U “Gornjoj” novotravničkoj župi je proslavljen blagdan i patron Uzašašća Gospodinova.

​Sveto misno slavlje predvodio je velečasni Marko Slišković, župnik u Derventi i župni upravitelj župa Bijelo Brdo i Bukovica uz koncelebraciju velikog broja svećenika Lašvanske doline, piše Notra.ba.

​Svetkovina Kristova uzašašća naglašava Njegov ponovni dolazak i Njegovu trajnu nazočnost u zajednici.

​Utvrđeno je bilo da je stara Crkva cijelo uskrsno vrijeme slavila kao jedno jedino blagdansko vrijeme s nepodijeljenom temom Kristova prolaska po smrti prema proslavi. Tek je kasnije nastalo širenje u pojedine aspekte i s tim smanjenje jednog cjelovita pogleda. Tako se također dogodilo sa svetkovinom Kristova uzašašća.

​Primjerice, prema izvješću hodočasnice Eterije, jeruzalemski su kršćani još krajem 4. stoljeća, zajedno na 50. dan slavili Uzašašće i slanje Duha kao ispunjenje Kristova spasenjskog čina, dok se u ostaloj Crkvi još u 4. st. usvojio posebni blagdan Uzašašća na 40. dan nakon Uskrsa.

​Poticaj za to, kako donosi priručnik Adolfa Adama Slaviti Crkvenu godinu, osim načelnog poštivanja „svetog“ broja 40, bila je poglavito napomena u Djelima apostolskim: „ukazivao im se četrdeset dana i govorio im o kraljevstvu Božjem“ (1,3) i redci 9-11 zaključnog izvješća o uzašašću. Sv. Augustin, od kojega su sačuvane mnoge zapovijedi za taj dan, gotovo tvrdi, kako se taj dan slavi „na cijeloj zemaljskoj kugli“.

​Kristovo uzašašće danas se slavi kao svetkovina. Njegova blagdanska misa naglašava Kristov ponovni dolazak, a isto tako i njegovu trajnu nazočnost u zajednici.

​Tijekom mise, zborna molitva vidi u uzašašću također i uzvisivanje čovjeka. S Božjom milošću i po svetoj razmjeni darova čovjek se treba vinuti put nebesa.

​Gdje Kristovo uzašašće nije zapovjedna svetkovina, premješta se na sljedeću nedjelju, dok svagdani po Uzašašću sve do subote pred Pedesetnicu uključivo, pripravljaju na dolazak Duha Svetoga Utješitelja.