Zanimljivosti
U ‘Ljubav je na selu‘ često su se svađali, no osjećaji su ipak bili jači: u domaćem showu vjenčalo se 13 parova a rođen je čak cijeli jedan razred
U jedanaest sezona emisije “Ljubav je na selu”, koliko ih je do sada emitirano, sudjelovalo je 59 farmera i farmerica, a nakon njezina snimanja sklopljeno je 13 brakova i rođeno 17- ero djece.
Mnogi od kandidata RTL-ove dokumentarne sapunice buduće su supružnike upoznali pred televizijskim kamerama, dok je nekima novostečena prepoznatljivost u javnosti po završetku njezina prikazivanja dovela ljubav u njihove živote.
Subonosno ‘da’ su nakon sudjelovanja u “Ljubavi na selu” tako izrekli Stjepan i Nikolina Pavlić, Mato i Nikolina Smolčić, Tomislav i Karolina Copić, Mihael i Sara Sklizović, Zvonko i Nikolina Koprivnjak, Ante i Karolina Dogan, Nemanja i Dragana Blanuša, Matija Ričko i Barbara Starić Ričko, Alojz i Monika Kanceljak, Goran i Anamarija Špehar, Nevenka Bekavac i Zvonko Petričević, Željko i Felina Bilić te Valentina i Vatroslav Tijan.
I u jedanaestoj sezoni, inače snimanoj na četiri kontinenta gdje žive farmeri hrvatskih korijena (Sjeverna Amerika, Europa, Australija, Južna Amerika), zaiskrilo je među jednim parom – Antonija Beščec poslala je pismo Srećku Ponjavicu u Kanadu, a na kraju se s otoka Vira i preselila u Lethbridge u kanadskoj provinciji Alberta, gdje uživa u životu sa svojim izabranikom i njegovom obitelji.
Uoči emitiranja dvanaeste sezone “Ljubavi na selu”, čije emitiranje počinje u nedjelju u 19.40 sati, prisjetili smo se parova kojima je RTL-ov reality promijenio život.
Dragana i Nemanja Blanuša
“Stigla je naša druga princeza Lara, volimo te više od života”, obznanila je u listopadu 2018. Ličanka Dragana Vojnović, koja je u petoj sezoni emisije “Ljubav je na selu” na svojoj je farmi ugostila Nemanju Blanuša.
Par se dvije godine ranije oženio, a 2016. dobio i prvu kćer Saru.
Supružnici su se u showu stalno svađali, a Dragana je jednom prilikom Nemanju i otjerala sa svojega imanja. U to je vrijeme malo tko mislio da će se među njima roditi ljubav.
Nikolina i Zvonko Koprivnjak
Zvonko Koprivnjak iz Baranje svoju je odabranicu Nikolinu Šalić iz Tušilovića zaprosio u emisiji “Iza kulisa”, a u 2018. postali su roditelji kćerkice Vande.
Zvonko je Nikolinu primijetio još na prvom upoznavanju, a njihova je ljubav kulminirala iz epizode u epizodu da bi na kraju ostale djevojke poslao kući, a Nikolini “poklonio svoje srce”.
Nakon mjeseci druženja skupio je hrabrost i zaprosio je pred kamerama, a Nikolina je s oduševljenjem prihvatila njegovu bračnu ponudu.
Sara i Mihael Sklizović
Mihael Sklizović i Sara Hrnčić, par koji se upoznao i zaljubio u šestoj sezoni RTL-ove “Ljubavi na selu” sretnu je vijest o dolasku prinove na svijet obznanio u emisiji “Sve u šest”, a njihov sin Borna došao je na svijet u 2016.
Iako ju je u emisiji najprije poslao kući i odlučio se za drugu djevojku, Mihael je kasnije požalio i zamolio Saru za oprost.
“Krenula sam s namjerom da probam nešto novo i drugačije u životu, nešto što bi rijetko tko isprobao radi predrasuda koje kruže o ljudima koji se prijavljuju na takve tipove emisija. Ali, ja sam odlučila probati pa kako ispadne, ispadne, jedno iskustvo više.
To iskustvo me dovelo do nečega čemu se ni najmanje nisam nadala i do nečega što mi je u pozitivnom smislu obilježilo život”, oglasila se Sara nakon emitiranja emisije.
Valentina i Vatroslav Tijan
Hercegovka Valentina i Vatroslav Tijan iz Ražanca upoznali su se i zaljubili u devetoj sezoni emisije, a 2019. godinu pamtit će po rođenju kćeri Viktorije, kao i vjenčanju u krugu obitelji i prijatelja na plaži Puntica u Ražancu kojemu je nekoliko mjeseci ranije prethodilo i ono kod matičara.
“Htjeli smo nešto drugačije pa nam se činilo kao lijepa ideja da pir bude na plaži jer je ljeto i bit će romantično i neobično. Lagano sve rješavamo, detalj po detalj”, izjavio je Vatroslav uoči vjenčanja na plaži. Pozivnice su, simbolično, bile inspirirane emisijom “Ljubav je na selu”.
“To smo napravili po želji moje supruge pošto nas je to spojilo”, rekao je Vatroslav.
Nikolina i Stjepan Pavlić
Nikolina i Stjepan Pavlić upoznali su se u showu emitiranom 2011..
“Kad sam vidjela Stjepana kao kandidata na televiziji, rekla sam da će biti moj ili ničiji”, ispričala je Nikolina, koja se nekoć bavila ugostiteljstvom, a danas brine o djeci i kućanstvu na Stjepanovu imanju u Gredi kraj Siska.
Par se vjenčao 2012. u Sisku, a počasna kuma bila im je voditeljica RTL-ova showa Marijana Batinić.
“Ostvarila mi se želja i na kraju smo imali lijepu i veliku svadbu sa 170 ljudi”, otkrila je nekadašnja mještanka Krnjaka pored Karlovca, koja je u braku s poljoprivrednikom Stjepanom, dobila troje djece – Niko je rođen 2014., Stjepan godinu kasnije, a Maja je došla na svijet 2017..
Alojz i Monika Kanceljak
Alojz Kanceljak, poznatiji kao “LJNS” Lojzek, je nakon potrage za ljubavlju u RTL-ovoj emisiji upoznao nezaposlenu kuharicu Moniku Peček iz Budinščine s kojom je završio u braku, te postao otac dviju djevojčica – Lucije rođene 2017., a lani i malene Ane.
Upoznali su se putem društvene mreže prije nego su počeli živjeti na imanju Alojzovih roditelja u Glogovcu Zagorskom. Dopisivali su se dva tjedna, nakon čega su otišli na kavu, a razgovor je prva započela Monika, koju je Lojzek osvojio dok ga je gledala u reality show “Ljubav je na selu”.
“Imao je tužnu ljubavnu priču, zato me osvojio”, rekla je Monika.
Alojz iza sebe ima propali brak s krojačicom Danijelom koju je upoznao kad je imala 16 godina (vjenčali su se kad je napunila 18). S Monikom je, kako je ispričao, ‘kliknuo’ na prvu, jer ga je osvojila otvorenošću i pristupačnošću.
Matija Ričko i Barbara Starić Ričko
I Matija Ričko lani je postao otac sina Davida nakon što je po emitiranju showa upoznao suprugu Barbaru.
U “Ljubavi na selu” nije mu se posrećilo, ali jest kad su se ugasile kamere, jer je upravo zahvaljujući svojemu pojavljivanju na malim ekranima upoznao sadašnju suprugu. Barbarina prijateljica vidjela je Matiju na televiziji i nagovorila je da mu se javi putem društvene mreže.
“Nisam očekivao da će mi se život toliko promijeniti. Nadao sam se da ću upoznati nekoga, ali baš da će se toliko sve promijeniti, to stvarno nisam”, komentirao je presretni Matija saznavši da će postati otac.
Goran i Anamarija Špehar
Goran Špehar iz Duge Rese stekao je titulu zločestog dečka šeste sezone showa “Ljubav je na selu” koja se emitirala 2016. godine. Tijekom snimanja ljubio je sve djevojke koje su mu došle na imanje, a kraj showa dočekao je u vezi s Nikolinom.
Njihova je veza završila nakon snimanja showa, a Goran je danas obiteljski čovjek. Ima troje djece, kćer iz prvog te dva sina, Filipa i Roka, iz drugog braka sa suprugom Anamarijom koju je upoznao nakon prikazivanja emisije.
“Dok ne umreš, moraš voljeti žene”, i danas, uz osmijeh govori Goran što njegova supruga Anamarija komentira riječima:”On to samo tako kaže”.
Nevenka Bekavac i Zvone Petričević
Nevenka Bekavac, poznatija po nadimku Neve jedna je od ‘legendi’ RTL-ove “Ljubavi na selu”, koja je ljubav svog života pronašla u liku Sinjanina Zvone Petričevića za kojega se, nakon dvogodišnje veze, udala u travnju 2017., a u lipnju iste godine rodila njihova sina Stjepana.
Kao bivša “LJNS” sudionica često u medijima komentira pikanterije, koje se događaju u seoskom realityju, ali i situacije iz osobnog života.
Osim po njezinu neuspješnom traženju mladića u “Ljubavi na selu” Neve javnost pamti i po legendarnim izjavama kako se bavi manekenstvom, te trenira košarku, tenis i atletiku.
U showu je ‘muljala’ i kad se predstavljala riječima “Ja sam Nevenka Bekavac, dolazim iz Splita, imam 30 godina…”, dok je istodobno na ekranu ispod njezina imena pisalo Nevenka Bekavac (40).
Tomislav i Karolina Copić
Tomislav Copić iz Pokrovnika u šibenskom zaleđu u emisiji se predstavio kao uzgajivač ovaca, a televizijsku publiku odmah je osvojio jednostavnošću i neposrednošću.
Karolina Madar bila je jedna od djevojaka koje su poslale pismo kandidatima u emisiji, a Slavonka je Dalmatincu toliko zavrtjela glavom da je njihova romansa, nepunu godinu nakon emitiranja prve sezone realityja, rezultirala brakom sklopljenim u Drnišu 2010. pred više od dvjesto uzvanika i kamerama RTL-a.
Veselim se svatovima pridružila i tadašnja voditeljica emisije Lorena Nosić. U braku su dobili jedno dijete.
Mato i Nikolina Smolčić
Par iz prve sezone vjenčao se nakon sedam mjeseci veze, a u braku se rodila kći Ljubica.
Nikolina djevojačkog prezimena Trgovac iz Svete Jane kraj Zagreba i Mato Smolčić iz Retkovaca prvi par su koji je stao pred oltar zahvaljujući emisiji.
Sve je počelo kada je Nikolina s majkom gledala “Ljubav je na selu” i ugledala Matu na malom ekranu.
“On mi je najzgodniji. Pazi, mogao bi ti biti zet”, rekla je tada majci, a riječi su joj se, zahvaljujući vlastitoj inicijativi, obistinile.
Naime, pet mjeseci nakon što ga je vidjela na televiziji Nikolina je skupila hrabrost, podigla slušalicu i nazvala Matu. Iako ni s jednom kandidatkinjom iz emisije nije kliknuo, Nikolina se poljoprivredniku iz Retkovaca odmah svidjela.
Željko i Felina Bilić
Željko Bilić, farmer koji je tražio srodnu dušu u jubilarnoj desetoj sezoni emisije “Ljubav je na selu”, svoju je suprugu Felinu, poput još nekolicine kandidata, upoznao po završetku njezina emitiranja.
“Moja mi se djevojka javila preko društvenih mreža nakon što me vidjela na televiziji. Našli smo se, upoznali i završili zajedno”, otkrio je Istranin iz Bala novinarima prije nego je 2019. sklopio brak s Felinom. Njihova kćerkica Emili stigla je na svijet u Općoj bolnici Pula.
“To je najljepša stvar koja se čovjeku može dogoditi. Sretan sam i ponosan”, izjavio je Željko saznavši početkom prošlog prosinca da je postao tata.
Ante i Karolina Dogan
Ante Dogan i Karolina Žalac upoznali su se u RTL-ovom showu 2014., a vjenčali dvije godine kasnije. Anti se od svih pisama koje je dobio tijekom showa najviše svidjelo Karolinino u kojem mu je ona napisala da se u njega zaljubila preko ušiju dok ga je gledala u emisiji.
Ljubav je ubrzo postala obostrana, pa su je novinar iz Prološca Donjeg kraj Imotskog i fotografkinja iz Karlovca okrunili brakom sklopljenim u Imotskom. Mladi par je, poput mnogih svojih vršnjaka, sreću potražio u Njemačkoj gdje je Ante nedavno pokrenuo prvi hrvatski gastarbajterski radio – Super Radio München.
IZVOR: slobodnadalmacija.hr
Novi gost podcasta Vrisak je Omer Hodžić, stand-up komičar iz Mostara, poznat po svom britkom humoru i nepredvidivim dosjetkama.
Iako je teško razlučiti kada se Omer šali, a kada je ozbiljan, to prepuštamo vama da procijenite – ili otkrijete, ako možete.
Zašto baš voli crni humor? Zašto mu problem predstavlja riječ ”karijera”? Tko je kriv ako se publika ne smije? Kako nastaju dobre šale? Ima li prijetnji? Samo su neka od pitanja na koja je odgovorio mostarski komičar.
Pripremite se za urnebesne priče, smijeh i promišljanja o životu – sve kroz Omerovu jedinstvenu perspektivu.
Uživajte u humoru na mostarski način i saznajte zašto je Omer Hodžić jedan od najomiljenijih stand-up komičara u Hercegovini, ali i šire.
Premda je siječanj tradicionalno u znaku laganijih jela i vegetarijanskih receptura, nekima je ipak teško odoljeti. Kao, primjerice, domaćim pecivima punjenim sirom, za koje je uvijek izazov sačekati da se ohlade. Ove su mekane, jednostavne, ukusne i što je najvažnije – brzo gotove, pa tako i idealne za pripremu u svako doba dana. Nekima će, naime, prijati već ujutro za dručak, a drugi će ih obožavati i navečer uz čašu dobrog vina. Nesumnjivo, ako volite domaća peciva, onda će ovaj recept vrlo brzo postati hit u vašoj kuhinji i na vašem stolu, a evo kako ih pripremiti.
BRZE POGAČICE SA SIROM
Trebat će vam:
250 g brašna po želji
1 žličica praška za pecivo
1 žličica soli
200 g sira (feta, gauda, edamer ili neki drugi po vašem izboru)
100 g manjemasno kiselo vrhnje ili jogurt
1 jaje
50 ml ulja
1 žlica mlijeka, za premazivanje
sezam, kim, timijan, ružmarin ili krupna sol, po želji za posipanje
Priprema:
Pećnicu zagrijte na 200 °C i obložite lim papirom za pečenje. U velikoj posudi pomiješajte brašno, prašak za pecivo i sol. U drugoj posudi izgnječite sir vilicom ili ga naribajte, dodajte kiselo vrhnje (ili jogurt), jaje i ulje, pa sve dobro promiješajte. Postepeno dodajte mokre sastojke u suhe, miješajući dok ne dobijete glatko tijesto. Na blago pobrašnjenoj površini razvucite tijesto na debljinu od oko 1 cm. Čašom ili modlom vadite krugove i slažite ih jedan do drugoga na lim za pečenje s razmakom od oko 2 cm. Prije nego što ih stavite peći, pogačice premažite mlijekom i, ako želite, pospite sezamom, kimom, ružmarinom, timijanom ili krupnom soli. Pecite u 15 do 20 minuta, ili dok pogačice ne dobiju lijepu zlatno-smeđu boju.
SAVJET VIŠE! U sir možete dodati i malo svježeg sjeckanog peršina ili vlasca, naravno, ako volite.
Za dobar zimski ručak ne trebate puno komplicirati. Trebat će vam junetina za gulaš, kiseli kupus i nešto strpljenja da meso omekša krčkajući na štednjaku. U gusto varivo, ili gulaš dodati možete i kuhane krumpire i gozba je zajamčena.
Gulaš s kiselim kupusom – sastojci
1 kg kiselog kupusa
2 kobasice
600 g junetine za gulaš
2 velike glavice luka
50 g svinjske masti
1 litra temeljca ili vode
1 žličica mljevenog kima
1 lovorov list
2 žlice mljevene paprike
250 g vrhnja
Sol i papar
Gulaš s kiselim kupusom – priprema
Nasjeckajte luk. Otopite mast (ili dodajte ulje) u loncu i pirjajte luk na laganoj vatri dok ne omekša.
Narežite meso na kockice i dodajte ga luku zajedno s mljevenim kimom i lovorovim listom.
Popržite meso dok ne poprimi smeđu boju. Zatim dodajte mljevenu papriku i brzo ulijte vodu (paprika lako zagara). Pokrijte lonac i pustite da se krčka 3-4 sata.
Grubo nasjeckajte kiseli kupus i dodajte ga u lonac zajedno s kobasicama. Kuhajte dok kupus ne omekša, otprilike 20 minuta. Neposredno prije posluživanja umiješajte vrhnje za kuhanje.
Zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nedavno je postala realnost i u Federaciji Bosne i Hercegovine. I dok će se najviše odraziti na ugostiteljske objekte, restorane i kafiće, novi propisi vjerojatno će dati drugu dimenziju i noćnom životu. A hoće li ga unaprijediti ili “obeshrabriti” – vrijeme će pokazati.
Pravilnik koji je zvanično stupio na snagu 13. prosinca, nesumnjivo je označio prekretnicu kako za odrasle pušače, tako i za cijeli sektor ugostiteljstva. Osim što će promjenama biti podložne “mirnije” varijante izlazaka, drugačije će izgledati i noćni život u gradovima.
Prve reakcije u BiH su mješovite. Iako bi sklanjanje “dimne zavjese” moglo stvoriti ugodniji prostor za druženje, ples i provod, vlasnici i menadžeri noćnih klubova ne skrivaju da su skeptični i zabrinuti, nadajući se prilagodbama zakona i “opuštenijim” regulativama. No, da li bi ova pravila mogla donijeti nešto pozitivno?
Što kažu iz noćnih klubova? Neki su već prilagodili prostore za pušače
U razgovoru s predstavnicima pojedinih noćnih klubova, barova i pubova u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i Čapljini, rekli su da su prvi dojmovi od stupanja Pravilnika na snagu pozitivni kada je riječ o nepušačima. Međutim, drugačije je, naravno, s pušačima, piše Klix.
“Nepušači se definitivno raduju ovom zakonu, dok pušači negoduju i smatraju da su im uskraćena prava. Koriste prilike da izađu ispred kafića i ispuše svoju cigaretu. Moje mišljenje je da su potrebne alternative. Nepušači trebaju neometano uživati, ne udišući duhanski dim koji im šteti, dok za pušače treba osigurati posebne prostorije ili staklene bašte”, rekao nam je jedan od najpoznatijih sarajevskih ugostitelja Denis Stojnić.
S tim se slažu i iz kluba Absolute, koji je najpopularniji u Čapljini.
“Teško je ljudima zabraniti nešto, naročito onima koji konzumiraju cigarete već 10-15 godina, ali kazne su rigorozne i trudimo se da ispoštujemo odluku. U Hercegovini je lijepo vrijeme pa su zasad alternativa i terase. Svakako da oni kojima smetaju dim i zagušljiv prostor pozdravljaju ovu odluku, a vrijeme će pokazati da li je ovo ispravan potez”, kazali su.
Iz Cinemas Sloge, kultnog sarajevskog kluba, mišljenja su da se na ovakav tip objekata trebaju primjenjivati manje strožije regulative.
“Smatramo da bi noćni klubovi trebali biti izuzeti iz ove odluke, s obzirom da ne služimo hranu, a i radimo iza 23 sata. Osjetimo smanjen broj gostiju iako smo odvojili jednu prostoriju za pušenje s posebnom ventilacijom, ali primijetimo da sve veći broj ljudi koristi električne alternative pušenju”, odgovorili su na upit Klix.ba.
Bezdimne alternative, naime, funkcioniraju na zagrijavanju duhana, umjesto sagorijevanju. One ne proizvode dim niti “zadržavaju” mirise, te su dozvoljene unutar aktualnih zakonskih okvira. Ipak, pojedini smatraju da treba vremena za proces prilagodbe.
“Očigledno je da pušači sada manje dolaze, iako se ne može sve pripisati zabrani pušenja. Smanjenje izloženosti dimu ima svoje pozitivne strane – zrak je čišći i prozračniji prostor, međutim sam proces prilagodbe ovom zakonu će potrajati i promijeniti iskustvo izlazaka pušačima. Bezdimni uređaji poput e-cigareta i drugih nikotinskih proizvoda su alternativa jer mnogi konzumenti duhana traže način da zadovolje svoje potrebe za nikotinom u istom ambijentu u kojem su to činili prije zakonske promjene”, kažu nam iz Cluba Viva u Tuzli.
Neki od naših sugovornika nisu skrivali ni da osjete pad prometa.
“Posjeta našem lokalu je pala za 40%, što je izuzetno veliki postotak za objekat kroz koji dnevno prođe preko 1.000 ljudi. Uzimajući u obzir da je BiH jedna od većih država po konzumaciji cigareta na broj stanovnika, dosta naših gostiju je nezadovoljno ovom odlukom”, kažu iz Cluba Špica u Sarajevu.
Sve u svemu – pravila se poštuju, potvrdili su to i sugovornici iz Mostara: “Nemamo nikakvih problema što se tiče novonastale situacije. Propisi se poštuju bez ikakvog pogovora. Broj gostiju je možda malo manji, ali s time se može izboriti”, rekli su iz Ice Bara.
Kako je u drugim zemljama? Prilika za inovacije i kreativnost
I dok je Federacija BiH tek u prvoj sedmici prilagođavanja, iskustva drugih zemalja, poput Irske, Švedske ili Norveške, pokazuju da zabrane pušenja vremenom mogu znatno unaprijediti iskustvo noćnog života – stvaranjem zdravijeg, čistijeg i privlačnijeg ambijenta.
U Irskoj, zemlji koja je 2004. prva uklonila pepeljare sa stolova u kafićima, restoranima i klubovima, noćni život je postao prijatniji za goste. Nepušači, koji su ranije izbjegavali zadimljene prostore, postali su redovniji u ovakvom tipu izlazaka.
Norveška, Švedska i Italija zabilježile su slične promjene. Klubovi su se okrenuli inovativnim konceptima i idejama, tražeći načine da zadrže i pušače. Sličnim putem priliku ima krenuti i BiH.
Upotreba svih proizvoda, koji prema karakteristikama iz Zakona spadaju u bezdimne duhanske proizvode i nesagorijevajući duhan – ne naziva se radnjom pušenja, te je tako, s njima na našem tržištu ostavljena altrenativa tradicionalnim cigaretama.
Oslobađanje prostora od dima otvara vrata zdravijem i modernijem okruženju pa tako i noćnom životu. Klubovi i barovi trenutno imaju šansu izraziti svoju kreativost i u kontekstu samog iskustva izlaska, a prostori na otvorenom, grijane terase i bezdimni uređaji – već se ističu kao rješenja koja balansiraju potrebe svih posjetitelja.
Ova promjena traži prilagodbe, ali prednosti su očite – ugodniji, zdraviji i prozračniji prostori za sve. Na kraju, svi želimo zabavu kojoj se radujemo, a ne onu koju izbjegavamo.
Vijesti
Tip zarađuje 12,950 eura mjesečno, radeći ne pretežak posao koji nikome nije pao na pamet raditi
Mnogi sanjaju što bi napravili da osvoje zgoditak na Eurojackpotu, što bi si sve priuštili i koje bi sve krajeve obišli. Istovremeno, zarađuju prosječnu plaću, ili možda još i manje od toga, i jedva spajaju kraj s krajem, nadajući se bilo kakvoj povišici.
Dok jedni sanjaju, drugi uzimaju stvar u svoje ruke i žive život iz snova – na javi. Do plaće iz snova došli su svojim rukama, služeći se sa svojih 10 prstiju i radeći pošteno poslove koje bi drugi glatko odbili,
Jedan od takvih, koji ne sanjaju nego rade, mladi je tip iz Engleske, koji tvrdi da mjesečno zarađuje više od 12,000 eura radeći posao koji nitko ne želi raditi. Danielle Kate Wroe, novinarka portala Express, na društvenim je mrežama pronašla vlasnika TikTok profila @thebinguy.br, koji u svojim objavama tvrdi da dnevno očisti po 125 kanti za smeće i tako zarađuje vrtoglavu sumu mjesečno, prenosi Jutarnji.hr.
U jednoj od brojnih objava ovaj tip je iznio jednostavnu računicu: 125 kanti dnevno, 4.82 eura po kanti, 12,953 eura mjesečno (preračunato iz engleskih funti). U brojnim komentarima mnogi iznose sumnju da je to moguće postići, a čovjek im odgovara da je ‘lako sjediti za tastaturom i pljuvati‘.
U videu naziva ‘Pridrži mi pivo‘, tip pokušava objasniti da postoji još načina da bi se zaradilo, osim sjedenja za stolom i udaranja po tipkovnici. Jedan mu je pratitelj odvratio da nije blesav i ne vjeruje u njegovu računicu, ali mu je drugi odmah odgovorio da bolje ništa ne piše ako već nema nešto lijepo za reći.
Jedan je pratitelj napisao: ‘Ne razumijem zašto su ljudi tako odvratni… Čestitam ti, brate, neka ti Bog podari još posla, samo nastavi raditi‘. Drugi je prisnažio: ‘Čemu mržnja, ovo je odlična poslovna ideja. Ljudi više ne cijene naporan rad. Trebali bismo ga podržati i ohrabrivati.‘
Ali nisu svi puni podrške. ‘Zašto bi itko platio da mu se očisti kanta za smeće, pa ionako pripada lokalnim vlastima?!‘ Drugi mu je pratitelj odgovorio pitanjem: ‘Ako živiš u unajmljenom stanu, valjda ni njega ne čistiš jer nije tvoj??
Komentirao je i jedan perač prozora, podržavši čistača kanti, ustvrdivši da dnevno zaradi i do 1,200 eura, zahvaljujući obujmu posla koji obavi. ‘Da čovjek zaradi i polovicu, dakle 6,000 eura mjesečno, pa i to je sjajna zarada‘, dodao je drugi pratitelj.
‘Tko uopće čisti svoje kante? Pa to je samo kanta. Čemu?‘, pita se jedan pratitelj. Odgovor je dobio odmah: ‘Zbog higijene‘, odgovorio mu je vlasnik profila. Javio se još jedan čistač kanti i podupro je svog kolegu: ‘Ja sam isto perač kanti i moguće je oprati 125 kanti dnevno. Ja ih nemam baš toliko, ali na prometni dan ih očistim 110 za navedenu cijenu. I doma sam do 14 sati.‘
Odgovorio mu je vlasnik računa: ‘Ljudi nikad neće razumjeti, na suhom su, sjede i lupaju po tipkovnici. Nastavi raditi dobar posao, brate.‘
Vitez postaje bogatiji za još jedan sadržaj koji će zasigurno privući mlađu populaciju. Naime, u ulici Hrvatskih branitelja (prostor nekadašnje Hercegovačke banke) otvoren je gaming klub Jungle, prostor koji je prošao kroz temeljitu obnovu i transformaciju.
Prije nego što je postao novi omiljeni kutak za ljubitelje video igara, ovaj prostor bio je zapušten i neuredan, a sada mu je, zahvaljujući trudu i posvećenost vlasnika udahnut novi život. Klub je opremljen modernim računalima i gaming opremom te je dizajniran tako da pruži udoban ambijent za sve posjetitelje, bilo da dolaze samostalno ili u društvu prijatelja.
Otvorenje mnogi čekaju s oduševljenjem, jer predstavlja novost u ponudi Viteza, kao i dodatnu priliku za mlade da se opuste, zabave i upuste u svijet digitalnih igara. Ovaj prostor postaje važan centar za zajedničke aktivnosti i druženja, a svi posjetitelji mogu uživati u najsvježijim gaming hitovima i kvalitetnoj opremi.
Otvorenje je u petak 20.12. već od jutarnjih sati. U galeriji iznad pogledajte kako izgleda, možemo sa sigurnošću reći, jedan od najmodernijih gaming klubova u BiH i regiji.
Djedov brk je tradicionalni božićni kolač koji spaja prhko tijesto, ukusni nadjev i čokoladnu glazuru. Savršen je dodatak blagdanskom stolu, a njegova priprema donosi radost cijeloj obitelji!
Sastojci:
Za tijesto:
250 g glatkog brašna
125 g maslaca
50 g šećera
1 žumanjak
1 vanilin šećer
2-3 žlice kiselog vrhnja
Za nadjev:
150 g mljevenih oraha
100 g šećera
1 bjelanjak
1 žlica ruma
1 žlica mlijeka
Za glazuru:
100 g tamne čokolade
2 žlice ulja
Priprema:
Tijesto:
U zdjeli pomiješajte brašno, šećer i vanilin šećer. Dodajte maslac narezan na kockice i rukama izmrvite u mrvičastu smjesu.
Dodajte žumanjak i kiselo vrhnje te zamijesite glatko tijesto. Oblikujte kuglu, zamotajte u prozirnu foliju i ostavite u hladnjaku 30 minuta.
Nadjev:
U drugoj zdjeli pomiješajte mljevene orahe, šećer, rum, mlijeko i bjelanjak dok ne dobijete gustu smjesu.
Oblikovanje:
Ohlađeno tijesto razvaljajte na pobrašnjenoj površini do debljine 3-4 mm.
Režite krugove pomoću modlica ili čaše. Na sredinu svakog kruga stavite malo nadjeva i preklopite, lagano pritisnuvši rubove da se zatvore.
Pečenje:
Poredajte kolačiće na lim obložen papirom za pečenje i pecite u prethodno zagrijanoj pećnici na 180°C oko 12-15 minuta, dok ne poprime zlatnu boju.
Glazura:
Otopite čokoladu s uljem na pari ili u mikrovalnoj pećnici. Premažite ili umočite ohlađene kolače u čokoladu i ostavite da se stvrdne.
Posluživanje:
Djedov brk čuvajte u limenoj kutiji na hladnom mjestu. Najbolji su nakon nekoliko dana, kada se okusi prožmu.
Zenička Čimburijada upisana na Listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH
Zenička Čimburijada postala je dio nematerijalnog kulturnog naslijeđa Federacije BiH, a time i državne liste. Ovaj veliki uspjeh rezultat je više od dvije godine napornog rada i borbe da se ova tradicionalna manifestacija uvrsti na popis. Kako je priopćeno iz Foruma građana Zenice, sada je Čimburijada prepoznata kao važno kulturno dobro.
„U organizaciji Okruglog stola i izradi stručnog Elaborata, u suradnji sa Filozofskim fakultetom Zenica i Muzejom grada Zenice, uloženo je puno truda. Prikupljeni su brojni materijali kao što su izjave sudionika, fotografije, novinski članci, audio i video zapisi, koji su digitalizirani i čine dio Elaborata. Ovaj materijal bit će dostupan svim zainteresiranim za upoznavanje s našom tradicijom, a za kraj godine planiramo posebnu promociju ovog velikog uspjeha. Proljetna zora – Zenička Čimburijada sada je jedini element nematerijalne kulturne baštine na Listi grada Zenice i Zeničko-dobojskog kantona. Nadamo se da će naš uspjeh potaknuti i druge zajednice da prepoznaju i njeguju svoje nematerijalno naslijeđe“, ističu iz Foruma građana Zenica.
Iz Foruma građana zahvalili su svim institucijama i građanima koji su održavali i očuvali ovu tradiciju kroz godine.
Zenička Čimburijada – Tradicija
Zenička Čimburijada je manifestacija koja se tradicionalno obilježava 21. marta, simbolično označavajući dolazak proljeća. Građani Zenice spontano se okupljaju na obalama rijeka, u društvu obitelji, prijatelja i gostiju, kako bi pripremili zenički čimbur – jelo od jaja s dodatkom koprive, mladog luka i drugih proljetnih biljaka.
Ova tradicija obilježavanja prvog dana proljeća seže duboko u prošlost, a prvi zapisani primjeri datiraju iz tridesetih godina prošlog stoljeća. Doček proljeća započinje zorom, a druženje traje cijeli dan, privlačeći tisuće posjetitelja svih uzrasta.
Zenička Čimburijada je prepoznata po veseloj atmosferi i sadržajima koji su prilagođeni svim generacijama, čineći je značajnim običajem za građane svih nacija, vjera i dobi.
„Posljednjih desetljeća organizaciju ove manifestacije preuzima Forum građana Zenica uz podršku lokalne zajednice. Zenička Čimburijada prepoznata je i na globalnoj razini. Renomirani portal AccuWeather uvrstio je Bosnu i Hercegovinu, sa zeničkom Čimburijadom, među deset najboljih proljetnih manifestacija na svijetu. Danas, Zenička Čimburijada simbolizira zajedništvo i veselje, obilježavajući dolazak proljeća na jedinstven način“, navodi se u priopćenju Federalnog ministarstva kulture i sporta.
I ove godine na Čimburijadi su sudjelovali posjetitelji iz susjednih zemalja, uživajući u manifestaciji. Za ovu priliku pripremljeno je više od 1.500 jaja, a čimbur je podijeljen navijačima na utakmici BiH – Ukrajina.
Adnan Husić je vrijedan momak koji je prošao trnje da bi došao do ovoga gdje je sada a to su sušare kojima se bavi a pored toga otkupljuje puno vrsta bobičastog voća kao i bilja koje suši i izvozi.
Od malih nogu je uz oca i majku radio ovaj posao i to mu je bila životna želja da jednog dana i on ima svoju otkupnu stanicu i sušaru koja je u rangu sa najboljim sušarama u BiH. Na svojoj zemlji je napravio vikendicu koju je pretvorio u kancelariju i uspješnu firmu. Pogledajte više u reportaži YouTube kanala Srednja Bosna Danas.
Dr. Nermir Granov nominiran za Šestoaprilsku nagradu
Udruženje Čuvari Bosne obavijestili su javnost da su uspješno nominirali prof. dr. Nermira Granova za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva u...
Izaslanstvo iz Republike Hrvatske u Središnjoj Bosni: Domagoj Mikulić i Ivan Bota posjetili Travnik i Vitez
Spomen obilježje “Osmica” danas su posjetili Domagoj Mikulić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ivan...
Rukometaši dočekani u Jajcu – razgovor s Ivanom Martinovićem
Radiotelevizija Herceg-Bosne slikom je otišla i do Jajca – kraljevski grad Ivana Martinovića koji je na prvenstvu igrao fantastično, a...
Čović primio Igora Karačića: Ponos Mostara i hrvatskog rukometa
U Domu Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u Mostaru, predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović i dopredsjednica Darijana Filipović...
Evo koji su uslovi za isplatu neoporezivih 450 KM radnicima u FBiH
Ovom uredbom je omogućeno poslodavcima da svojim radnicima isplate mjesečnu pomoć. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) usvojila je na...
Vlada FBiH utvrdila uredbe o refundaciji i sufinanciranju doprinosa, te o isplati neoporezive pomoći
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine donijela je danas na hitnoj sjednici dvije uredbe kojima je utvrđena financijska podrška privatnim poslodavcima...
Večeras u Jajcu doček novog kapetana rukometne reprezentacije Hrvatske
Večeras, 4. veljače 2025. godine u 19:00 sati, Jajce će biti domaćin svečanog dočeka Ivana Martinovića, novog kapetana hrvatske rukometne...
Predstavnici MORSP HR posjetili i uvjerili se u kvalitetnu realizaciju projekata
„Novi Travnik možemo predstaviti kao primjer dobre prakse u provedbi projekata“, izjavili su predstavnici Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i...