Podsjetimo, popis stanovništva krenuo je 13. rujna, a trebao je završiti 17. listopada. Ipak, zbog problema na terenu rok je produljen do 14. studenog.
Krajnji rok u kojemu bi Državni zavod za statistiku (DZS) trebao objaviti rezultate popisa stanovništva istječe sredinom siječnja, no već sada postoje procjene prema kojima se broj stanovnika spustio na oko 3,9 milijuna, a možda i manje od toga.
Demografi smatraju da je stanovnika Hrvatske između 3,9 i četiri milijuna, ali bliže 3,9.
No zašto se ti podaci toliko razlikuju od podataka DZS-a?
Tajna je u emigracijskim podacima koji nisu dovoljno precizni i točni. Tako da, iako procjene DZS-a rađene početkom godine govore da ima više od četiri milijuna stanovnika Hrvatske, demografi smatraju da je barem 50.000 do 80.000 manje. To je rezultat podcijenjene emigracije, odnosno broja iseljenih.
S druge strane, ima sve više doseljenih stranih radnika, posebno iz zemalja bivše Jugoslavije, koje ni koronakriza nije zaustavila. Njih je privukao nedostatak radne snage, ali on nije dovoljan da bi nadomjestio odlazak iseljenih.
Na popisu stanovništva su se popisivali samo oni koji žive u Hrvatskoj. Oni koji su se odselili u Irsku, primjerice, popisat će ih se tamo gdje trenutno borave te će tamo ući u popis stanovnika.
Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje procjenu broja stanovnika po gradovima, općinama i županijama. Podaci za 2020. godine ne ostavljaju puno razloga za optimizam. Samo se u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Istarskoj županiji procjenjuje neznatan rast stanovnika.
U svim ostalim krajevima, posebice istočnoj Hrvatskoj, demografski gubici su golemi. Primjerice Vukovarsko-srijemska izgubila je više od 17 posto populacije.
Ovdje je riječ tek o procjenama, a stvarno stanje ćemo znati krajem godine kada se objave rezultati popisa stanovništva.
Centralna.ba