Vijesti
U Prijedoru ubijen načelnik kriminalističke policije, grad blokiran

Policiji u Prijedoru je prijavljeno da je jutros došlo do pucnjave u naselju Pećani prilikom čega je ubijena jedna osoba. Kako Klix.ba nezvanično saznaje riječ je o načelniku krim policije u Prijedoru Radenku Bašiću.
Iz prijedorske policije je saopćeno da je jutros u 6:53 sati ubijena jedna osoba iz vatrenog oružja, a da je osoba na koju je pucano stradala.
Pod nadzorom tužioca Okružnog javnog tužilaštva Prijedor preduzimaju se mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti prijave.
Kako saznajemo, ubijen je načelnik Sektora kriminalističke policije Policijske uprave Prijedor Radenko Bašić.
Policija utvrđuje okolnosti ubistva i provodi kontrole širom grada.
Centralna.ba
Crna kronika
Tužne vijesti: U nesreći na autocesti u Zagrebu poginuo mladi otac iz BiH

Na autocesti A1 kod Draganića u nedjelju, 9. veljače, u 16:40 sati dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je smrtno stradao vozač osobnog automobila riječkih registracija, dok su četiri osobe ozlijeđene.
Prema neslužbenim informacijama koje smo dobili od obitelji nastradalog, radi se o Feridu Mahmutoviću, mladom ocu iz Srebrenika (BiH), koji je bio na privremenom radu na otoku Krk, piše GP Maljevac.
Nesreću je izazvao 22-godišnji hrvatski državljanin, vozač automobila zagrebačkih registarskih oznaka, koji se kretao u smjeru Jastrebarskog. Zbog nepridržavanja sredine prometne trake, udario je u dvostruku centralnu metalnu odbojnu ogradu i smjerokazni stub. Automobil se nakon toga nekontrolirano kretao, prešao na desnu traku, a zatim probio odbojnu ogradu i prešao u suprotnu traku, gdje se frontalno sudario s vozilom riječkih registracija.
Nakon sudara, automobil riječkih oznaka u potpunosti je izgorio, a njegov vozač je na mjestu smrtno stradao. U nesreći su ozlijeđene četiri osobe. Vozač (22) zadobio je lakše ozlijede, dok je njegov suputnik (35), državljanin Indije, zadobio teške ozljede opasne po život. Dvojica drugih putnika (41 i 38), također državljani Indije, prošli su s lakšim ozljedama.
BiH
Zračna luka Mostar će biti povezana izravnom linijom s Istanbulom

Nakon dužeg iščekivanja, napokon možemo podijeliti vijesti – Zračna luka Mostar će biti povezana izravnom linijom s Istanbulom tijekom ljetne sezone 2025. godine i to od 04.06. do 22.10.! Letovi će se odvijati srijedom, a obavljat će ih aviokompanija AJet, naveli su iz Zračne luke Mostar,
Karte su već u prodaji po cijeni od 48,54 eura.
BiH
Radni sastanak predsjednika Čovića sa Županijskim odborom HDZ-a BiH HNŽ u Neumu

Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan Čović danas je s dopredsjednicom HDZ-a BiH Darijanom Filipović u Neumu održao radni sastanak s članovima Županijskog odbora HDZ-a BiH Hercegovačko-neretvanske županije, na čelu s predsjednikom Ludvigom Leticom.
Tijekom sastanka razgovaralo se o ključnim političkim i gospodarskim temama, aktualnim izazovima te daljnjim smjernicama djelovanja HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Poseban naglasak stavljen je na infrastrukturne projekte koji su od strateškog značaja za razvoj županije, kao i na daljnje ojačavanje suradnje sa svim razinama vlasti u BiH.
Članovi Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a predstavili su dosadašnje aktivnosti i rezultate rada, istaknuvši ključne projekte koji su provedeni ili su u tijeku. Raspravljalo se i o budućim koracima u realizaciji prioritetnih projekata, posebno u segmentima prometne povezanosti te demografskih mjera usmjerenih na zadržavanje mladih i poboljšanje uvjeta za obiteljski život.
Naglašena je važnost nastavka brojnih aktivnosti kako bi se osigurao dugoročan, sinergijski učinak za sve žitelje Županije Hercegovačko-neretvanske.
Na koncu je istaknuto kako će se s istim angažmanom nastaviti raditi na svim ključnim pitanjima, uz daljnje jačanje političkog djelovanja HDZ-a BiH u Hercegovačko-neretvanskoj županiji.
Radnom sastanku nazočila je predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović, ministri u Vladi HNŽ-a, glavni tajnik HDZ-a BiH Goran Božić, kao i članovi Županijskog odbora HDZ-a BiH HNŽ-a.
Društvo
Za Šimuna Žilića iz Jajca pokrećemo apel za pomoć

Za Šimuna Žilića iz Jajca pokrećemo apel sa brojem 17022. Pozivom donirate 2 KM, a vas molimo da podijelite apel kako bismo mu zajedno pomogli!
Šimun je prije deset godina doživio tragediju koja mu je zauvijek promijenila život.
Ovaj otac i suprug svoj radni vijek proveo je u rudniku boksita u Jajcu, sve do stravične eksplozije 2015. godine kada je teško stradao. Zadobio je povrede cijelog tijela i abdomena, od kojih dan-danas ima vidljive posljedice.
Da tragedija bude veća, ostaci boksita zadržali su se na Šimunovom tijelu, zbog čega su ovom čovjeku koji je danas 100-postotni invalid i potpuno slijep, ljekari prilikom kontrole otkrili karcinom izazvan tim stranim tijelima.
Šimunu je dijagnosticiran ćelijski limfom kože na čelu, ali su ljekari na posljednjem pregledu ustanovili da su se slične lezije pojavile na licu i stopalima. S obzirom na to da postoji sumnja na progresiju bolesti, Šimunu su ljekari prvo preporučili terapije i transplantaciju koštane srži za koju cijena može varirati od 78.470 do 145.970EUR u zavisnosti da li će se transplatacija moći raditi od srodnog ili nesrodnog donora.
Iako ima penziju, a supruga platu spremačice iz spomenutog rudnika, Šimun nije u mogućnosti finansirati sam nastavak svog liječenja, stoga mu je potrebna naša pomoć.
Donacije za Šimuna su osim poziva na broj 17022 moguće i klikom na opciju “Doniraj odmah” ili naših žiroračuna.
▶️ PayPal:
paypal1@pomozi.ba
(Šimun Žilić)
▶️ Za uplate iz BiH:
🔸 NLB Banka d.d.
132-260-20223371-17
🔸 UniCredit Bank
338-730-22202506-52
🔸 Intesa Sanpaolo Banka BiH
154-180-20085330-48
🔸 Raiffeisen Bank
161-000-02481200-94
🔸 Bosna Bank International d.d
141-306-53201196-79
🔸 ZiraatBank BH d.d. Sarajevo
186-121-03108095-46
🔸 Asa banka d.d. Sarajevo
134-105-11300001-66
🔸 Sparkasse Bank BiH
199-496-00059682-82
◾️ Primalac: Udruženje “Pomozi.ba”, Dr. Fetaha Bećirbegovića br. 8, 71000 Sarajevo
◾️ Svrha: Šimun Žilić
▶️ Za uplate na račun Pomozi.ba u Austriji:
◾️ERSTE BANK
◾️IBAN: AT64 2011182266475400
◾️BIC: GIBAATWWXXX
◾️Wien, Oestereich
◾️Name: hilfhelfen-pomozi.ba
◾️Verwendungszweck: Šimun Žilić
▶️ Za uplate iz Holandije i Zapadne Evrope:
◾️ING
◾️SWIFT: INGBNL2A
◾️IBAN: NL63INGB0675431905
◾️St. Pomozi.ba (Help Bosnie) NL
◾️Het doel van de betaling: Šimun Žilić
▶️ Za uplate iz Turske:
VAKIF KATILIM BANKASI A.S.
IBAN:TR91 0021 0000 0006 3546 7000 01
İstanbul, Türkiye
Derneğin Adı: Bosna Hersek Yardımlaşma Derneği
Açıklama: Šimun Žilić
Za korisnike BBI, Union i Asa banke, omogućena je i donacija putem KVIKO aplikacije, uz obavezno naglašavanje svrhe uplate. Za klijente Intesa Sanpaolo Banke omogućena je donacija putem m-Intesa mobilne aplikacije, jednokratno ili uz svaki nalog plaćanja. Korisnici Sparkasse Banke mogu vršiti uplate direktno i bez naknade putem funkcije “Doniraj” u aplikaciji SIMPL, uz navođenje svrhe uplate.
Srednja Bosna
Poliklinika Altamedica Vitez zapošljava više djelatnika

Poliklinika Altamedica Vitez zapošljava više djelatnika:
✅medicinska sestra-tehničar za potrebe poliklinike Altamedica u Vitezu
✅inžinjer radiologije za potrebe poliklinike Altamedica u Tešnju
Kandidati moraju imati važeću licencu za rad i osnovno poznavanje engleskog jezika.
Prijave molim dostaviti isključivo na mail tawildj@gmail.com,
sa skeniranim slijedećim dokumentima:
1️⃣CV s opisom radnog iskustva ako ga ima, kontakt telefon i mail
2️⃣Skenirana diploma, državni ispit i licenca
Konkurs je otvoren do 25.02.2025g!
Gospodarstvo
Radnici na BiH gradilišta zapošljavani uz lažne dokumente, plaćani manje od minimalca

Zbog sve većeg odljeva radne snage, posebno mladih i kvalificiranih radnika, BiH se suočava s ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju budući ekonomski razvoj i stabilnost društva. Ako se ovaj trend nastavi, posljedice bi mogle biti dalekosežne, od depopulacije do urušavanja socijalnih i ekonomskih struktura, piše Večernji list BiH.
Građani BiH ne biraju ni posao ni način kako otići iz zemlje. Iako je dobiti radnu dozvolu negdje na Zapadu danas kudikamo lakše nego prije desetljeće, i danas je prisutan odlazak na rad “na crno”. To potvrđuju i posljednji slučajevi gdje se i kao poslodavci i kao radnici pojavljuju državljani BiH. U okviru istrage, koja je u tijeku u uredu Javnog tužiteljstva u Ingolstadtu, službenici Ureda za financijsku kontrolu rada “na crno” u Ingolstadtu pretresli su u četvrtak, 5. veljače 2025. godine, imovinu bosansko-njemačkog para u okrugu Eichstätt. Supružnike se sumnjiči da nemaju prijavljene radnike u građevinskoj industriji za socijalno osiguranje.
Tijekom istrage utvrđeno je da zaposleni ili uopće nisu prijavljeni ili imaju preniske plaće. U prosjeku, od 30 do 60 sati rada mjesečno plaćeno je “ispod stola”. Na licu mjesta pronađen je bh. građevinski radnik koji je neko vrijeme ilegalno boravio u Njemačkoj i radio za taj par. Zbog toga se sada provodi dodatna istraga zbog sumnje da je potpomagao i podržavao nezakonit boravak. Kako se ne bi utjecalo na istrage koje su u tijeku, za sada se ne mogu dati dodatne informacije o ovom pitanju. Samo nekoliko dana ranije dva istražna tima, okupljena pod kodnim nazivom “Honeypot”, dovela su do tri uhićenja u Njemačkoj u ranim jutarnjim satima 29. siječnja. U Kasselu su uhićena i izvedena pred suca dva državljanina BiH i Nijemac starosti između 55 i 66 godina. Više od 300 policajaca pretražilo je istodobno 21 stambeni i poslovni prostor u Hessenu, Bavarskoj i Bremenu. U Sloveniji su tamošnje vlasti također pretražile računovodstveni ured, kao i stambene i poslovne prostore tamošnjih nalogodavaca nakon zahtjeva za pravnu pomoć ureda državnog odvjetnika.
Mjeru je koordinirala Agencija Europske unije za pravosudnu suradnju u kaznenim postupcima u Haagu. Optuženi su za grupne i trgovačke prijevare, milijunske utaje poreza i doprinosa te krijumčarenje stranaca. Navodi se da su svoje građevinske radnike, uglavnom bosanskohercegovačkog državljanstva, lažno prijavljivali na slovenske tzv. Briefkastenfirmen, odnosno tvrtke koje se mogu kupiti za nekoliko stotina eura i imaju samo poštansku adresu. Iz Slovenije su ih s dobivenim dokumentima za rad slali na gradilišta u Njemačku. Tako su prikriveni stvarni poslodavački odnosi i izbjegnuta plaćanja socijalnih doprinosa u Njemačkoj.
Istodobno, navodno su preko takozvanih uslužnih tvrtki u zemlji i inozemstvu tijekom godina dobivali fiktivne račune za milijunske ugovore i unosili ih u računovodstveni sustav. U radničkom smještaju zatečeno je devet građevinskih radnika koji su ilegalno boravili u Njemačkoj s radnim vizama koje su navodno dobili prijevarom. Radnici su predani imigracijskim vlastima, piše Fenix.
Brojni slučajevi
U posljednjih deset godina u Sloveniji i Njemačkoj posao su pronašla 131.724 radnika iz BiH, a samo u protekloj godini radne dozvole u ove dvije zemlje dobilo je više od 13.000 bh. državljana. Tako je u Sloveniju u deset godina otišlo 125.045 radnika, a u Njemačku 6679. Prema podacima iz prednacrta izvješća o radu Agencije za rad i zapošljavanje za 2024. godinu, u Sloveniji je lani radne dozvole dobilo i počelo raditi 13.436 državljana BiH.
S druge strane, u Njemačkoj su na poslovima njegovatelja lani zaposlena 223 radnika iz BiH. Oni koji iz BiH odu službenim kanalima zaštićeni su od prijevara, ali oni koji idu u vlastitom aranžmanu više su puta bili žrtve prevaranata. Podsjetimo na slučaj iz 2021., kad je objavljeno da je više od 400 građevinskih radnika, najveći broj njih iz BiH, ali dio i iz Srbije i Sjeverne Makedonije, koji su bili zaposleni u Sloveniji, prevareno za najmanje 2,1 milijun KM. Zapošljavani su u fiktivne tvrtke te im nisu bili uplaćivani doprinosi. Ova prijevara nije izoliran slučaj te su se prijevare bh. radnika u ovoj zemlji i ranije događale.
Dvije godine prije slovenski mediji su izvještavali o slučaju šestorice radnika iz BiH kojima je bio obećan rad u Sloveniji za satnicu od pet eura, ali su na kraju radili 12 sati dnevno za minimalne plaće. Naime, da stvar bude gora, radnici su dan nakon dolaska u Sloveniju bili primorani nastaviti rad na građevini u Francuskoj, za što nisu bili plaćeni. Na kraju su ostali i bez prijava, a potom i bez posla.
BiH
U BiH danas postepeno naoblačenje

Danas će u Bosni i Hercegovini doći do postepenog naoblačenje sa sjevera. U večernjim satima i tokom noći na utorak u nizinama će padati slaba kiša ili susnježica, a u višim područjima slab snijeg. Vjetar slab sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između -4 i 1°C, na jugu zemlje do 6°C.
Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 4 i 8°C, na jugu zemlje od 10 do 13°C.
U Sarajevu prije podne se očekuje postepeno naoblačenje. Tokom noći na utorak može padati slaba kiša ili susnježica. Najniža jutarnja temperatura zraka oko -2°C. Najviša dnevna temperatura zraka oko 6°C, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.
Promo
Pivnica “Stella” zbog povećanog obima posla zapošljava konobara/icu

Pivnica Stella zbog povećanog obima posla traži pojačanje! Ako si odgovorna, komunikativna i ljubazna osoba koja voli rad s ljudima, pridruži nam se i postani dio našeg tima!
Pozicija: Konobar/Konobarica
Lokacija: Pivnica Stella, Novi Travnik
Opis posla:
- Posluživanje gostiju i briga o njihovom zadovoljstvu
- Prijem i izdavanje narudžbi
- Održavanje higijene radnog prostora
- Rad u dinamičnom i pozitivnom okruženju
Šta očekujemo od tebe?
- Iskustvo u konobarskom poslu (prednost, ali nije uslov)
- Spremnost na timski rad
- Ljubaznost i profesionalan pristup gostima
- Odgovornost i brzinu u radu
Šta nudimo?
- Stalni angažman
- Stimulativna primanja
- Rad u prijatnoj atmosferi
- Mogućnost napredovanja
Ako želiš postati dio našeg tima, javi nam se!
Prijave i dodatne informacije:
📞 063 829 516 ili 063799782
📍 Lično u pivnici Stella
Čekamo te!
Društvo
Slovenija mijenja zakone: Doktori više neće moći raditi u javnim bolnicama i privatnim klinikama

Slovenija pokušava dvojni rad liječnika u javnim bolnicama i privatnim poliklinikama regulirati zakonom. Liječnici zaposleni u javnim ustanovama više neće smjeti raditi i u privatnim klinikama, osim iznimno, ali će se zato poticati veći angažman u javnim bolnicama u kojima rade.
Dok se Vlada nada da će tako iskoristiti zdravstveni “hladni pogon”, iz komore i sindikata upozoravaju, izgubit ćemo i to malo stručnjaka u javnom zdravstvu jer privatnici nude i tri puta veće plaće.
– Prijedlog zakona usmjeren je na bolju preglednost i transparentnost našeg zdravstvenog sustava. Cilj je povećanje efikasnosti i pravednosti za pacijente, rekla je slovenska ministrica zdravstva Valentina Prevolnik Rupel.
Ginekolog Leon Meglič je u državnom Kliničkom centru dao otkaz i potpuno se angažirao u privatnoj poliklinici.
– Sa suprugom sam izgradio ovaj Centar gdje radimo ambulantne operacije, investicija je bila golema, sad ne mogu to napustiti, a ne mogu raditi tu i tamo, odlučio sam ondje dati otkaz, kazao je Leon.
Slično namjeravaju učiniti brojni liječnici. To bi dodatno osiromašilo javno zdravstvo koje se već danas suočava sa štrajkovima i manjkom od 1300 liječnika, upozoravaju u liječničkoj komori.
– Kolege koji trenutačno rade u sistemu javnog zdravstva i zbog svoje specijalosti nude usluge na tržištu, napustit će javni sektor i raditi u privatnom. Tako će privatne poliklinike imati više zaposlenih stručnjaka, a javno će zdravstvo dodatno osiromašiti i produžit će se liste čekanja, pojasnila je Bojana Beović, predsjednica Liječničke komore Slovenije.
Vlada Roberta Goloba želi prijedlogom Zakona spriječiti praksu da se bolesnici iz državnih bolnica preusmjeravaju u privatne poliklinike koje dodatno plaćaju. Novi je zakon trenutačno u parlamentarnoj proceduri, a ako ga većina prihvati, reforma počinje.
Dokida li se pravo na rad? Slovenci podijeljeni
Predviđa se povezivanje bolnica i odjela, nagrađivanje medicinskih djelatnika za dodatni rad, ali i mjerenje učinkovitosti zaposlenih. Cilj je potpuno iskoristiti potencijale slovenskog zdravstva.
– Za svaki dodatni posao ili angažman izvan bolnice potrebna je suglasnost. Iznimno mogu dodatno raditi u sklopu ekipa za zaštitu i spašavanje, policije, vojske, istaknula je Jasna Humar iz Direkcije za zdravstvenu sigurnost Ministarstva zdravstva.
Građani su podijeljeni – jedni smatraju da je zakon trebalo donijeti i prije, drugi da je riječ o ograničavanju prava na rad.
“Ne možete liječnike prisiliti da rade u jednom ili drugom sektoru, to je protuustavno. Ako žele – neka rade.
Sve ovisi o tretmanu ili operaciji koju trebate, ali liste čekanja mogu biti i do godinu, dvije u javnom sektoru. Ali zato ste kod privatnika na prvi pregled naručeni brzo”, govore Slovenci.
Kao i u Hrvatskoj, liste čekanja su dugačke pa mnogi spas pronalaze u – privatnim klinikama. One su i liječnicima primamljive, zbog plaće.
– Ja sam radio puno, 110 posto sigurno, i za taj puni rad kako radim tu ako kompariram jednu i drugu plaću omjer je jedan prema tri u korist privatnog sektora, kazao je Meglič.
Unatoč otporu, slovenska Vlada u svojoj reformi ne odustaje i planira je provesti u idućim mjesecima.