudova, među ostalima.”

Prijedlog proračuna za 2024. godinu predstavlja povećanje od 6,1% u odnosu na Izmjene i dopune prošlogodišnjeg Proračuna Županije Središnja Bosna.

Ova odluka čini Županiju Središnja Bosna prvom županijom u Federaciji koja je usvojila Prijedlog Proračuna za 2024. godinu, potvrđeno je riječima podrške i pohvale od strane ministara u Vladi ŽSB i premijera ŽSB.

Na inicijativu ministrice financija ŽSB, Mirjane Plavčić, Vlada ŽSB razmotrila je informaciju o dugoročnom kreditnom zaduženju ŽSB s ciljem realizacije važnih projekata iz županijske i općinske nadležnosti. Ova informacija jednoglasno je podržana, otvarajući put daljnjoj proceduri u resornom ministarstvu.

Ured za informiranje ŽO HDZ BiH ŽSB